Mau – Pe a uma le Saua

E toe itiiti lava, ona liua lea o Lepanona e fai ma togalaau, ma o le a avea le togalaau o se vaomatua! O lea aso e faalogo ai e tutuli i upu o se tusi; e vaai foi mata o e tauaso ai le pogisa ma le pouliuli. O ē matitiva e maua le olioli i le ALI‘I, o ē matitiva fo‘i e fiafia i le Pa‘ia o Isaraelu. Auā o le a lē toe iai le pule sauā ma o le a lē toe iai foʻi ē faasausili; o i latou uma o ē mataala e fai mea leaga o le a fa‘aumatia, o ē ‘ua na o a latou ‘upu e ta‘usalaina ai se tagata, o ē maileia lē ‘ua puipui i le faitoto‘a, ma tu‘ua le tagata amiotonu ma se tagi gaogao. -Faitauga o Misasa muamua

I le aso o le fasia tele, pe a paʻuʻū ʻolo, o le a avea le malamalama o le masina e pei o le la ma le malamalama o le la e faafitu ona sili atu e pei o le malamalama o aso e fitu. O le aso e fusifusia ai e le ALI‘I o manu‘a o lona nu‘u, na te fa‘amālōlōina fo‘i manu‘a na totoe i ona ta. -Faitauga Misasa muamua

O le la o le a faʻafitu ona sili atu lona malamalama nai lo le taimi nei. —Tamā o le Ekalesia Muamua, Caecilius Firmianus Lactantius, O Aiga Atua

 

O Tusi a Isaia ma Faaaliga atonu e foliga mai i le vaaiga muamua e le fesootai. Nai lo o lea, ua na ona latou faamamafaina o vala eseese o le iʻuga o le tausaga. O valoaga a Isaia o se vaaiga puupuu o le afio mai o le Mesia, o lē o le a manumalo i le leaga ma aumaia se Vaitaimi o le Filemu. E tolu ni vala o le mea sesē na faia e nisi o uluaʻi Kerisiano: o le afio mai o le Mesia o le a faamutaina ai loa le pule sauā; o le a faatuina e le Mesia se Malo faaletino i le lalolagi; ma o nei mea uma o le a tutupu io latou olaga. Ae na iu ina lafo e Sagato Peteru nei faamoemoega i se vaaiga mamao ina ua ia tusia:

Aua neʻi e le amanaiaina lenei tasi mea moni, pele, ia ma le Alii le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le aso e tasi. (2 Peter 3: 8)

Talu ai o Iesu lava Ia na faamanino mai e faapea “O loʻu malo e lē mai le lalolagi lenei,”[1]John 18: 36 na vave ona tausalaina e le uluai Ekalesia le manatu o se pulega faapolokiki a Iesu i le tino i le lalolagi milenarianism. Ma o iinei o loo fetaui lelei ai le Tusi o Faaaliga ma Isaia: na malamalama lelei uluaʻi Kerisiano o le “meleniuma” o loo taʻua i le Faaaliga Mataupu e 20 o le faataunuuga lea o le Era o le Filemu o Isaia, ma ina ua mavae le maliu o Anetikeriso ma le iʻuga o le pule aoao a le Atua. le “manu”, o le a nofotupu le Ekalesia mo le “afe tausaga” faatasi ma Keriso. 

Na ‘ou iloa fo‘i agaga o ē ‘ua vavae‘eseina o latou ulu ‘ona o la latou molimau ‘iā Iesu ma le afioga a le Atua, o ē na lē ifo fo‘i i le manu fe‘ai po o lona fa‘atagata, ‘ua lē talia fo‘i lana fa‘ailoga i o latou muaulu po o lima. Na toe ola mai i latou ma pule faatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Faaaliga 20: 4)

