O le a le “Fai-Malo Moni”?

 

I le tele o fe'au mai tagatava'ai i le salafa o le lalolagi, o lo'o vala'au mai pea lo tatou Fafine ina ia tumau i le fa'amaoni i le "Masterium moni" a le Ekalesia. Na'o le vaiaso nei ua toe fai:

Po o le a lava le mea e tupu, aua e te alu ese mai aʻoaʻoga a le Magisterium moni o le Ekalesia a Loʻu Iesu. -La matou Fafine ia Pedro Regis, Fepuari 3rd, 2022

La'u fanau e, tatalo mo le Ekalesia ma ositaulaga paia ina ia latou tumau faamaoni i le Faipule moni o le faatuatuaga. -O le tatou Faletua ia Gisella Cardia, Fepuari 3rd, 2022

E tele le au faitau na aapa mai ia i matou i le tausaga ua mavae e uiga i lenei fuaitau ma mafaufau po o le a tonu le uiga o le "Masterium moni." E i ai se "Magisterium pepelo"? O faasino lea i tagata po o se aufono sese, ma isi? O isi ua taumatemate e faasino ia Benedict XVI, ma o le pule faapope a Francis e le aoga, ma isi.

 

O le a le Magisterium?

Le upu Latina faamasino o lona uiga o le “faiaoga” lea tatou te maua mai ai le upu faamasino. O le faaupuga e faʻaaogaina e faʻatatau i le pulega aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko, na tuʻuina atu i le Au Aposetolo e Keriso,[1]“O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo… ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Mataio 28:19–20). Ua ta'ua e Sagato Paulo le Ekalesia ma ana aoaoga o le “poutu ma le faavae o le upu moni” (1 Timo. 3:15). ma auina atu i le tele o seneturi e ala i le faasologa faaaposetolo. O le Catechism a le Ekalesia Katoliko (CCC) fai mai:

O le galuega o le tuuina atu o se faauigaga moni o le Afioga a le Atua, tusa lava pe tusitusia po o le Tu ma Aganuu, ua tuuina atu i le ofisa o loo soifua aoao ai le Ekalesia na o ia lava. O lana pule i lenei mataupu o loo faatinoina i le suafa o Iesu Keriso. O lona uiga o le galuega o le fa'aliliuga ua tu'uina atu i epikopo i le mafutaga ma le sui o Peteru, le Epikopo o Roma. —N. 85

O le faamaoniga muamua lava o lenei pule faaituau na tuuina atu o le taimi na filifilia ai e le Au Aposetolo ia Matatia e suitulaga ia Iuta le Sekara. 

Talosia ia ave e se isi lona tofi. (Galuega 1: 20) 

A o tu ma aga masani, ua iloa mai i ituaiga uma o maafaamanatu, ma mai le talafaasolopito sili ona leva o le Ekalesia, o le Ekalesia sa pulea i taimi uma e epikopo, ma o aposetolo i soo se mea ua faatuina epikopo. —O se Faapuupuuga o Aoaoga Faa-Kerisiano, 1759 TA; toe lomia i totonu Tradivox, Vol. III, Ch. 16, itulau. 202

O lenei pulega aoao, o le itu e sili ona taua, o le pope ma na epikopo o loo faatasi ma ia, o le mea moni lava. leoleo o le Upu a le Atua, o i latou "Tu ma aga na aʻoaʻoina ai oe, a le o se faʻamatalaga tautala poʻo se tusi a matou" (St. Paul, 2 Thess 2:15).

… O lenei Magisterium e le sili atu nai lo le Upu a le Atua, ae o lana auauna. E aʻoaʻoina naʻo mea ua tuʻuina atu iai. I le faʻatonuga mai le lagi ma le fesoasoani a le Agaga Paʻia, e faʻalogo ai i lenei mea, puipuia ma le faʻamaoni ma faʻamalamalamaina ma le faʻamaoni. O mea uma na te faʻatuina mai mo le talitonuina e pei ona faʻaalia mai faʻaalia mai le Atua e aumaia mai le tasi le faʻatuatuaga o le faʻatuatua. —CCC, l. 86

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I le tuufaafeagai, o le galuega a le pope o le faamaoniga o le usitai ia Keriso ma Lana upu. —POPE PENETIKA XVI, Lauga a Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

 

O Ituaiga o Magisterium

O le Catechism e faasino muamua i vaega e lua o le Magisterium o sui aposetolo. Muamua o le "magisterium masani". E faasino lea i le faiga masani a le Pope ma le au epikopo e momoli atu ai le faatuatua i la latou faiva i aso taitasi. 

