Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu?

Tele feʻau, aofia ai ma lata mai nei i luga o le Countdown to the Kingdom, talanoa e uiga i le latalata mai o le Anetikeriso o le a sau, e pei o iinei, iinei, iinei, iinei, ma iinei, na o ni nai igoa. E pei o lea, o loʻo faʻatupuina fesili masani i le taimi o Anetikeriso o loʻo manatu le toʻatele o loʻo i le iʻuga o le lalolagi O lea la, o loʻo matou toe faʻasalalauina lenei tusitusiga mai ia Iulai 2nd, 2020 (vaʻai foʻi i laina i la matou taimi faatulagaina mo nisi faʻamatalaga auiliili o le lumanaʻi faʻasologa o mea e tusa ai ma le Early Church Fathers):


 

Ua taʻua e se tusitala blog o Aialani o le Countdown to the Kingdom o loʻo faʻalauiloaina le "aʻoaʻoga sese" ma le "aʻoaʻoga sese" i la matou taimi faatulagaina, o loʻo faʻaalia ai se Anetikeriso o sau aʻo leʻi le Vaitau o le Filemu. Fai mai foi le tusitala, o le "afio mai" o le tatou Alii e faatu se Era o le Filemu, o lona uiga o le "Afio Mai Faʻatolu" o Keriso, ma o le mea lea, e pepelo. O le mea lea, na ia faʻaiʻuina, o tagata vaʻai i luga o lenei 'upega tafaʻilagi e "pepelo" - e ui lava o nisi o latou e faʻamaonia e le Ekalesia i se tasi tikeri poʻo seisi (ma leai se isi ua faʻasalaina, a leai e le taʻua lava iinei. O lo latou tulaga faʻalelotu e mafai ona faʻamaonia e ala i le alu i le vaega “Aisea Le Tagata Vaai?”Ma le faitauina o a latou talaʻaga.)

O tuuaiga na folasia e lenei blogger e le fou ia matou ma ua maeʻa taliina e ala i le tele o tusitusiga ma tusi a le Saofaga a lenei 'upega tafaʻilagi, o latou na tosoina mai luga o aʻoaʻoga manino a le Ekalesia Katoliko ma Tusitusiga Paia e maua ai se Timeline o mea na tutupu. Ae mo le manuia o le au faitau fou oe atonu e vevesi ai i nei mataga talosaga, tatou te tali puupuu atu lona tetee iinei.

 

Malamalama i le Aso o le Aliʻi

Fai mai le tusitala o le blog: "E tusa ai ma aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko, ma, Tama, Fomaʻi, Au Paia ma talitonuga faʻamaonia o le Ekalesia, o le a afio mai Keriso i le Aso Mulimuli ma faʻaumatia le pulega a le Anetikeriso lava Ia i le iʻuga lava o le Taimi Ua o gatasi lea ma le Tusi Paia ma le aʻoaʻoga a Sagato Paulo. ”

O fea tatou te feʻeseʻeseai ai ma lenei tusitala - ma e taua lenei mea - e i luga o lana patino faʻamatalaina o le uiga o le "Aso Mulimuli". E manino lava, e foliga mai e talitonu o le aso mulimuli, poʻo le mea ua taʻua e le Masani o le "Aso o le Alii," o le luasefulufa itula itula aso. Peitaʻi, e leʻo le aʻoaʻoga lenei a Aʻoaʻoga a Tama Amata. Faʻaalia luga o Sagato Peteru ma Sagato Ioane Faʻaliga, ma fai mai le molimau a soo o Sagato Ioane i le Ekalesia fouvalega, o le Aso o le Alii o se faʻatusa faatusaina e le "afe tausaga" i le Tusi o Faʻaaliga:

Na ou vaʻai i agaga oi latou na vavaeʻeseina le ulu ona o a latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma latou le tapuaʻi i le manu feʻai poʻo lona faʻatagata ma latou te leʻi mauaina le faʻailoga i o latou muaulu poʻo latou lima… e fai i latou ma ositaulaga a Le Atua ma Keriso, latou te pule foʻi faʻatasi ma ia ile afe tausaga. (Faaaliga 20: 4, 6)

O le Uluaʻi Ekalesia Tama sa malamalama lelei i le tele o le gagana a St. Ioane o faʻailoga.

… Ua matou malamalama o le vaitaimi o le afe tausaga o lo o faʻailoaina i le gagana faʻailoga. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

Ae sili ai ona taua, latou vaai i le afe tausaga lea e fai ma sui o le Aso o le Alii:

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Na faamatalaina e Ch. 15:

Na latou aʻoaʻoina lenei mea, faʻaaoga vaega, i luga o aʻoaʻoga a Sagato Petelo:

Aua neʻi e le amanaiaina lenei tasi mea moni, pele, ia ma le Alii le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le aso e tasi. (2 Peter 3: 8)

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

I lenei malamalamaaga faʻavae aʻoaʻoga e uiga i le Aso o le Aliʻi, o le a sologa lelei mea uma.

 

Le Taimi o Anetikeriso

Fai mai St.John, aʻo leʻi lenei "afe tausaga" pulega o le Aso o le Alii, afio mai Iesu[1]Faaaliga 19: 11-21; malamalama i se faʻaaliga faʻaleagaga o Lona mana, e leʻo le afio mai o Keriso i luga o le fogaeleele, o le faʻatonuga lea o le meleniuma. Vaai Millenarianism - O le a lea, ae leai e faʻaumatia ai le "manu feʻai" ma le "perofeta pepelo." Na tatou faitau i le mataupu ua teʻa:

Na puʻeina le manu feʻai, ma faatasi ai ma le perofeta pepelo o ia lea na galue i faailoga na ia faaseseina ai i latou na mauaina le faailoga o le manu feʻai ma i latou na tapuaʻi i lona faatusa. O i laua nei na lafoina ola i totonu o le lepa afi o loo mu ai ma le teio. (Faaaliga 19: 20)

Faʻapea foi, ina ua maeʻa lenei gaioiga, amata le "afe tausaga", lea na taʻua e Tama o le Ekalesia le Aso o le Alii. E o gatasi ma le aʻoaʻoga a Sagato Paulo e uiga i le taimi o le Anetikeriso.

Aua neʻi faaseseina oe e se tasi i soo se auala; aua [o le Aso o le Alii] e le sau, seʻi vagana ua muamua le fouvale, ma faʻaalia le tagata o le amioleaga, le atalii o le malaia… o le a fasiotia e le Alii o Iesu i le agaga o lona gutu; ma o le a faaumatia i le pupula o lona afio mai. (2 Tesa 3: 8)

I se aotelega ona:

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia ai e Keriso le Anetikeriso e ala i le tosoina o ia i le pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faalua (i le faʻaiuga o le taimi) … Tele pule manatu, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Inisitituti Press

Ona ia faaopoopo mai lea:

… Afai tatou te suʻesuʻe ae o sina taimi o faʻailoga o le taimi nei, o faʻamataʻuga o lo tatou tulaga faʻapolokiki ma fouvalega, faʻapea foi ma le alualu i luma o faʻaoga ma le faʻatupulaia o le leaga, e faʻatusa i le alualu i luma o faʻa-aganuʻu ma mea e maua i mea. faʻatonuga, tatou te le mafai ona sese i le muaʻi vaʻai le lalata mai o le afio mai o le tagata o le agasala, ma le aso tuʻufua na valoʻia mai e Keriso.  - Fr. Charles Arminjon (1824-1885), Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, itu. 58; Sophia Inisitituti Press

Lona uiga, o le "Era o le Filemu" mulimuli i le maliu o Anetikeriso. Ma, o le a pule lava le Malo o Keriso i tuluʻiga o le lalolagi i Lana Ekalesia, pei ona aʻoaʻo mai e St.John, le Magisterium ma lo tatou Aliʻi:

O e na vaai ia Ioane, o le soo o le Alii, [taʻu mai ia i matou] na latou faalogo ia te ia pe na faapefea ona aoao ma fetalai mai le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Quas Primas, Togafitiga, l. 12, Tesema 11th, 1925

O lenei tala lelei o le malo o le a laugaina i le lalolagi atoa e fai ma molimau i malo uma, ona oo mai ai lea o le iʻuga. (Mataio 24: 14)

O lenei aʻoaʻoga na atiaʻe i tusitusiga a Matua o le Ekalesia Amata na faʻamatalaina lenei "nofotupu" a Keriso o "taimi o le malo" poʻo se "sapati malolo" mo le Ekalesia.

O le Ekalesia “o le Pule a Keriso ua i ai nei i le mea lilo”… [Iesu] e mafai foi ona malamalama o le Malo o le Atua, aua o ia tatou te nofotupu ai. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 763, 2816

… Pe a faʻatamaʻia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a ia nofotupu mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, o mea totoe, o le aso fitu paʻia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le sapati moni a e amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

O le mea lea, o se malologa sapati o loʻo tumau pea mo tagata o le Atua. (Eperu 4: 9)

Mulimuli ane, sau le "aso valu", o lona uiga, faavavau.

… O lona Alo o le a afio mai ma faaumatia le taimi o le solitulafono ma faamasino i le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu — ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia amataga o le aso valu, o le amataga lea o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O lenei foi, o loʻo manino ona tusia i le vaʻaiga a Sagato Ioane i le Tusi o Faʻaaliga ...

 

O "aso e gata ai" mulimuli

A maeʻa le "afe tausaga" poʻo le Era o le Filemu ua maeʻa, ona faʻasaʻolotoina lea o Satani mai le to e le gata na loka ai o ia i filifili.[2]Faʻaaliga 20: 1-3 mo le osofaʻiga mulimuli e tasi i luga o le Ekalesia e ala ia "Koku ma Makoku." O lenei ua tatou lalata mai lava i “aso e gata ai” o le lalolagi e pei ona tatou iloa.

Aʻo le i oʻo i le iʻuga o le afe tausaga, e tatalaina loa le tiapolo ma ia faapotopoto uma nuu faapaupau e tau le taua ma le aai paia. lalolagi o le a alu ifo i lalo i se vevesi tele. —Faitau le 4th senituri Failauga tusitala, Lactantius, "The Divine Institutes", The ante-Nicene Fathers, Vol 7, itu. 211

Ma o lenei a taua tele Faʻailoa pe aisea le nofoaiga a le Anetikeriso - poʻo le "manu feʻai" --o e le tutusa pei o lenei fouvalega mulimuli. Aua a o faaputuputu e Satani se autau e savali i luga o le “tolauapiga a le au paia,” na tusia e St. John e faapea…

… Na alu ifo le afi mai le lagi ma faaumatia ai i latou, ma le tiapolo na faaseseina i latou na lafoina i le lepa afi ma le teio mea sa i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo. (Faaaliga 20: 9-10)

Ua latou taunuu ai lava aua o iina na tofia ai i latou e Iesu aʻo leʻi le Era o le Filemu.

Lenei, na o mea uma na fai mai, o lenei fouvalega mulimuli o "Koku ma Magoku" i le faaiuga o taimi e mafai foi ona taʻua o se "anetikeriso." Aua i ana tusi, na aʻoaʻo ai e Sagato Ioane, "e pei lava ona e faʻalogo ua sau le anetikeriso, ua faapena foi i le taimi nei tele Anetikeriso ua faaali mai. ”[3]1 John 2: 18

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻailoga Mataʻutia, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, itu. 199-200

Ma o lea, na aoao mai ai St. Augustine:

O le a mafai moni lava ona tatou faʻauigaina upu, “O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a uma le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani mai i lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofoaiga a le au paia ma le faapologaina o le tiapolo o le a taofia i le taimi e tasi… o lea i le iʻuga latou te o atu i fafo e le o le aiga Keriso, ae i lena mulimuli Anetikeriso… —St. Aukuso, O Tama Aneti-Nicene, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 

O Le Oo Mai?

Mulimuli ane, na tetee le tatou tusitala Aialani i le manatu o Keriso "afio mai" e faʻatu se Era o le Filemu a o le i oʻo i Lona iʻuga poʻo le "Afio Faʻalua Mai" (i le tino) i le faaiuga o le lalolagi taimi faatulagaina). O lona uiga o le "Lona Afio Mai Faʻatolu", na ia taʻua, ma o lea "sesē." E leai, o le tala lea a St. Bernard.

A faapea e tatau ona manatu se tasi o mea tatou te fai atu e uiga i lenei ogatotonu afio mai o lona uiga fou, faalogo i le mea ua fetalai mai ai lo tatou Alii: Afai e alofa se tasi ia te aʻu, na te tausia laʻu upu, e alofa loʻu Tama ia te ia, ma matou o atu ia te ia. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

Afai "o le a ia tausia laʻu upu" ua malamalama o le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia o fai mai tala faʻamaumau o le faʻataunuuina o le "Lo Matou Tama" i le taimi o le Era o le Filemu, o lona uiga o le mea ua ia i tatou o le atoatoa lelei faʻatasiga o Tusitusiga Paia, o Uluaʻi Tama Tama, o le Magisterium, ma faʻatuatuaina.

Talu ai o lenei [ogatotonu] sau e va i le isi lua, e pei lava o se auala tatou te feoai ai mai le muamua sau e oʻo i le mulimuli. I le amataga, o Keriso o lo tatou togiolaina; i le mulimuli, o le a ia faʻailoa mai o lo tatou ola; i lenei ogatotonu afio mai, o ia o tatou malologa ma faamafanafanaga.…. O le uluaʻi afio mai o lo tatou Aliʻi na afio mai ai i o tatou tino ma o tatou vaivaiga; i lenei ogatotonu e sau e sau i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le malualii. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O lenei aʻoaʻoga na faʻamautu mai e Pope Benedict lava ia:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE BENEDICT XVI, Malamalama o le Lalolagi, i.182-183, O Se Talanoaga ma Peter Seewald

O le mea moni lava o le Era o le Filemu - ma le Puʻega o le Ekalesia e muamua i lima o le Anetikeriso - o auala ia e faʻamamaina ma faʻatulagaina le Ekalesia i lona Alii ina ia avea ma se Faletua talafeagai i le nofoaiga o le Malo pei ona faia i le Lagi:

O le a le ogatasi ma le mea moni e malamalama ai i upu, “Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi,” o lona uiga: “i totonu o le Ekalesia e pei ona faia i lo tatou Alii o Iesu Keriso lava ia”; poʻo le "Fafine i le faʻaipoipo, faʻapena foi i le Faʻatoʻafaiava ua faia le finagalo o le Tamā." -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2827

O le mea moni, ua apoapoai mai Benedict ia tatou e tatalo mo lenei “afio mai ogatotonu”!

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu!”—POPE BENEDICT XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

Ile iʻuga la, e tatau ona fesili se tasi pe manatu le tatou tusitala Aialani o pope nei o ni "tagata faʻalelotu".

… o tagata Kerisiano uma, ua lotovaivai faanoanoa ma ua le mautonu, o loo i ai pea i le tulaga lamatia o le pauu ese mai le faatuatua, po o o le mafatia i le oti sili ona sauā. O nei mea i le mea moni e matua faanoanoa lava ma e mafai ona e faapea atu o ia mea e tutupu e faaata mai ma faailoa mai ai le “amataga o faanoanoaga,” o lona uiga o mea o le a aumaia e le tagata agasala, “o le ua faaeaina i luga o mea uma ua valaauina. o le Atua po o le tapuaʻia.” ( 2 Tesa 2:4 ). —POPE ST. PIUS X, Miserentissimus TogiolainaEncyclical Letter on Reparation to the Sacred Heart, Me 8th, 1928 

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i le Faʻaaloalo Pele, o le a lenei faʻamaʻi—liliuese mai le Atua… A mafaufau i nei mea uma, e iai mafuaaga lelei e fefe ai neʻi faia lenei mea leaga tele e pei ona sa muai vaai i ai, ma atonu o le amataga o ia mea leaga na faʻasa mo aso e gata ai; ma o iina atonu ua uma ona i ai i le lalolagi le “Atalii o le Malaia” o loo talanoa i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

O lea ua tatou tutu atu i foliga o le pito sili ona taua faʻasolopito ua feagai ma tagata soifua. Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le anti-lotu, i le va o le Tala Lelei ma le aneti-talalelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso. —Cardinal Karol Woytla (POPE JOHN PAUL II) Eucharistic Congress mo le faamanatuina o le lua sefulu tausaga o le sainia o le Folafolaga o le Tutoatasi, Philadelphia, PA, 1976; cf. Katoliko Online

O aso nei o le sosaiete o loo i le ogatotonu o le faia o se talitonuga faaKerisiano, ma afai e tetee iai se tasi, o le tasi ua faasalaina e le sosaiete ma le tape ... O le fefe i lenei mana faaleagaga o le Aneti-Keriso ua na o se mea e sili atu nai lo le natura, ma e moni lava. manaʻomia le fesoasoani o tatalo i le itu a le atoa diocese ma le Ekalesia Aoao ina ia mafai ona teena. —EMERITUS POPE FAAMATALAGA XVI, Benedict XVI Le tala o le tusi: Volume One, saunia e Peter Seewald

 


 

Mo se auiliiliga auiliiliga o nei mataupu, faitau Mark Mallett's:

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

Le Afio Mai Le

Millenarianism - O le a lea, ae leai

Le Auala na Leiloa ai le Era

Le Fetauiga Mulimuli (tusi)

Faʻapea foi, vaʻai Prof. Daniel O'Connor's maeʻaeʻa auiliiliga ma le puipuiga o le Era o le Filemu i lana mamana tusi O le Tupu o le Mamalu.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 Faaaliga 19: 11-21; malamalama i se faʻaaliga faʻaleagaga o Lona mana, e leʻo le afio mai o Keriso i luga o le fogaeleele, o le faʻatonuga lea o le meleniuma. Vaai Millenarianism - O le a lea, ae leai
2 Faʻaaliga 20: 1-3
3 1 John 2: 18
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia, Le Vaitaimi o le Aneti-Keriso.