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

Na tusia e uluai Tama o le Ekalesia e uiga i nei taimi o le "faamanuiaga" i luga o le pule a St. John ma le Tusi Paia lava ia. O le faaaogaina o le gagana faafaatusa a Isaia e faasino i ai faaleagaga mea moni,[2]E ese mai i le faamatalaga a nisi tagata atamamai o le Tusi Paia, e leʻi tetee St. Augustine i le malamalama i le Faaaliga 20:6 o se ituaiga faafouga faaleagaga: “… vaitaimi, o se taimi paganoa paia ina ua mavae galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e mulimuli mai i le faaumaina o le ono afe tausaga, e pei o aso e ono, o se ituaiga o Sapati aso fitu i le afe tausaga e sosoo ai… Ma e lē tetee lenei manatu, pe ana faapea e talitonuina o le olioli o le ʻaupaia, i lenā Sapati, e faaleagaga, ma e iʻu ai i luma o le Atua.”—St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomaʻi Lotu), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press sa latou talanoa e uiga i le mea moni o le faataunuuina o le Lo Tatou Tama: pe a oo mai le Malo o Keriso ma Lona Malo o le a faia “I le lalolagi e pei ona i ai i le Lagi.”

O lea la, o le faʻamanuiaga na valoʻia mai e le taumateina e faʻasino i le taimi o Lona Malo, lea o le a pule ai le au amiotonu i le toe tu mai nai le oti; pe a fai o le foafoaga, toe fanaufouina ma faasaʻoloto mai le nofo pologa, o le a maua ai le tele o meaʻai o soʻo se ituaiga mai le lagi mai le lagi ma le fanautama o le lalolagi, e pei lava ona manatua e tagata matutua. O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe faʻafefea ona aʻoaʻo ma tautala le Alii e uiga i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomiga

O i latou o loo tuuina atu ia Isaia se faauigaga moni o talafaasolopito ua latou le amanaiaina lenei aoaoga i Tu ma Aganuu ma faoa ai le faamoemoe ma le faatuatua o le au faatuatua. le faamaonia o le Afioga a le Atua lea e sau. Pe na fetalai Iesu ma Sagato Paulo i le tiga o le tiga i luma o le Aso o le Alii na o le fanau mai lava? Pe o le folafolaga ea a le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e faapea o e matitiva ma e agamalu o le a fai mo latou tofi le lalolagi o le a faaleaogaina? Pe tatau ea i le Tolutasi Paia ona sii aʻe o latou lima ma faapea atu, “Auē, na matou taumafai e faalautele atu le Talalelei i tuluʻiga o le lalolagi, ae leaga pe afai o lo tatou fili e faavavau, o Satani, e atamai tele ma malosi mo i Tatou!” 

E leai, o tigā o loo tatou onosaia i le taimi nei ua taʻitaʻia atu ai i se “fanau mai” lea o le a aumaia ai le “toefuataʻiina o le malo o Keriso,” o lea na aʻoaʻoina ai Pope Piux X ma ona sui.[3]ff. O Popes ma le Dawning Era O le toe faʻafouina o le Malo o le Finagalo Mamalu i totonu o le loto o le tagata na leiloa ia Atamu—atonu o le “toetu” o le tala lea a Sagato Ioane i luma o le Faamasinoga Mulimuli.[4]ff. O Le Toetu o le Ekalesia O le pulega lea a Iesu “le Tupu o Atunuu uma” i totonu Lana Ekalesia i se tulaga fou, lea ua taʻua e Pope St. John Paul II o le afio mai “paia ma paia fou. "[5]ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia O le uiga moni lea o le “meleniuma” faafaatusa o loo faatalitalia i totonu o le Faa-Kerisiano: o se manumalo ma Malologa Sapati mo tagata o le Atua:

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

O lenei… ua tatou malamalama o se vaitaimi o le afe tausaga ua faʻaalia i gagana faʻatusa. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

O afea e oo mai ai lenei mea? E tusa ai ma Isaia ma le Tusi o Faaaliga: ina ua mavae le gataaga o le pule sauā. O lenei faamasinoga a le Anetikeriso ma ona soo, a faamasinoga “o ē ola”, ua faamatalaina e faapea:  

Ma ona faaali mai ai lea o lena tagata amioleaga o lē o le a fasiotia e le Alii o Iesu i le agaga o lona fofoga; ma o le a faaumatia i le pupula o lona afio mai… O sē ifo i le manu feʻai po o lona faatagata, pe talia lona muaulu po o lona lima, e inu foʻi i le uaina o le toʻasā o le Atua…  ( 2 Tesalonia 2:8; Faaaliga 14:9-10 ).