O le Pope Roma ma epikopo o “aʻoaʻo faamaoni, o lona uiga, o aʻoaʻo ua tuuina atu i ai le pule a Keriso, o ē folafola atu le faatuatua i tagata ua tuuina atu iā i latou, o le faatuatua e talitonuina ma faatino.” O le masani ma lautele Magisterium o le Pope ma le au epikopo i le mafutaga ma ia o loo aoao atu i le au faatuatua le upumoni e talitonu i ai, o le alofa e faatino, o le faaamuia e faamoemoe i ai. —CCC, n. 2034

Ona i ai lea o le “magisterium tulaga ese” o le Ekalesia, lea e faatinoina le “tulaga silisili” o le pule a Keriso:

O le maualuga maualuga o le auai i le pule a Keriso e mautinoa e ala i le alofa o leai se mea. O lenei tulaga le sese e oo atu i le mamao e oo atu i le teuina o Faaaliga faalelagi; e oo atu foi i na elemene uma o aoaoga faavae, e aofia ai amioga mama, a aunoa ma ia upumoni faaola o le faatuatua e le mafai ona faasaoina, faamalamalama, pe tausia. —CCC, n. 2035

E le faaaogaina e epikopo, i le avea ai ma tagata taitoatasi, lenei pule, ae peitai, e faia e aufono a le ekalesia[2]“O le lē sesē na folafola mai i le Ekalesia o loo iai foʻi i le tino o epikopo pe a, faatasi ma lē na suitulaga iā Peteru, latou te faatinoina le Pule Sili,” e sili atu i mea uma i se Fono Ekumene.” —CCC n. 891 faapea foi le Pope pe a ia faamatalaina le upu moni. O a faʻamatalaga o soʻo se tasi e manatu e le mafai...

…e manino mai le natura o tusitusiga, o le maumauaʻi e toe fai ai se aʻoaʻoga, ma le auala tonu e faʻaalia ai. —Faʻapotopotoga mo le Mataupu o le Faʻatuatua, Donum Veritatis l. 24

O le pule faafaiaoga a le Ekalesia o loo faaaogaina soo i pepa faa-Malo e pei o tusi faaaposetolo, encyclicals., ma isi. Ma e pei ona taʻua muamua, pe a lauga le epikopo ma le Pope i a latou pule masani e ala i sauniga, lauga, faʻasalalauga faʻapitoa, ma isi, o mea ia e taʻua o aʻoaʻoga faʻapitoa, pe afai latou te aʻoaʻo mea "ua tuʻuina atu" (ie. .e le mafai ona sese).

E iai ni fa'amatalaga taua, peita'i.

 

O Tapula'a o le Fa'amasinoga

Faʻaaogaina o le pontificate nei e fai ma faʻataʻitaʻiga...

… Afai o loʻo faʻalavelaveina oe i ni faamatalaga na faia e Pope Francis i ana faatalatalanoaga talu ai nei, e le o se le faamaoni, poʻo se le lava o Romanite ia le malie i auiliiliga o nisi o faʻatalatalanoaga na tuʻuina atu i fafo-o le-pulou. O le mea masani, afai tatou te le malie i le Tama Paʻia, tatou te faia ma le faʻaaloalo loloto ma le lotomaulalo, ma le iloa e ono manaʻomia ona faasaʻoina tatou. Peitai, o faatalanoaga faapope e le manaʻomia se tasi o le taliaina o le faʻatuatua ua tuuina atu ia ex kathedra faamatalaga poʻo lena tuʻuina atu i totonu o le mafaufau ma le loto o le a avatua i na faʻamatalaga o se vaega o lona le-sese ae o le mea moni magisterium. —Faa. Tim Finigan, faiaoga i le Sacramental Theology i le St John's Seminary, Wonersh; mai Le Hermeneutic o le Nuʻu, "Faʻamaoniga ma Faʻatonu Papal", Oketopa 6th, 2013; http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

Ae faapefea la mea fai nei? E i ai ea se pisinisi a le Ekalesia e taulimaina nei mea?

