Valeria – I enei Wa Whakamutunga

To tatou Lady ki Valeria Copponi i te Tihema 1st, 2021:

E taku tamahine, kaore koe e mahara ki taku i ui atu ai ki a koe i taku korero tuatahi ki a koe? E hiahia ana ahau ki te whakamahara ki a koe, e taku tamahine: Kei te hiahia ahau ki to mamae [1]arā "Kei te hiahia ahau ki te tuku [whakaahua] to mauiui.” Panui a te kaiwhakamaori. - te huri nei te ao e e nehenehe ta ’u mau tamarii e faahapahia mai te peu e aita te hoê taata aau maitai i tauturu mai ia ’u na roto i te pûpûraa i ta ’u Tamaiti i to ratou mauiui no te faaoraraa i to ratou mau taeae e tuahine paruparu e te feia o te ore e haapao i te Parau a te Atua. [2]I roto i te Kolosa 1:24, te papai ra o St. Paul e: “Te oaoa nei au i to ’u mau mauiui no outou, e te faaî nei au i to ’u tino i te mau ati o te Mesia i ere i to ’na tino, oia hoi te ekalesia ra.” Ko te Catechism o te Ekalesia Katorika Te faataa ra oia e: 'Te satauro, o te tusia taa ê ïa na te Mesia, te “taata arai i rotopu i te Atua e te taata”. No te mea râ i roto i to ’na riroraa mai ei taata atua, ua tahoê oia ia ’na iho i te mau taata atoa, “te neheneheraa e riro ei hoa, i roto i te parau aro o te Pasa,” i te mau taata atoa. Te pii nei oia i ta ’na mau pǐpǐ “ia rave [tatou] i to [ratou] satauro e pee [ia ’na]”, no te mea “i mauiui atoa te Mesia no [tatou], e ua vaiiho mai i te hi‘oraa na [tatou], ia pee [tatou] i to ’na taahiraa avae.”’ (n .618)
 
E pouri ana ahau mo nga mea katoa e mamae ana koe, engari ka tono ahau kia kaua koe e whakarere i ahau: he awhina nui koe ki ahau. Kei te pirangi ahau ki a koe, no reira haere tonu ki te huarahi i timata ai koe i to haerenga i nga tau maha ki muri. Eita ta ’u e nehenehe e haapapu atu ia outou e mai teie mahana e taui to outou oraraa e eita outou e mauiui faahou, tera râ, te haapapu atu nei au ia outou e, i roto i te mauiui, e piri atu â vau ia outou e e paturu vau ia outou. Ka hiahia koe ki etahi atu wairua hei awhina i ahau ki te inoi, engari ka kite ano koe i te uaua o enei waa. Haere tonu [plural mai i konei ki te mutunga o te karere] e tu tata ana ki ahau; tautoko mai i a au ki a koutou inoi e nga Cenacles i enei wa mutunga ka ki atu ahau ki a koe e kore koe e pouri.
 
I tenei ra ka tono ahau kia noho tata koe ki ahau: Ko ahau to Whaea - me pehea koe e ora ai me te kore taku aroha? Mai i tenei wa, inoi me te nohopuku, tapaea o koutou mamae mo te whakaoranga o te hunga e arohaina ana e koe me o teina whakaponokore katoa. Ka nui toku aroha ki a koe; E kore ahau e whakarere i a koe. I enei wa mutunga ka tata atu ahau ki a koe. Ka inoi ahau ki te Kaha Rawa kia whakapotoa e ia o koutou mamae. Ka mutu nga wa ka mutu ka hari tahi tatou ki te aroha o te Atua.
 
Whakapono mai ki ahau: E kore ahau e whakarere ia koe i runga i te aroha o te rewera. Te haamaitai nei au ia outou e e tamau noa vau i te paruru ia outou i roto i te faahemaraa.
 
Tuku Pai, PDF & Īmēra

Tuhinga o mua

Tuhinga o mua

1 arā "Kei te hiahia ahau ki te tuku [whakaahua] to mauiui.” Panui a te kaiwhakamaori.
2 I roto i te Kolosa 1:24, te papai ra o St. Paul e: “Te oaoa nei au i to ’u mau mauiui no outou, e te faaî nei au i to ’u tino i te mau ati o te Mesia i ere i to ’na tino, oia hoi te ekalesia ra.” Ko te Catechism o te Ekalesia Katorika Te faataa ra oia e: 'Te satauro, o te tusia taa ê ïa na te Mesia, te “taata arai i rotopu i te Atua e te taata”. No te mea râ i roto i to ’na riroraa mai ei taata atua, ua tahoê oia ia ’na iho i te mau taata atoa, “te neheneheraa e riro ei hoa, i roto i te parau aro o te Pasa,” i te mau taata atoa. Te pii nei oia i ta ’na mau pǐpǐ “ia rave [tatou] i to [ratou] satauro e pee [ia ’na]”, no te mea “i mauiui atoa te Mesia no [tatou], e ua vaiiho mai i te hi‘oraa na [tatou], ia pee [tatou] i to ’na taahiraa avae.”’ (n .618)
Posted i roto i Karere, Valeria Copponi.