I le ogatasi ma le Early Church Fathers, o le tusitala o le seneturi sefuluiva o Fr. Ua faamatalaina e Charles Arminjon lenei fuaitau o se fesoasoani faaleagaga a Keriso,[6]ff. Le Afio Mai Le e le o le Afio Mai Faalua i le iuga o le lalolagi.

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui (“O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai”) i le tulaga o le a taia ai e Keriso le anetikeriso e ala i le tosoina o ia i le pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faalua… -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Inisitituti Press

Ioe, o le fa'afefeteina o ona laugutu, o le a fa'aumatia ai e Iesu le fa'amaualuga o le au piliona piliona o le lalolagi, tagata fai faletupe, "tagata fa'atauva'a" ma pule o ē o lo'o toe fa'afouina le foafoaga i o latou lava fa'atusa:

Ia e mataʻu i le Atua ma avatu ia te ia le viiga, aua ua oo mai lona taimi e nofo ai i le faamasinoga… Papelonia le sili [ma]… so o se tasi e ifo i le manu feʻai po o lona faatagata, pe talia lana faailoga i le muaulu po o lona lima… Ona ou iloa lea o le lagi ua avanoa, o loo iai le solofanua sinasina; o lē na ti'eti'e ai sa ta'ua o le “Faamaoni ma le Moni.” Na te faamasino ma tau le taua i le amiotonu… Na maua le manu feai faatasi ma le perofeta pepelo… O ē na totoe na fasiotia i le pelu na sau mai le gutu o lē o loo tietie i le solofanua… (Rev 14:7-10, 19:11, 20-21)

Lenei foi na valoia mai e Isaia o le na valoia foi, i se gagana e tutusa tutusa, se faaiuga o mulimuli mai sosoo ai ma se vaitaimi o le filemu. 

Na te taia le le faʻamaoni i le toʻotoʻo o lona gutu, ao le manava foʻi o ona laugutu na te fasiotia ai le tagata amio leaga. Faamasinoga tonu o le a fusifusia i lona puimanava, ma le faamaoni se fusi i luga o ona suilapalapa. Ona avea ai lea o le luko ma malo a le tamai mamoe… o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le ALII, e pei ona ufitia le sami i le vai…. I lena aso, o le a toe faʻaaogaina e le Alii e toe aumai ai le vaega totoe o ona tagata ua totoe ... A amata lau faʻamasinoga i luga o le lalolagi, ua aʻoaʻoina e tagata o le lalolagi faʻamasinoga amiotonu. (Isaiah 11:4-11; 26:9)

O lenei Vaitaimi o le Filemu o le mea lea na ta'ua e Tama o le Ekalesia Malologa Sapati. I le mulimuli ai i le talafaatusa a Sagato Peteru e faapea “o le aso e tusa ma le afe o tausaga”, sa latou aoao atu ai o le Aso o le Alii o le “aso lona fitu” lea pe a ma le 6000 tausaga talu mai Atamu. 

Ona malolo ai lea o le Atua i le aso fitu i ana galuega uma… O le mea lea, o loo tumau pea le malologa o le sapati mo tagata o le Atua. ( Epe 4:4, 9 ).

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O le aso lona valu faʻavavau. 