E i le Ekalesia le aia tatau i taimi uma ma soo se mea e folafola atu ai amioga lelei mataupu faavae, e aofia ai i latou e faatatau i le faatulagaga lautele, ma le faia o faamasinoga i soo se mataupu faaletagata i le tulaga e manaomia ai e aia tatau a le tagata soifua po o le faaolataga o agaga. —CCC, n. 2032

Ma le isi,

Ua faaeeina e Keriso i leoleo mamoe o le Ekalesia le uiga le sese i mataupu tau le faatuatua ma le amio. CCC, n. 80

O le mea e le o i ai i le Ekalesia le pule e fai ai o le faaleoina ma le pule i le auala sili e faatautaia ai mataupu e faatatau i le faatulagaga lautele. Ave le mataupu o le "suiga o le tau", mo se faʻataʻitaʻiga.

Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia polokiki. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. —POPE Farani, Laudato i 'l. 188

… E leai se tomai faapitoa o le Ekalesia i le faasaienisi… e leai se poloaiga a le Ekalesia mai le Alii e fofogaina ai mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le faasaienisi. —Cardinal Pell, Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com

I luga o le mataupu pe tatau i se tasi ona fai se tui, o iinei foi, e mafai e le Ekalesia ona tuʻuina atu naʻo se taʻiala taʻiala. O le fa'ai'uga moni fa'afoma'i e fai se tui o se mataupu o le tuto'atasi o le tagata lava ia e tatau ona mafaufau i tulaga lamatia ma fa'amanuiaga. O le mea lea, o le Congregation for the Doctrine of the Faith (CDF) o loʻo taʻu manino mai:

…o tui puipui uma ua iloa e saogalemu ile falema'i ma aoga e mafai ona fa'aoga ile lotofuatiaifo lelei...I le taimi lava e tasi, o mafuaaga aoga e faʻamaonia ai o le tui e le o, e pei o se tulafono, o se matafaioi mama ma o le mea lea, e tatau ona ofo fua… I le leai o ni isi auala e taofi ai pe taofia ai foi le faama'i, o le manuia lautele e mafai ona fautuaina tui…- "Faʻaliga i le amio lelei o le faʻaaogaina o vailaʻau teteʻe i le Covid-19", n. 3, 5; vatican.va; o le "fautuaga" e le tutusa ma se noataga

O le mea lea, ina ua faia e Pope Francis se faatalanoaga televise e taʻu mai ai ... 

Ou te talitonu e tatau i tagata uma ona fai tui. O le filifiliga lelei aua e faʻatatau i lou olaga ae faʻapea foi olaga o isi. Ou te le malamalama pe aisea e fai mai ai isi e mafai ona avea ma tui mataʻutia. Afai o loʻo tuʻuina atu e fomaʻi lenei mea ia te oe o se mea o le a sologa lelei ma e leai ni faʻalavelave faʻapitoa, aisea e te le ave ai? E i ai le teena le pule i le ola e le mafai ona ou iloa faʻamatala, ae o aso nei, e tatau i tagata ona fai le tui. —POPE Farani, talanoaga mo le polokalame tala fou a TG5 i Italia, Ianuari 19, 2021; ncronline.com

… sa ia faaleoina se manatu patino o lena lē fusia i luga o le au faamaoni, a o ia laa vave atu i fafo o lana pule masani. E le o ia o se fomaʻi poʻo se saienitisi e iai le pule e taʻu atu ai (aemaise lava i le amataga o le faʻalauiloaina o vailaʻau) o nei tui e leai ni "tulaga faʻapitoa" pe o le faʻamaʻi o le siama e pei o se mea e tatau ai.[3]O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fa'amaumauga nei o tausaga fa'avasegaina:

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org)
I se isi itu, o faʻamaumauga ua faʻamaonia ai o ia e matua sese.[4]ff. O Toloa; Francis ma le Great Shipwreck 

O se mataupu manino lea e le faʻaaogaina ai le "Magisterium moni". Afai e tuuina atu e Pope Falanisisi se tala o le tau pe lagolagoina se tasi o faiga faaupufai i luga o le isi, e le o noatia le tasi i lona lava manatu. O le isi faʻataʻitaʻiga o le lagolagoina e Francis o le maliega o le tau i Pale. 

Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o foafoaga poto… e afaina ai aʻafiaga pe a o tatou ova atu i le 1.5ºC faitotoʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Pale. —POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com

O le lafoga carbon le fofo sili? Ae faapefea le sausauina o le atemosifia i ni meaʻai, e pei ona fai mai ai nisi o saienitisi? Ma o se faʻalavelave faʻafuaseʻi ia i tatou (e tusa ai ma Greta Thunberg, o le a pa le lalolagi ile ono tausaga.[5]huffpost.com ) E ui lava i mea e taʻu atu e le aufaasālalau ia te oe, e iai se maliega;[6]ff. Faanunununu o le tau ma Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili o le tele o tagata atamamai o le tau ma saienitisi lauiloa e matua teena uma le tau ma faʻamaʻi faʻamaʻi o loʻo taliaina e le Pope. E tusa ai ma o latou tomai, latou te atoatoa i totonu o latou aia tatau e le ioe ma le faaaloalo ma le Pope.[7]Faataʻitaʻiga: Na lapataʻia e St. John Paul II i se tasi taimi e uiga i le “faaleagaina o le osone” [tagai i le Aso o le Filemu i le Lalolagi, Ianuari 1, 1990; faʻatau ie] le ita fou o le 90's. Ae peitai, o le "faʻalavelave” ua pasia ma ua manatu i le taimi nei o se taamilosaga faanatura ua matauina i se taimi umi a o lei faaaogaina le “CFC”' ua faasaina nei e fai ma pusaaisa, ma atonu o se faiga lea e faamauoa ai tagata tomai faapitoa i le siosiomaga ma kamupani vailaau. Oi, o nisi mea e le suia lava. 

O suiga o le tau ua avea ma malosiaga faapolokiki malosi i le tele o mafuaʻaga. Muamua, e lautele; ua taʻu mai ia i tatou o mea uma i le Lalolagi ua taufaamatau. Lona lua, e faʻaosofia ai tagata e toʻalua e sili ona mamana e faʻaosofia tagata: fefe ma le taʻusalaina… Lona tolu, o loʻo i ai le malosiaga o le fealofani o mea taua i le va o tagata taua o loʻo lagolagoina le tala o le tau. Faʻasalalau e le siosiomaga le fefefe ma faʻaputuputu tupe; Ua aliali mai o loo faasaoina e le aufaipolokiki le Lalolagi mai le malaia; o le aufaasālalau ei ai se aso fanua ma lagona ma feteʻenaʻiga; saienitisi faʻaputuga tupe maua piliona i tupe foaʻi, fausia atoa fou matagaluega, ma faatupuina ai le fafagaina valevale o taufaafefe vaaiga; E manaʻo le pisinisi e foliga lanu meamata, ma maua ni fesoasoani tetele a le lautele mo poloketi e ono leai ni tamaoaiga, e pei o faʻatoʻaga matagi ma faʻasologa o le la. Lona fa, o le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se sili lelei auala e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai alamanuia atunuʻu i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. — Dr. Patrick Moore, Ph.D., na faavaeina le Greenpeace; "Aisea ua avea ai aʻu ma se masalosalo o le Climate Change", Mati 20th, 2015; Heartland

Tuuina atu pe faʻapefea ona faʻaalia manino e taʻitaʻi o le lalolagi o loʻo faʻaaogaina le "suiga o le tau" ma le "COVID-19". saʻo e toe tufatufa atu le tamaoaiga (ie. neo-Communism ma se pulou lanu meamata) e ala i se “Sili Reset", o le Pope e le taumateina na matua faaseseina, i le tulaga na ia faʻaalia ai le toʻatele e tatau ona latou faia se tui lea o loʻo faʻaalia nei le fasiotia o le faitau selau o afe o tagata ma faʻaleagaina le faitau miliona o isi.[8]ff. O Toloa

…e taua le matauina o le agavaa o ia taitai e nofo i mataupu e faatatau i le “faatuatua, amio mama ma le amio pulea faale-Ekalesia”, ae le o le tulaga o vailaau faafomai, immunology po o tui. E tusa ai ma tulaga e fa ua taua i luga[9] (1) o le tui e le tatau ona tu'uina atu se tetee fa'aletulafono i lona atina'eina; 2) e tatau ona mautinoa i lona aoga; 3) e tatau ona saogalemu e aunoa ma se masalosalo; 4) e tatau ona leai se isi filifiliga e puipuia ai oe ma isi mai le siama. e le'i fa'ataunu'uina, o fa'amatalaga fa'ale-ekalesia e uiga i tui e le o aofia ai a'oa'oga a le Ekalesia ma e le fa'atatauina i le au Kerisiano fa'atuatua; ae, e aofia ai "fautuaga", "fautuaga", po o "manatu", ona e le oo i ai le vaaiga o agavaa faale-ekalesia. —Faaa. Joseph Iannuzzi, STL, S. Th.D., Tala Fou, Pau 2021