O le mea lea, uso e ma tuafafine, o loo tatou vaavaai atu e le gata i faiga sauā i le lalolagi atoa ua salalau atu Warp Speed, Faateia ma Awe, ae e le taumateina o le molimauina o atinaʻe atoa mo le "faailoga a le manu feʻai" o loʻo tuʻuina atu: o se tusifolau soifua maloloina faiga e nonoa i le "faailoga" o se tui, a aunoa ma se tasi o le a le mafai ona "faʻatau pe faʻatau atu" (Faaaliga 13). :17). E mataʻina, o le Orthodox Saint Paisios, na maliu i le 1994, na tusia lenei mea a o leʻi maliu o ia:

 … O lenei ua faia se tui puipui e tetee atu ai i se faamaʻi fou, lea o le a faamalosia ma i latou e aveina ai o le a faailogaina… Mulimuli ane, soʻo se tasi e le makaina i le numera 666 o le a le mafai ona faʻatau pe faʻatau atu, e maua ai se nonogatupe, ia maua se galuega, ma isi mea. O loʻu mafaufau ua taʻu mai ai ia te aʻu o le faiga lea na filifilia ai e le Anetikeriso le lalolagi atoa, ma o tagata e leʻo iai i lenei faiga e le mafai ona maua ni a latou galuega ma isi - pe uliuli pe papaʻe pe mumu; i se isi faaupuga, tagata uma o le a ia avea e ala i le tamaoaiga faiga e faʻatonutonu ai le tamaoaiga o le lalolagi, ma na oi latou ua taliaina le faʻamaufaʻailoga, le faʻailoga o le numera 666, o le a mafai ona auai i pisinisi pisinisi. -Elder Paisios - O Faʻailoga o Taimi, p.204, Monastery Paia o Mauga Athos / Tufatufaina e AtHOS; lomiga muamua, Ianuari 1, 1; cf. countdowntothekingdom.com

Afai o lea, o lona uiga foi ua lata mai le i'uga o le pulega o le pule sauā… ma ua latalata mai le Manumalo o le Loto Ma'ema'e ma Iesu, lo tatou Faaola. 

Sa tō o ia ma tagi leotele i le tigā a o tigā o ia e fanau… Na fanaua e ia o le tama tane, o le tama tane, e tofia e pule i nuu uma i le tootoo uʻamea. (Faaaliga 12: 2, 5)

… Le fesoʻotaʻiga atoatoa ma le Aliʻi fiafia i latou o loʻo tumau e oʻo i le iʻuga: o le faʻailoga o le paoa ua foaʻiina atu ie manumalo… toetu ma le mamalu o Keriso. -Le Navarre Bible, Faʻaaliga; vaefaamatalaga, i. 50

O lē e manumalo, o lē tumau i oʻu ala seʻia oo i le iʻuga, ou te tuuina atu le pule i atunuu. E pule o ia ia te i latou i le ai uamea… Ou te avatu foi ia te ia le taeao o le taeao. (Faʻaaliga 2: 26-28)

E tausia e Ieova ē ua faatauvaa; e lafo e ia i le eleele o e amio leaga. -Salamo o le Aso Toonai

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei, ma se tasi e fausiaina Countdown i le Malo

 

Faʻatau Fesootai

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

Millenarianism - O le a lea, ae leai

Le Auala na Leiloa ai le Era

E Le moni Mea Leaga a Leipa

Le Aso o le Amiotonu

O Le Faʻamaonia o le Poto

O Le Toetu o le Ekalesia

Le Malologa Sapati o Loo Sau

O Popes ma le Dawning Era

Sauniuniga mo le Vaitau o le Filemu

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 John 18: 36
2 E ese mai i le faamatalaga a nisi tagata atamamai o le Tusi Paia, e leʻi tetee St. Augustine i le malamalama i le Faaaliga 20:6 o se ituaiga faafouga faaleagaga: “… vaitaimi, o se taimi paganoa paia ina ua mavae galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e mulimuli mai i le faaumaina o le ono afe tausaga, e pei o aso e ono, o se ituaiga o Sapati aso fitu i le afe tausaga e sosoo ai… Ma e lē tetee lenei manatu, pe ana faapea e talitonuina o le olioli o le ʻaupaia, i lenā Sapati, e faaleagaga, ma e iʻu ai i luma o le Atua.”—St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomaʻi Lotu), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press
3 ff. O Popes ma le Dawning Era
4 ff. O Le Toetu o le Ekalesia
5 ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia
6 ff. Le Afio Mai Le
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Mau, Le Era o le Filemu, Le Upu Nei, Le Afio Mai Faalua.