E tatau ona faapea atu e mafai ma faia e pope ni mea sese. Ua fa'apolopolo le fa'amaoni ex kathedra (“mai le nofoa” o Peteru). E leai ni pope i le talafaasolopito o le Ekalesia na faia ex falesa mea sese - o se molimau i le folafolaga a Keriso: “A oo mai le Agaga o le upu moni, na te ta’ita’i ia te outou i upu moni uma lava.” [10]John 16: 13 O le mulimuli atu i “le Faipule moni”, e lē o le uiga o le ioeina o upu uma mai i le fofoga o le epikopo po o le pope, ae na o mea o loo i totonu o la latou pule.

Talu ai nei i lana aofia lautele, na taʻua ai e Pope Francis:

… sei o tatou mafaufau ia i latou o e ua faafitia le faatuatuaga, o e ua liliuese, o e ua faasaua i le Ekalesia, o e ua faafitia lo latou papatisoga: Pe o i ai foi i latou nei i le aiga? Ioe, o nei foi. O i latou uma. O ē fai upu leaga, o i latou uma lava. O i matou o uso. O le mafutaga lea a le au paia. —Fepuari 2, catholicnewsagency.com

O nei faamatalaga, i o latou foliga, e foliga mai o se feteenaiga o aoaoga a le Ekalesia ma lo tatou gafatia manino e aveesea ai le fesootaiga ma le Atua ma le au paia e ala i le agasala, aemaise lava o le lafoaia ma le loto i ai o lo tatou papatisoga. Na vave lava ona mātauina e Patele Roch Kereszty, o se monike Cistercian ma ua litaea mai i le Iunivesite o Dallas, e faapea, o lenei mea “o se apoapoaʻiga faatamā, ae lē o se pepa e faamaumau ai.” I se isi faaupuga, e oʻo lava i mea sese e mafai ona faia i le magisterium masani a le Pope e manaʻomia ai se faʻamalamalamaga i le lumanaʻi, lea na taʻua e Fr. Kereszty taumafai,[11]catholicnewsagency.com po o se faasa'oga faaleuso mai uso a epikopo.

Ma ina ua oo atu Kefa i Anetioka, sa ou tetee atu ia te ia i ona luma, auā ua manino mai ua sese o ia… ina ua ou iloa ua latou le o i le ala saʻo e tusa ma le upu moni o le tala lelei, ona ou fai atu lea iā Kefa i luma o tagata uma: O oe fo‘i o le Iutaia, a ‘ua e ola fa‘apei o se tagata o Nu‘u ‘ese, ‘ae lē pei o se Iutaia, e fa‘apefea ‘ona e fa‘amalosi tagata o Nu‘u ‘ese ia ola fa‘apei o Iutaia?” (Kala 2: 11-14)

Ma o lea,

… O le Ekalesia o le tasi faʻapitoa magisterium le mavaeluaina, o le pope ma epikopo i le lotogatasi ma ia aveina o le tiutetauave sili ona mamafa e leai se faʻailoga le manino poʻo se le malamalama aʻoaʻoga e sau mai ia i latou, le mautonu ai le au faʻatuatua pe faʻalataina ai i latou i se sese sese lagona. —Gerhard Ludwig Cardinal Müller, sa avea muamua ma Pule o le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua; Muamua MeaAperila 20th, 2018

 

O Tulaga Tatou te Faafeagai

O le taimi nei ua matua tele le vevesi ma le fevaevaea’i i totonu o le Ekalesia, e le gata i le mata’utia o lo’o ua i ai nei, ae faapea foi i aoaoga a le Ekalesia. E ui o mataupu tau le soifua maloloina o le tino e taua, ae ou te talitonu e sili ona popole lo tatou Tamaitai i mataupu o le agaga. 

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi o Katinale autu i le Sinoti o loʻo lumanaʻi ua fautuaina e le toe taʻua amioga faʻafeusuaiga o se agasala.[12]catholiccultural.org O se suiga manino lea mai le 2000 tausaga o aʻoaʻoga faʻapitoa i le "faʻatuatua ma amioga" ae le o se vaega o le "Masterium moni." O ituaiga suiga ia ua faatu mai e lenei Katinale ma nisi o Epikopo Siamani o le mea tonu lava lea ua valaauina ai i tatou e lo tatou Tamaitai e teena ma lē mulimuli.

O le isi tulaga mata’utia o le fa’aauau pea o le muimui e fa’ailoa mai ai ua le aoga le filifiliga a Pope Falanisisi. O nisi ua taumafai e finau faapea o le mea ua taʻua o “St. Gallen's Mafia", na fausia i le taimi o le palota a Benedict, ae na faataapeina i le taimi o Francis, sa malosi i le faatosinaina o taunuuga o se tasi o faiga palota i se auala e faaleaogaina ai le faagasologa (vaai Pe le aoga le palota a Pope Falanisisi?). O isi ua fai mai o le faamavaega a Benedict e le o sao upu i le gagana Latina, ma o le mea lea, o ia o le pope moni. O lea la, latou te finau mai, o Benedict e fai ma sui o le "Masterium moni" o le Ekalesia. Ae o nei finauga ua oo atu i ni mea laiti e ono manaomia ai se fono i le lumanai po o se pope e foia pe afai e i ai se aoga o a latou finauga i le taimi muamua. O le a na ona ou faaiuina i ni manatu se lua i lenei mea. 

Muamua e leai se katinale e tasi na palota i le fono, e aofia ai ma le sili ona "conservative", e tusa lava pe faaataata e le aoga se palota. 

O le lona lua o le Pope Penitito na taʻua manino ma faʻafia ona taʻua lona faʻamoemoe:

E matua leai lava se masalosalo e uiga i le moni o laʻu faamavaega mai le matagaluega a Petrine. Pau lava le tuutuuga mo le aoga o laʻu faʻamavaega o le saolotoga atoa o laʻu filifiliga. O masalosaloga e faʻatatau i lona aoga e faigofie tele… O laʻu galuega mulimuli ma le mulimuli o le lagolagoina lea o le tusi a Pope Francis Francis i le tatalo. —POPE EMERITUS BENEDICT XVI, Vatican City, Fep. 26th, 2014; Zenit.org

Ma le isi, i le talaaga a Benedict, na fesiligia manino ai e le tagata fai faatalanoaga pope Peter Seewald pe na afaina le Epikopo o Roma ua litaea i le 'faiga taufaaleaga ma taupulepulega leaga.'

Na pau lava na o mea valea. Leai, o se mea saʻo-i luma mataupu ... leai se tasi na taumafai e faʻamataʻu aʻu. Afai na taumafai le mea lena semanu ou te le alu aua e te le faʻatagaina e alu ona o oe o i lalo o le mamafa. E leʻo le tulaga na semanu ou te faʻatau i ai poʻo le a lava. I se isi itu, o le taimi sa i ai - faafetai i le Atua - o se lagona o le manumalo i faigata ma se lagona o le filemu. O se lagona e mafai ai e se tasi ona faʻamautinoa le toe faʻamau i le isi tagata. -Benedict XVI, Tusi Mulimuli i Ana Lava Upu, ma Peter Seewald; i. 24 (Bloomsbury Lomiga)

O le naunautaʻiga lava o nisi e aveʻese Francis mai le mea ua latou naunau ai e fautua mai o Pope Benedict o loʻo taoto iinei - o se pagota tafafao i le Vatican. Nai lo le ofoina atu o lona ola mo le upu moni ma le Ekalesia a Keriso, e sili ia Benedict nai lo le sefe o lona lava paʻu, pe sili ona lelei, puipuia ni mea lilo e ono atili ai ona faʻaleagaina. Ae afai o le tulaga lena, o le matua Pope Emeritus o le a i ai i agasala matuia, e le gata mo le pepelo, ae mo le lautele lagolagoina se tamaloa na ia iloa e avea, ona o le faaletonu, o se antipope. Nai lo le faasaoina faalilolilo o le Ekalesia, o le a tuu o ia e Benedict i se tulaga matautia matautia.

I se isi itu, sa matua manino lelei Pope Penitito i lana Au Fa'aaliga Lautele mulimuli ina ua ia faamavae mai le tofi:

Ua ou le toe tauaveina le malosi o le tofi mo le faafoeina o le Ekalesia, ae i le sauniga o le tatalo ou te tumau ai, i se isi faaupuga, i le lotoa o Sagato Peter. —Fepuari 27th, 2013; faʻatau ie 

Toe tasi, valu tausaga mulimuli ane, na faʻamaonia e Benedict XVI lona faʻamavaega:

O se filifiliga faigata ae na ou faia i le loto fuatiaifo atoa, ma ou te talitonu na ou lelei. O nisi o aʻu uo e fai si 'faʻataua' o loʻo feita pea; latou te leʻi mananaʻo e talia laʻu filifiliga. O loʻo ou mafaufau e uiga i taupulepulega taupulepulega leaga na mulimuli mai ai: i latou na fai mai na mafua ona o le Vusiveaks scandal, i latou na fai mai na mafua ona o le mataupu o le conservative Lefebvrian theologian, Richard Williamson. Latou te leʻi mananaʻo e talitonu o se filifiliga poto, ae e mama loʻu mafaufau. —Fepuari 28th, 2021; vaticannews.va

Pau lava le mea e fai atu e mafai ona tatou maua se pope, e pei o sa tatou maua foi i aso ua tuanaʻi, o le na te faʻatauina lona pope, faʻatama fanau, faʻateleina lona lava tamaoaiga, faʻasaua i ona avanoa, ma le faʻaoga sese lana pule. E mafai ona ia tofia ni tagata faʻaonapo nei i tulaga tetele, Judases e nofo i lana laulau, ma e oʻo lava ia Lusifelo i le Curia. Na mafai ona ia siva le lavalava i luga o le Vatican puipui, peʻa ona foliga, ma le faʻataʻamilomilo mea manu i luga o le faafoliga o St. Ma o nei mea uma o le a tupu ai se vevesi, vevesi, faʻaluma, vaevaeina, ma faʻanoanoa i luga o faanoanoaga. Ma e tofotofoina ai le au faamaoni e tusa pe o lo latou faatuatua pe leai i le tagata, po o Iesu Keriso. O le a tofotofoina ai i latou e mafaufau pe moni lava le uiga o Iesu i le mea na Ia folafola mai—o le a le manumalo faitotoa o seoli i Lana Ekalesia, pe o Keriso foi, o se pepelo.

O le a tofotofoina ai i latou pe o le a latou mulimuli pea le Magisterium moni, e oo lava i le tau o o latou ola. 


O Mark Mallett o le tusitala o Le Upu Nei ma Le Fetauiga Mulimuli ma se tasi na faavaeina le Countdown to the Kingdom. 

 

Faʻatau Fesootai

I luga o ai ei ai le pule e faʻauiga ai Tusitusiga Paia: Le Faʻafitauli Taua

I luga o le tulaga maualuga a Peteru: Le Nofoa o le Papa

I luga o Uputuu Paia: Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo… ma aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Mataio 28:19–20). Ua ta'ua e Sagato Paulo le Ekalesia ma ana aoaoga o le “poutu ma le faavae o le upu moni” (1 Timo. 3:15).
2 “O le lē sesē na folafola mai i le Ekalesia o loo iai foʻi i le tino o epikopo pe a, faatasi ma lē na suitulaga iā Peteru, latou te faatinoina le Pule Sili,” e sili atu i mea uma i se Fono Ekumene.” —CCC n. 891
3 O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fa'amaumauga nei o tausaga fa'avasegaina:

0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org)

4 ff. O Toloa; Francis ma le Great Shipwreck
5 huffpost.com
6 ff. Faanunununu o le tau ma Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili
7 Faataʻitaʻiga: Na lapataʻia e St. John Paul II i se tasi taimi e uiga i le “faaleagaina o le osone” [tagai i le Aso o le Filemu i le Lalolagi, Ianuari 1, 1990; faʻatau ie] le ita fou o le 90's. Ae peitai, o le "faʻalavelave” ua pasia ma ua manatu i le taimi nei o se taamilosaga faanatura ua matauina i se taimi umi a o lei faaaogaina le “CFC”' ua faasaina nei e fai ma pusaaisa, ma atonu o se faiga lea e faamauoa ai tagata tomai faapitoa i le siosiomaga ma kamupani vailaau. Oi, o nisi mea e le suia lava.
8 ff. O Toloa
9 (1) o le tui e le tatau ona tu'uina atu se tetee fa'aletulafono i lona atina'eina; 2) e tatau ona mautinoa i lona aoga; 3) e tatau ona saogalemu e aunoa ma se masalosalo; 4) e tatau ona leai se isi filifiliga e puipuia ai oe ma isi mai le siama.
10 John 16: 13
11 catholicnewsagency.com
12 catholiccultural.org
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia.