O Se Tali ia Jimmy Akin

by
Mareko Mallett

 

Manatua: afai o loʻo e suʻeina le Vaega 2 o laʻu tali ia Jimmy Akin, vaʻai iinei.

 

O le upegatafa'ilagi lauiloa a le Katoliko apologetics ua ta'ua o "Catholic Answers" ua lomia se mea saunia e Jimmy Akin e suʻesuʻeina le anotusi o le Countdown to the Kingdom. Ua talosagaina i matou e le au faitau e tali atu i lana faitioga e fesiligia ai a matou tautinoga e faapea o le "taimi faatulagaina” i luga o lenei upega tafaʻilagi e faavae i puna autū e fā: (1) Tamā o le Lotu, (2) aʻoaʻoga faaituʻau a pope, (3) foliga vaaia i Fatima, ma le (4) o se “aufaatasiga faavaloaga” o tagatavaai maufaatuatuaina. I luga o Tamā o le Ekalesia, na faapea mai ai Mr. Akin e faapea “Ua filifilia e le Countdown to the Kingdom vaega e sili ona fiafia i ai o le faauigaina ae ua le amanaiaina isi”; e faapea “o aʻoaʻoga faaiʻu i valoaga e itiiti, ma e leʻi saunia e pope ni aʻoaʻoga e lagolagoina ai le faasologa o taimi o le Countdown”; o le faʻamatalaga o Fatima "ofoina mai e le Magisterium e taofi e faatatau i mea na tutupu i le senituri lona luasefulu, ae le o mea tutupu i lo tatou lumanai”; ma o le auvaai o loo tuuina mai se “mautinoa faaperofeta” o mea ua ta’ua muamua e le “faamaonia” ma o lea e le faatuatuaina. Ua faapea mai Mr. Akin: “I le vaai atu i nei mea moni, ou te manatu o le Countdown to the Kingdom o se upega tafaʻilagi o loo aumaia ai se vaaiga e sili ona mataʻina, taumatemate, ma e lē taumatea o ni faavaloaga lea e tuufaatasia mai i vaega taʻapeʻape o faamatalaga ma faauigaga na faia e tusitala. fiafia.”

E ui ou te leʻi talanoa patino ma Jimmy Akin, e maualuga loʻu faʻaaloalo mo lana galuega i faʻatoesega ma e leai se mea na o le faʻafetai lautele mo Tali a le Katoliko. Sa ou faaaluina ni nai aso i Roma ma le latou Apologo Sinia, o Tim Staples, a o matou talanoaina mea uma mai le Pope i faaaliga patino. Afai e te fou i le Katoliko Faith, ou te matua faʻamalosia oe e suʻesuʻe i latou website ma saili tali i au fesili i faavae Katoliko.

Faamolemole faitau le tusiga o loʻo i lalo mo se tali atoa i le tala a Mr. Akin. O nisi o ona manatu autu, e ui i lea, e mafai ona aoteleina e faapea:
  • O se autu faifaipea - pe a le o le apoapoaiga sili - o lenei upega tafaʻilagi e le tatau i tagata faʻamaoni ona fefefe i taimi o i luma. Po'o ai lava na fa'afeso'ota'ia Mr. Akin e fa'aalia le fefe ona o lenei 'upega tafa'ilagi e tatau ona faitau itiiti i mea o lo'o i ai. Sa matou talanoaina lenei faamatalaga sese i totonu O se tali ia Patrick Madridle isi sao i Tali Katoliko. 
  • E leai se Countdown to the Kingdom (CTTK) poʻo soʻo se tasi o ona sao i le taimi nei poʻo taimi ua mavae na fai mai pe faʻaalia ua lata mai le iʻuga o le lalolagi. O i latou ta'ito'atasi, i se fa'afeagai, ua fa'afia ona fai mai fa'afeagai.
  • O le "tuufaatasiga faaperofeta" o faaaliga patino - i luga o faasalaga o loʻo oʻo mai ma se Era mamalu o le Filemu e mulimuli mai - o loʻo molimau faʻafia i le silia ma le seneturi o le Papal Magisterium. Mo Mr. Akin e faasino i lenei Magisterium o se "laititi" po o le "le lagolagoina le Countdown Timeline" e matua le moni lava.
  • E malosi le finagalo autasi o Tama o le Ekalesia i le faasologa o taimi o mea e tutupu, e feteenai ma le faamatalaga a le alii o Akin.
  • Na saunoa Fr. O feʻau a Michel Rodrigue, faʻapea foʻi ma feʻau a Fr. Stefano Gobbi, e le tausalaina e le Ekalesia; o mea moni ia, ae le o ni faʻamatalaga "le talitonuina". 

 

Le Timeline

O le mataupu i le tele o tusitusiga a Mr. Akin o le taimi faatulagaina lafoina ile CTTK. E feteenai ma lona manatu e faapea o le “tuufaatasia mai fasipepa o faamatalaga ma faaliliuga”, e sii saʻo mai se faitauga tuusaʻo o Mataupu 19 - 20 o le Faaaliga ma le auala tonu na faamatalaina ai e nisi o Tama o le Ekalesia. O le Timeline lava lea e tasi o loʻo tuʻuina atu i laʻu tusi Le Fetauiga Mulimulilea na maua le Nihil Obstat i 2020. 

le taimi faatulagaina o loʻo faʻaalia foi e le tagata lava ia o le "iʻuga o le lalolagi" e le o lata mai, e pei ona foliga mai e manatu Mr. Akin o loʻo matou fai atu ai. E leai se tasi poʻo soʻo se feʻau iinei na taʻua tele i a matou vitio, tusi, ma le tele o pou. Ae ui i lea, ua ta’u soo mai e le Lagi ia i tatou ua tatou ola i se “taimi o le alofa mutimutivale” ma “ua puupuu le taimi” a o tatou latalata atu i le iuga o lenei vaitau. Ave fe'au fa'amaonia i St. Faustina, mo se fa'ata'ita'iga: 

Tautala atu i le lalolagi e uiga i lo'u alofa mutimutivale; ia iloa e tagata uma lo'u alofa mutimutivale e le mafaatusalia. O le faailoga lea mo le gataaga o taimi; a mavae atu ona oo mai lea o le aso o le faamasinoga. A o iai pea le taimi, ia latou ō atu i le puna o loʻu alofa mutimutivale.  —Iesu i St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 848 

Ma le isi,

O le a e saunia le lalolagi mo loʻu toe afio mai. —Jesus ia St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 429

… Faʻalogo i le leo o le Agaga o fetalai mai i le Ekalesia atoa o lo tatou taimi, o le taimi o le alofa. —POPE FRANCIS, Vatican City, Mati 6th, 2014, www.vatican.va

O Pope Benedict ua tuu le savali a Faustina i se vaaiga:

Afai e ave e se tasi lenei faʻamatalaga i se faʻasologa masani, o se faʻatonuga e sauni ai, pei ona saʻo, mo le Afio Faʻalua Mai, e sese. —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 180-181

E pei ona faamatalaina e lē na suitulaga ia Peteru i lea lava faatalanoaga faapea ma isi faamatalaga, o le a oo mai, mo se faataitaiga, le “Triumph of the Immaculate Heart.” O le mea moni, e feteenai ma le faamatalaga a Mr. Akin i lana tusitusiga faapea o mea na tutupu i Fatima e gata i le seneturi ua mavae, na taʻua ai e Benedict XVI:

… o le a tatou sese i le manatu ua maeʻa le misiona faaperofeta a Fatima. — Lauga, Me 13th, 2010, Fatima, Potukale; Katoliko News Agency

Ae o le ā le uiga o le “Triumph of the Immaculate Heart”? E tusa ai ma le tala a Benedict (o le na faaauau ona tatalo mo le faanatinatiina o le "faataunuuina o le valoaga o le manumalo o le Loto Mamalu o Maria"), o le ...

…e tutusa lona uiga ma la tatou tatalo mo le oo mai o le Malo o le Atua… -Malamalama o le Lalolagi, itu. 166, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

I le valu tausaga muamua atu, na tatalo ai foʻi le pope Marian, St. John Paul II, mo lea lava tatalo:

O lo tatou faamoemoe sili lea ma la tatou tatalo, ‘Ia oo mai lou Malo!’—o le Malo o le filemu, faamasinotonu ma le toafilemu, lea o le a toe fa'atūina le ulua'i lotogatasi o le foafoaga. —STST. POPE JOHN PAUL II, Lautele Lautele, Novema 6, 2002, Zenit

O iinei o loo taoto ai le ki hermeneutical ia malamalama i le taimi faatulagaina, o le mea moni lava, o le Tusi Paia lava ia: o le oo mai o le Malo e pei ona malamalama ai i inei e lē o le iʻuga o le lalolagi, e pei ona manatu le toʻatele o faievagelia ma e oo lava i nisi tusitala Katoliko ua manatu. Nai lo o lea, o le faataunuuina lea o le “Lo matou Tamā” lea e pule ai le Finagalo Paia “i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.”[1]ff. O Le Oo Mai o le Finagalo Paia I nisi o liʻo o le talitonuga Katoliko, ua taʻua lea o le "Era o le Filemu". Na taʻua e Katinale Mario Luigi Ciappi, o se failotu pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, Ioane Paulo I, ma Ioane Paulo II:

Ioe, o se vavega na folafolaina ia Fatima, o le vavega sili sili i le talaʻaga o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma taimi o le filemu, e matua leai lava se mea na avatua i le lalolagi. —O Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

Ua faamatalaina e Cardinal Raymond Burke le mafuaaga:

… Ia Keriso ua mautinoa ai le faʻasologa saʻo o mea uma, o le tuʻufaʻatasia o le lagi ma le lalolagi, pei ona fuafuaina e le Atua le Tama mai le amataga. O le usiusitaʻi o le Atua le Alo na liutino tagata e toe faʻafouina, toefuatai, o le uluaʻi fesoʻotaʻiga o le tagata ma le Atua, ma o lea, filemu i le lalolagi O lona usitaʻi e toe faʻatasia ai mea uma, 'mea i le lagi ma mea i le lalolagi.' —Cardinal Raymond Burke, lauga i Roma; Me 18th, 2018; lifesitnews.com

Pe a avea le usiusitai atoatoa o Keriso mo i tatou, ona avea lea o le Lo Matou Tama o le a faataunuuina i le lalolagi:

… I aso uma i le tatalo a lo tatou Tama tatou te ole atu ai i le Alii: “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mata 6:10)…. ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o lena "lalolagi" avea ma "lagi" --ie, o le nofoaga o le i ai o le alofa, o le lelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a fai o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

 

O Savali ma Avefeau

Fai mai Mr. Akin,

O le upega tafaʻilagi a le [Countdown] e le o faʻaalia ai faʻamaoniga na faia e le au tusitala suʻesuʻega auʻiliʻili o tagatavaʻai latou te fautuaina pe, pe a latou i ai, na latou faʻaogaina lelei mafaufauga faʻapitoa ia latou mataupu ma fuaina faʻamaoniga.

I se isi itu, o lo tatou faaliliu Peter Bannister, MTh, MPhil sa suesueina le faitau selau o tagatavaai i le lalolagi atoa, faatalanoaina nisi, ma faitau le faitau afe o itulau o faaaliga faavaloaga. Atonu o ia o se tasi o failotu sili ona malamalama i faaaliga patino i o tatou taimi. Sa ou faatalanoaina patino foi nisi o tagatavaai i luga o lenei upega tafaʻilagi, e masani ona fai ni fesili faigata. Ua matou lolomiina foi le tele o tala iinei pe fesootai i a matou lava uepisaite e faamatala ai le ala e iloatino ai e le Ekalesia valoaga ma aoao mai ia i tatou e faatatau i ai: mo se faataitaiga, tagai Valoaga i Vaaiga. E mafai foi ona ou molimau atu e masani ona i ai felafolafoaiga malolosi ma mauoa i tua atu o vaaiga ma talanoaga faifaipea i upu sili ona lelei e filifilia i se faaliliuga, ona o gagana e le masani ona fealuai lelei i le va o le tasi ma le isi. Ua matou saunia foi se itulau o talaaga o tagatavaai taitasi o loo tuuina mai ai o latou tulaga faale-ekalesia ma isi faamatalaga talafeagai. I se isi faaupuga, tatou te manatu mamafa i apoapoaʻiga a St. Paulo e “tofotofoina valoaga” nai lo "'ino'ino" i ai (cf. 1 Tesalonia 5:20-21).

Ua toe tautino atili mai e Mr. Akin ua tatou filifilia tagatavaai e le o faamaonia e le Ekalesia. I se isi itu, e toetoe lava o tagatavaai uma iinei e i ai se ituaiga o faamaoniga faale-ekalesia i se tasi tikeri po o se isi: o tagatavaai o Heede, Siamani (faamaonia); Luz de Maria (faamaonia tusitusiga); Alicja Lenczewska (Imprimatur); Jennifer (faʻamaonia e Patele Seraphim Michaelenko ua maliu ma ina ua uma ona tuʻuina atu ia John Paul II, na taʻu atu e se sui o le Vatican ia te ia e "Faasalalau atu feʻau i le lalolagi i soʻo se auala e te mafaia"); St. Faustina (faamaonia); Pedro Regis (lagolago lautele mai lona epikopo); Simona ma Angela (komisi faagaeeina faafaifeau); tagatavaai o Medjugorje (faaaliga muamua e fitu ua faamaonia e le Komisi o Ruini; o loo faatali le upu faaiu mai le Pope); Marco Ferrari (na feiloai ma le tele o pope; o loo i lalo pea o se tofiga faafaifeau); Auauna a le Atua Luisa Piccarreta (faamaonia atoatoa); Na saunoa Fr. Stefano Gobbi (Imprimatur); Elizabeth Kindelmann (faamaonia e Cardinal Péter Erdő); Valeria Copponi (lagolagoina e Patele Gabriel Amorth; leai se ta'utinoga aloa'ia); Na saunoa Fr. O Ottavio Michelini o se patele ma se mea lilo (tagata o le Faamasinoga Faapope a Pope St. Paul VI); Auauna a le Atua Cora Evans (faamaonia)… ma e tele atu.  

Ae ui i lea, o le finauga a Mr. Akin e faapea o se tagatavaai e tatau ona na o le talitonuina pe afai e "faamaonia" e le o lagolagoina e le Tusi Paia po o aoaoga a le Ekalesia. Mo le tasi, o le Magisterium e mafai i nisi taimi ona ave le tele o tausaga pe a le o seneturi e faia ai soʻo se faʻamasinoga aloaʻia i luga o faʻaaliga patino - pe a fai. Lona lua, o faatonuga a Sagato Paulo i le faapotopotoga Kerisiano e uiga i valoaga e le faigata tele.

Toʻalua pe toʻatolu perofeta e tatau ona tautala, ma o isi ia malamalama. Ae afai o se faʻaaliga na tuʻuina mai i se isi tagata nofo ai, o le muamua e tatau ona filemu. Mo oe mafai uma ona vavalo taʻitasi i se tasi, ina ia mafai ona aʻoaʻoina uma ma faʻamalosia uma. O le mea moni, o agaga o perofeta e i lalo o le pule a le 'au perofeta, talu ai e le o ia o le Atua o faʻasoesa ae o le filemū. (1 Kori 14: 29-33)

E ui o lenei mea e mafai ona masani ona faʻataʻitaʻia e tusa ai ma le faʻataunuʻuina masani o valoʻaga i totonu o se nuʻu, peʻa oʻo mai faʻailoga ofoofogia, ose suʻesuʻega loloto a le Ekalesia i le natura uiga ese o ia faʻaaliga e ono alagatatau. Lenei ono pe leai foi se taimi.

I aso nei, sili atu nai lo le taimi ua tuanaʻi, tala fou o nei faʻaaliga ua salalau vave i totonu o le au faʻafetai faʻafetai i auala o faʻamatalaga (masini faasalalau). E le gata i lea, o le faigofie o le alu atu mai le tasi nofoaga i le isi, e faʻaosofia ai malaga masani, ina ia vave iloa ai e le Pulega a le Ekalesia, mea taua o na mataupu.

I leisi itu, o mafaufauga faʻa onapo nei ma manaʻoga o le faʻasaienisi suʻesuʻega faia sili atu faigata, pe a le toeititi faigata, ia ausia ma le manaʻomia saosaoa o faʻaiʻuga na i le taimi ua tuanaʻi suesueina o ia mataupu (Constat de supernaturalitatee le o se mea taua) ma lena ofo i le Ordinaries le avanoa o le faʻatagaina po o le faʻasaina o faʻalapotopotoga lautele poʻo isi ituaiga o faʻamaoni i totonu o le faʻamaoni. - Faʻapotopotoga Paia mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua, "Masani E Faatatau i Ituaiga o Faʻagasologa i le Faʻailoaina o Fuafuaina Faʻaaliga poʻo Faʻaaliga" n. 2, faʻatau ie

E manino foi e le faatali le Lagi mo suesuega faalekanoni. E masani lava, e saunia e le Atua faamaoniga ua lava mo le talitonu i feʻau e faapitoa mo le aofia e toʻatele. O lea, na faapea mai ai Pope Penitito XIV:

O latou ia o lo o fai i ai le faʻaaliga, ma o ai latou ua mautinoa e sau mai le Atua, o loʻo manaʻomia e avatu ma le mautinoa se mea e uiga i ai? O le tali o le ioe ... -Lototoa toa, Tusi III, i.390

Ae mo le vaega totoe o le Tino o Keriso, na ia faʻaauau pea fai mai:

O lē e faʻaalia ma faʻailoa atu lena faʻaaliga patino, e tatau ona talitonu ma usitaʻi i le faʻatonuga poo le feʻau a le Atua, pe a fai o loʻo tuʻuina atu ia te ia i ni faʻamaoniga lelei. ia talitonu; o le mea lea, o ia ua saisaitia e talitonu i le Atua, O ai na te manaʻomia ia faia faapea. —Ibid. i. 394

E tusa ai ma tagatavaai se toalua faapitoa, na taʻua e Mr. Akin:

Na saunoa Fr. Na valoia foi e Rodrigue o se faasologa o mea mataʻina, apocalyptic mea tutupu—e aofia ai le Taua Lona Tolu a le Lalolagi, le faamaturoina o Pope Francis, ma se aufono ekumene na valaauina e Pope Emeritus Benedict—o le a amata ia Oketopa 2020.

E tele faʻamatalaga sese i luga o upega tafaʻilagi, e aofia ai i se tusi mai lona epikopo, o Fr. Na faia e Michel ia tala. I se isi itu, i se tusi i ana lagolago i le aso 26 Mati, 2020, Fr. Na tusia e Michel mea nei:

O’u tagata pele o le Atua, ua tatou pasia nei se suega. O mea tetele o le faamamaina o le a amata i lenei tautoulu. Ia saunia ma le Rosary e faʻaumatia Satani ma puipuia o tatou tagata. Ia mautinoa o loʻo e i ai i le tulaga o le alofa tunoa e ala i le faia o lau taʻutaʻu lautele i se patele Katoliko. O le a amata le taua faaleagaga. Manatua upu nei: O le masina o le Rosary o le a vaaia ai mea tetele. -www.countdowntothekingdom.com/new-video-the-truth-about-fr-michel-rodrigue-is-fr-michel-rodrigue-authentic

I le tulaga o Fr. Michel Rodrigue, e leai se faʻatonuga aloaʻia, faʻatonuga poʻo se faʻatonuga - naʻo le mamao lautele o le epikopo mai feʻau (tagai I le Epikopo Tatala a Epikopo Lemay o Setema 3). Ua lagona e le alii o Akin o loo tatou feteenai ma le tatou faʻamatalaga a le upega tafaʻilagi e mulimuli i "tautinoga aloaia" a le Ekalesia i luga o faaaliga patino e ala i le faaauau pea ona tuua Fr. Michel i luga o la matou upega tafaʻilagi. Tatou te matua manatu mamafa i taualumaga ma taiala e tatau ona mulimulitaia e epikopo i le iloatino o valoaga. Afai e leai se ta'utinoga aloa'ia e faasaga i se fa'aaliga fa'apea po'o se fa'aaliga, o lona uiga o lo'o fa'atagaina pea le au fa'amaoni e fa'alatalata atu ma le fa'aeteete ia fa'aaliga - ae maise lava pe a tatou va'ai i ituaiga o fua sili ona lelei ua tatou va'aia ma fa'alogo ia i latou ua matamata Fr. Vitio a Michel. O se manatu leaga e matua le tutusa lava ma se tulafono le lelei. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tulaga o Medjugorje, na faamanino mai e le Vatikana o le faaiuga le lelei a le epikopo i se tasi taimi e tatau ona manatu i ai o lona "manatu patino", ona ua suia le pulega i luga o foliga vaaia i Roma.[2]I se tusi o le faamaninoga ia Epikopo Gilbert Aubry, na tusia ai e le Archbishop Tarcisio Bertone o le Congregation for the Doctrine of the Faith e faapea: “O le mea na fai mai ai Epikopo Peric i lana tusi i le Failautusi Aoao o le “Famille Chretienne”, e faapea: “O loʻu talitonuga ma loʻu tulaga. e le gata 'e le o se mea taua, 'ae e faapena foi,'Constat de le supernaturalitate' [e le fa'aleagaga] o fa'aaliga po'o fa'aaliga i Medjugorje", e tatau ona manatu o le fa'aaliga o le talitonuga patino a le Epikopo o Mostar lea e i ai lana aia tatau e fa'aalia ai le Fa'atonu o le nofoaga, ae o lo'o tumau pea lona manatu patino. ” — Me 26, 1998; ewtn.com
 
E tusa ai ma le ua maliu Fr. Stefano Gobbi, Mr. Akin tusia: “Fr. Sa i ai i Gobbi se talaaga o valo'aga sese. I le 1995, na ia valoia ai o le a toe afio mai Keriso i le mamalu i le tausaga e 2000 e faavaeina le lagi fou ma le lalolagi fou.” O le tala lea a Fr. Na tusia e Gobbi:

Ou te faamautinoa atu ia te oe, e oo atu i le Iupeli tele o le tausaga e lua afe, o le a faataunuuina ai le manumalo o loʻu Loto Mamalu, lea na ou muai taʻuina atu ia te oe i Fatima, ma o le a taunuu i le toe afio mai o Iesu i le mamalu, fa'atumauina lana Pulega i le lalolagi. O lea o le a iʻu ai ina mafai ona e vaai i ou lava mata i le lagi fou ma le lalolagi fou. -I le Ositaulaga, Atalii Pele a lo tatou Tamaʻitaʻi, US National Headquarters o le MMP [1995], n. 532

Ma toe foi i le savali 389 na tuuina mai i le 1988:

I lenei vaitaimi o le sefulu tausaga o le a oo mai i le faamaeaina o lena atoaga o le taimi na ou faasino atu ia te outou… I lenei vaitaimi o le sefulu tausaga o le a oo mai i le faamaeaina o le taimi o le puapuaga tele, lea na valoia mai ia te outou i le Paia. Tusi, a o lei afio faalua mai Iesu. I lenei vaitaimi o le sefulu tausaga o le a fa'aalia ai le mealilo o le amioletonu, ua saunia e ala i le fa'ateleina o le salalau atu o le liliuese. I lenei vaitaimi o le sefulu tausaga o mea lilo uma na ou faailoa atu i nisi o laʻu fanau o le a taunuu ma o mea uma na ou valoia atu ia te oe o le a taunuu.

Ona sosoo lea o Mr. Akin i se tala i Tali a le Katoliko e sese ma leaga na lafo ai Fr. O tusitusiga a Gobbi i le pepelo. Matou te faʻatonuina oe i se tusi a le Faʻatonu muamua o le MMP o loʻo faʻamatalaina saʻo ai le talitonuga a Fr. O tusitusiga a Gobbi e ogatasi ma Tama o le Ekalesia ma lo latou atinaega faafaifeau. Va'ai: "I le Puipuiga o le Orthodoxy o le Marian Movement of Priest"

Ae mo Fr. O valoaga a Gobbi o loo i luga, pe o nei valoaga, lea o loo faaauau pea ona atagia mai ai mea o loo tutupu i o tatou taimi, ua na ona tuai e pei ona tatou vaaia o loo tutupu e oo lava i le Tusi Paia (eg. Iona 3:10)? Pe na fai fo’i e Fr. Gobbi faʻalavelave i ona lava mafaufauga i se auala ma naʻo le sese? 

O ia ituaiga faʻalavelave masani o le le saʻo o mausa faʻaperofetaga e le tatau ona taʻitaʻia ai i le faʻasalaga o le tino atoa o le malamalama faʻalelalolagi fesoʻotaʻi e le perofeta, pe a fai e malamalama lelei e fausia ai moni valoʻaga. — Dr. Mark Miravalle, Faʻaaliga Tumaoti: Talanoaga Faʻatasi ma le Ekalesia, itulau 21

Ioe, o le faʻatonusili faaleagaga i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta ma le tagata vaʻai a La Salette, Melanie Calvat, na lapatai mai:

Faʻatatau i le faʻautauta ma le saʻo ma le saʻo, e le mafai e tagata ona feagai ma faʻaaliga tumaoti e pei lava o ni tusi faʻa-kanoni poʻo ni poloaʻiga a le Holy See… Mo se faʻataʻitaʻiga, o ai e mafai ona faʻamaonia atoatoa vaaiga uma a Catherine Emmerich ma St. Brigitte, o loʻo faʻaalia ai le eseesega? —St. Hannibal, i se tusi ia Fr. Peter Bergamaschi o le na lolomiina uma tusitusiga e leʻi faʻatonutonuina o Benedictine mystic, St. M. Cecilia 

Ae ui i lea, masalo o le Our Lady lava ia na ofoina atu se faʻamatalaga i le Fr. O savali a Gobbi:

O le mea lea ou te fia ta'u atu ia te oe. O le mea lea, aua le fa'atapula'aina oe lava i valo'aga 'ou te tu'uina atu ia te oe, ma saili ia malamalama i taimi o lo'o e ola ai. I le avea ai ma se Tina, o lo'o ou ta'u atu ia te oe e uiga i lamatiaga o lo'o e feagai, o taufaamata'u o lo'o tautau i ou luga, o mea leaga. lea e mafai ona oo ia te oe, ona o lenei leaga e mafai lava ona e aloese mai ai, e mafai ona sao mai lamatiaga, o le mamanu o le Faamasinoga a le Atua, e mafai lava ona suia i le mana o Lona Alofa alofa. E tusa lava pe ou te valoia le faasalaga ia te oe, ia manatua e mafai ona suia mea uma i se minute e ala i le mana o lau tatalo ma lou salamo, lea e faia ai le toe faaleleia. O lea aua le fai mai "O le mea na e valoia mai ia i matou e leʻi taunuu!", ae faafetai i le Tama Faalelagi faatasi ma aʻu aua, e ala i le tali o le tatalo ma le faapaiaga, e ala i ou mafatiaga, e ala i le tele o mafatiaga o le toatele o aʻu fanau matitiva, Ua ia toe tolopoina le taimi o le Faamasinoga, ina ia fuga mai le taimi o le Alofa Mutimutivale. —Ianuari 21, 1984; I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi

I'inei, e le'i iai lava se fa'atonuga aloa'ia fa'asaga ia Fr. O tusitusiga a Gobbi. O se failautusi mai le Congregation for the Doctrine of the Faith (CDF), i se "tusi patino ma le le aloaia", na fautuaina ai Fr. Gobbi na manatu le CDF o ana tusitusiga o ni "mafaufauga patino."[3]tagai: "I le Puipuiga o le Orthodoxy o le Marian Movement of Priest" Peita’i, e o’o mai lava i le taimi nei, e le’o iai lava ni pepa aloaia e fa’amaonia ai so’o se fa’ai’uga fa’apea a le Fa’apotopotoga.

 

I luga o Tama o le Ekalesia

Fai mai Mr. Akin e faapea…

… e lei tuufaasolo mai e Tama o le Ekalesia se faaliliuga e tasi o le tusi o Faaaliga. E itiiti lava ni faʻamatalaga na tusia i ai i le vaitaimi o le patristic, o manatu i luga o le tusi na fevaevaeaʻi lautele, ma o le Countdown to the Kingdom ua filifilia ona manatu e sili ona fiafia i ai aʻo le amanaiaina isi.

O le faʻamaoniga e matua faʻafeagai, o le mea moni. O Tama o le Ekalesia e sili ona mautinoa e leʻi "eseese lautele" i la latou vaaiga i le faauigaga saʻo o le Tusi o Faaaliga. Toeitiiti lava o i latou uma na talitonu maumauaʻi e faapea na folafola mai ai “taimi o le malo” i le lalolagi, i le talafaasolopito, i lona “meleniuma” mulimuli—a o leʻi oo i le toe afio mai o Keriso i le tino. O le mea tonu lava lea e ala i lenei “oo mai o le Malo” le tumau o le a faapaiaina ma saunia ai le Ekalesia ina ia mafai e lo tatou Alii o Iesu. “Na te tuuina atu ia te ia le ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila, po o se maanuminumi, po o se mea faapena, ina ia paia o ia ma le pona” ( Efe 5:27 ). O le isi faaupuga mo lenei Vaitaimi o le Filemu[4]ff. Le Vaitaimi o le Filemu: Ata mai Fa'aaliga Tumaoti o le “oo mai i le ogatotonu” o Keriso i le Agaga:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, p.182-183, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

O le tala lea a St. Bernard:

Talu ai o lenei [ogatotonu] sau e va i le isi lua, e pei lava o se auala tatou te feoai ai mai le muamua sau e oʻo i le mulimuli. I le amataga, o Keriso o lo tatou togiolaina; i le mulimuli, o le a ia faʻailoa mai o lo tatou ola; i lenei ogatotonu afio mai, o ia o tatou malologa ma faamafanafanaga.…. O le uluaʻi afio mai o lo tatou Aliʻi na afio mai ai i o tatou tino ma o tatou vaivaiga; i lenei ogatotonu e sau e sau i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le malualii. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O le mea moni, sa masani ona taʻua e uluaʻi Tamā o le Ekalesia se “aso sapati” o le a oo mai mo le Lotu.[5]ff. Le Malologa Sapati o Loo Sau O le mea moni, na latou fai mai o lenei vaitaimi o le malologa mo le Ekalesia, o "taimi o le malo", e pei ona taʻua ai i latou e Irenaeus,[6]Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co. o le “afe tausaga” tonu ia na taʻua e St ina ua mavae o le oti o le Anetikeriso po o le “manu”.

Fai mai le Tusi Paia: 'Ona malolo ai lea o le Atua i le aso fitu i Ana galuega uma'… Ma o aso e ono na faataunuuina ai mea na faia; o lea ua manino mai ai, o le a faaiʻuina i latou i le ono afe o tausaga [ina ua uma Atamu]… Ae pe a faaumatia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, ona nofotupu ai lea o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Alii mai le lagi i ao… ma auina atu lenei tagata ma i latou o e mulimuli ia te ia i le lepa afi; a o le aumaia o taimi o le malo mo e amiotonu, o lona uiga, o le malologa, o le aso fitu lea e paia… E faia ia mea i ona po o le malo, o lona uiga, i le aso fitu… o le Sapati moni o e amiotonu… O i latou na vaai ia Ioane, le soo o le Alii, [ta’u mai ia i tatou] na latou faalogo mai ia te ia i le aoao atu ma fetalai mai o le Alii e uiga i nei taimi…  —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, Lolomiina CIMA Co; (St. Irenaeus o se tagata aʻoga o St. Polycarp, o le na iloa ma aʻoaʻo mai le Aposetolo o Ioane ma mulimuli ane faʻapaia epikopo o Semurana e John.)

O loo faasino atu Irenaeus i le Tamā o le Ekalesia o Papias, o le sa avea ma soo o St. John e tusa ai ma faamaumauga a le Vatican lava ia:

O Papias lona igoa, o Herapolis, o se soo pele ia Ioane… na kopi faamaoni le Talalelei i lalo o le pule a Ioane. -Codex Vaticanus Alexandrinus, Nr. 14 Tusi. Lat. Opp. I., Romae, 1747, i.344

Ma sa tusia e St. Justin Martyr:

O se tagata o i tatou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma valoiaina o le a nonofo soo o Keriso i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane o le a faataunuuina ai le lalolagi aoao ma, i se aotelega, o le toetutu ma le faamasinoga e faavavau. O lenei… ua tatou malamalama o se vaitaimi o le afe tausaga o loo faailoa mai i gagana faafaatusa. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

O lenei “aso fitu” e lē o le faavavau ae o le “oo mai o le malo” lē tumau a o leʻi oo i le “aso valu” e faavavau:

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

E toe fautua mai foi le Susuga a Akin, o loo tatou pikiina Tama i lea tulaga. E lē taumatea o loo ia faasino atu i le siitaga masani a St. Augustine o lē na faapea mai o le “afe tausaga” i le Faaaliga 20 e “faatusalia mo le taimi atoa o lenei lalolagi.” Ae ui i lea, na faʻaalia manino e Augustine o lona lava manatu lea "... e tusa ai ma mea e tupu ia te aʻu ...".[7]De Civitate Dei "Aai a le Atua ”, Tusi 20, Ch. 7 O le mea moni, na tuuina atu e Augustine tolu faauigaga i lenei fuaitau, e aofia ai se tasi na ogatasi atoatoa ma Tama o le Ekalesia muamua a o aloese mai le a'oa'oga a le meleniuma,[8]vaʻai Millenarianism - O le a le mea ma le leai lea na aoao mai o le a toe afio mai Iesu i le tino e pule i le lalolagi i nei “taimi o le malo.” Nai lo o lea, o le tala lea a Tetuliano uma[9]Adversus Marcion, Tamā o Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Vol. 3, itulau 342-343 ma Augustine, o se vaitaimi lenei o “faamanuiaga faaleagaga”:

… E peiseai o se mea saʻo ona tatau ai i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi, o se taimi paganoa paia pe a uma galuega o le ono afe tausaga talu ona faia le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai pe a maeʻa le ono afe tausaga, pei o le ono aso, o se ituaiga o Sapati-aso lona fitu i le afe tausaga na sosoʻo ai ... Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a na talitonu o le a fiafia ai le au paia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma mulimuli ane i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

E le gata i lea, o lenei faataunuuina o le "Lo matou Tama", lea ua taʻua e le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta "o le meaalofa o le ola i le Finagalo Paia", e aofia ai le mulimuli faataunuuina o le Malo o le Atua…

… talu ai o le manatu o se faʻataunuʻuga faʻapitoa i totonu o talafaasolopito e le mafai ona amanaia le tatalaina tumau o le talafaasolopito ma le saʻolotoga o tagata, lea e masani ona tupu ai le toilalo. —Katinale Ratzinger (POPE PENEDICT XVI) Eschatology: Oti ma le Ola Faavavau, Katoliko Iunivesite o Amerika Press, i. 213

O le mea moni, e pei ona faailoa mai i le Tusi Paia, ina ua uma lenei "afe o tausaga", o le tama o le Ekalesia e taua foi o le "Aso o le Alii",[10]ff. Tusitusiga Paia - O le Aso o le Alii o loo i ai le tasi fouvale mulimuli (Faaaliga 20: 7-10) - Koku ma Makoku, o i latou ia o se faatusa o le Manufeai ma le Perofeta Pepelo na osofaia le Ekalesia a o lei oo i le Era o le Filemu.

O le a mafai lava ona tatou faʻauiga upu, "O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani i fafo mai lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofotupu o le au paia ma le pologa a le tiapolo o le a faamutaina i le taimi e tasi… o lea i le iuga o le a latou o atu ai oe le o Keriso, ae o le mulimuli o le Anetikeriso… —St. Aukuso, O Tama Aneti-Nicene, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

O le malo o le a faʻataunuʻuina, e le o se faʻamanatuina manumalo o le Ekalesia e ala i se agaʻi i luma faagaioiga, ae na o le manumalo a le Atua i le tatalaina mulimuli o mea leaga, lea o le a mafua ai lana Faʻaipoipo e alu ifo mai le lagi. O le manumalo o le Atua i le fouvalega o mea leaga o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli pe a maeʻa le vevesi mulimuli o le lalolagi mavae atu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 677

O le mea lea, o le upega tafaʻilagi o le Countdown to the Kingdom o loʻo i ai e apoapoaʻi ai agaga e tatalo ma sauniuni mo nei faʻalavelave faʻafuaseʻi o mea tutupu, lea e ono iʻu atoatoa pe leai foi io tatou olaga.

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu! —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa o se molimau i atunuu uma, ona oo mai ai lea o le gataaga. (Mataio 24: 14)

 

I luga o le Pulega Faafaifeau

Fai mai Mr. Akin i lana tusiga e faapea:

O aʻoaʻoga faʻapitoa e uiga i valoaga e itiiti, ma e leʻi saunia e pope ni aʻoaʻoga e lagolagoina ai le Countdown timeline. E na'o latou tu'uina atu a'oa'oga e uiga i manatu e masani ai tagata Katoliko uma e fa'atatau i valo'aga (fa'ata'ita'iga, o le a iai le Afio Fa'alua Mai).

O le molimau e le mafai ona sili atu ona feteenai. Muamua, seʻi manatu i upu a Ioane Paulo II a o leʻi leva ona siitia aʻe i le nofoa o Peteru:

O lea ua tatou tutu atu nei i le feagai ai ma le finauga tele o tala faasolopito o tagata ... Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma aneti-Ekalesia, o le Tala Lelei ma le aneti-Evagelia, a Keriso ma le aneti-Keriso… O se faamasinoga… o le 2,000 tausaga o aganuu ma faa-Kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu faaletagata, aia tatau a le tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976; cf. Katoliko Online (faʻamaonia e Deacon Keith Fournier na auai)

E leai lava se tasi o aoaoga a Ioane Paulo II na ia fautua mai ai ua lata mai le “iuga o le lalolagi”. O ia foʻi, na ia faʻatalitali i le oʻo mai o le Malo i se faiga fou, lea na ia taʻua o le "faia fou ma le paia".[11]‘Ua saunia e le Atua lava ia e aumaia le paia “fou ma le paia” lea e finagalo le Agaga Paia e faatamaoaigaina ai Kerisiano i le amataga o le meleniuma lona tolu, ina ia “faia Keriso ma loto o le lalolagi.”’ —Saunoaga i Tama Rogationist, Le. 6 o se “Taimi Tautotogo fou” po o le “Pentekoso fou”.[12]“A o latalata mai le meleniuma lona tolu o le Togiola, ua saunia e le Atua se tautotogo tele mo le Faa-Kerisiano ma ua mafai ona tatou vaaia ona uluai faailoga.” Tau ina ia fesoasoani mai Maria, le Fetu o le Taeao, ina ia tatou fai atu ma le naunautai fou lo tatou “ioe” i le fuafuaga a le Tama mo le faaolataga ina ia mafai ona iloa e atunuu uma ma gagana lona mamalu.” —POPE IOANE PAULO II, Savali mo le Aso Sa o le Misiona a le Lalolagi, n.9, Oketopa 24, 1999; www.vatican.va Aotelega Sacred Tradition, tusitala o le seneturi sefuluiva Fr. Na taʻua e Charles Arminjon (1824-1885):

… Pe a fai tatou te suʻesuʻeina i se taimi puʻupuʻu o faʻailoga o le taimi nei, o faʻailoga taufaamataʻu o lo tatou tulaga faaupufai ma feteʻenaʻiga, faʻapea foi ma le alualu i luma o le malamalama ma le faʻateleina o le agaʻi i luma o le leaga, e tutusa ma le alualu i luma o le malamalama ma mea na maua i mea. oka, e le mafai ona tatou vaʻaia vaʻaia le latalata mai o le tagata o le agasala, ma aso o le faʻatafunaga na valoʻia e Keriso… O le manatu sili ona malosi, ma le mea e foliga mai e sili ona o gatasi ma Tusitusiga Paia, o lena, a maeʻa le paʻu o le Anetikeriso, o le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale foi i se vaitaimi o le manuia ma le manumalo.   -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-58; Sophia Inisitituti Press

Mai ia Leo XIII e oo mai i le Pope o loo i ai nei, o loo latou tautatala i taimi uma i faaupuga e faailoa moni mai ai tofotofoga o le a oo mai faapea foi ma le manumalo. 

E i ai le le mautonu tele i lenei taimi i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia o le faʻatuatua. Ua tupu nei ina ua ou toe taʻua ia te aʻu le faaupuga le malamalama o Iesu i le Evagelia a Sagato Luka: 'Pe a foʻi mai le Atalii o le Tagata, e maua pea ea e Ia le faatuatua i le lalolagi?'… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia fuaitau o le iʻuga taimi ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliali mai. — POPE PAULO VI, Le Mea lilo Paulo VI, Jean Guitton, i. 152-153, Faasino (7), i. ix.

… O ia na teena le mea moni e ala i le le fiafia ma liliu ese mai ai, agasala sili ona leaga faasaga i le Agaga Paia. I o tatou aso o lenei agasala ua avea ma masani ai ma o na taimi pogisa e foliga mai na oʻo mai na valoia e St.Paul, o tagata, na faatauasoina e le faamasinoga tonu a le Atua, e tatau ona aveina pepelo mo le mea moni, ma e tatau ona talitonu i le “perenise o lenei lalolagi, ”o ia o le pepelo ma le tama o ia, o se aʻoaʻo o le upu moni:“ E auina mai e le Atua ia i latou le galuega o mea sese, ina ia talitonu pepelo (2 Tesa. Ii., 10). I taimi mulimuli o le a o ese nisi mai le faatuatuaga, ma usitaʻi i agaga o mea sese ma aʻoaʻoga a temoni ” (1 Timo. Iv., 1). —POPE LEO XIII, Talimalo Illud Munus, Le. 10

A mafaufauina nei mea uma o loʻo i ai le mafuaʻaga tatau e mataʻu ai neʻi avea lenei faʻapiʻopiʻo tele e pei ona sa muaʻi muaʻi, ma atonu o le amataga o na mea leaga o loʻo taofia mo aso mulimuli; ma ia mafai ona i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

E mautinoa lava, e foliga mai ua oo mai na aso ia i tatou lea na valoia e Keriso lo tatou Alii: “O le a e faʻalogo i taua ma tala o taua - aua o le a siʻi le tasi atunuʻu i le tasi atunuʻu, ma le isi malo i le isi malo" (Mata 24: 6-7). —POPE FAʻAMATALAGA XV, Ad Betissimi Apostolorum, Novema 1, 1914

Ma o lea, tusa lava pe le tusa ma o tatou loto, na oso aʻe le manatu i le mafaufau o lea ua latalata mai na aso na vavalo mai ai lo tatou Alii: "Ma talu ai ona ua tupu tele le amioletonu, o le a maalili le alofa o le toatele" (Mata. 24:12). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Togiolaina, Encyclical on Reparation to the Sacred Heart, n. 17 

Pei o Pius X, na ia muai vaʻai foʻi, faʻapitoa i le salalau o le Communism, ata faʻatusa o le afio mai o Anetikeriso.[13]vaʻai Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu?

O nei mea i le mea moni e matua faʻanoanoa lava ona e ono fai mai o mea na tutupu e faʻailoaina ma faʻaalia ai le "amataga o faʻanoanoaga," o lona uiga o mea na o le a aumaia e le tagata o le agasala, "o lē ua faaeaina i luga o mea uma ua taʻua o le Atua, po ua tapuaʻia” (2 Tesa 2: 4). -Miserentissimus Togiola, Encyclical Letter on Reparation to the Sacred Heart, Me 8th, 1928

O iinei, matou te tuʻuina atu se vaega o faʻamatalaga faʻapitoa i o tatou taimi nei: vaʻai Aisea ua le alalaga ai pope?

I le manumalo o le a oo mai, e le o misi foi aʻoaʻoga faʻapitoa ma aʻoaʻoga faʻale-ekalesia. 

… O se faamoemoe i se manumalo manumalo o Keriso iinei i le lalolagi a o le i oʻo i le iʻuga mulimuli o mea uma. O se mea faʻapea e le tuʻueseina, e le mafai, e leʻo mautinoa e leai se vaitaimi faʻaumiumi o le faʻaKerisiano manumalo aʻo leʻi oʻo i le iʻuga… Afai ae le i oʻo i le iʻuga mulimuli e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi le umi, o paia manumalo, o sea iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaligaina o le peresona o Keriso i le Mamalu ae i le faʻagaioiga o na mana o le faʻapaʻiaina o loʻo galulue nei, le Agaga Paʻia ma Sakalameta a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko [Lonetona: Burns Oates & Washbourne, 1952] i. 1140

O au pologa tulafono ua solia, o lau Tala Lelei na lafoina i fafo, o vaitafe o le amioletonu lolovaia le lalolagi atoa o loʻo aveʻesea e oʻo lava i au 'auʻauna ... E oʻo uma mea i le iʻuga e tasi o Sotoma ma Komoro? E te le solia lou filemu? E te faʻapalepale 'ea i nei mea uma e faʻavavau? E le saʻo ea lou finagalo e tatau ona faia i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? E le saʻo ea e tatau ona sau lou malo? E te leʻi avatua i ni agaga, pele ia te oe, se vaʻaiga a le faʻafouina o le Ekalesia i le lumanaʻi? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, n. 5; ewtn.com

Mai le oi faʻanoanoa o le faʻanoanoa, mai le loloto o le lototiga-tiga tiga o tagata sauaina ma atunuʻu ua oso aʻe ai le aura o le faʻamoemoe. I le faateleina pea numera o tamalii agaga sau le manatu, le loto, e manino ma malosi, faia lenei lalolagi, lenei vevesi lautele, o se amataga mo se vaitau fou o le loloto-toe faʻafouina, le toe faʻatulagaina atoa o le lalolagi. —POPE PIUS XII, Savali o le Leitio Kerisimasi, 1944

[John Paul II] o loʻo faʻatauaina pea se naunautaiga sili o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai ma le meleniuma o tuʻufaʻatasia… o mala uma o lo tatou seneturi, o ona loimata uma, pei ona fai mai le Pope, o le a maua i le iuga ma liliu i se amataga fou.  —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Masima o le Lalolagi, O Se Faʻatalanoaga Ma Peter Seewald, i. 237

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le amataga o se vaitau fou o le a le motusia. -O LE POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

E alofa le Atua i alii ma tamaitai uma i le lalolagi ma tuuina atu ia i latou le faamoemoe o se vaitau fou, o se vaitau o le filemu… Le Sili o le Iupeli e le mafai ona tuueseesea i lenei feʻau o le alofa ma le leleiga, o se feʻau o loʻo aumaia ai le leo i faʻamaoni i manaʻoga o tagata i aso nei.  —POPE JOHN PAUL II, Savali a Pope Ioane Paulo II mo le Faʻamanatuina o le Lalolagi Aso o le Filemu, Ianuari 1, 2000

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Tau ina ia tafa mai ata mo tagata uma le taimi o le filemu ma le saolotoga, le taimi o le mea moni, o le faʻamasinoga ma le faʻamoemoe. —POPE JOHN PAUL II, Leitio feʻau, Vatican City, 1981

“Latou te faalogo foi i loʻu leo, ma e tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Talosia ia Atua faʻatoa uma ona faʻataunuuina Lana valoaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma ... A taunuu, o le a avea o se itula taua, tasi tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo o le faatoʻilalo o… le lalolagi. Tatou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapena foi i isi e tatalo mo lenei faʻamoemoe e manaʻomia tele. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

Oi! pe a fai o taulaga uma a le Aliʻi e tausi ma le faʻamaoni i tulafono uma a le Atua, pe a faʻaalia le faʻaaloalo i mea paia, pe a oʻo mai le Sakalameta, ma faʻataunuʻuina sauniga o le olaga faʻaKerisiano, e mautinoa lava e le toe manaʻomia ona tatou galulue atili e vaʻai i mea uma ua toefuatai mai ia Keriso… Ona faʻapea ai lea? Ma, mulimuli ane, o le a manino i tagata uma o le Ekalesia, e pei ona sa faavaeina e Keriso, e tatau ona fiafia i le saolotoga atoa ma le tutoʻatasi mai malo ese uma… "Na te tuʻimomomoina ulu o ona fili," ina ia iloa "o le Atua o le tupu o le lalolagi uma," "ina ia iloa ai e Nuuese o latou tagata." O nei mea uma, Uso mamalu, Matou te talitonu ma faʻamoemoe ma le le maluelueina o le faʻatuatua. —POPE PIUS X, E Supremi, Faʻamatalaga “I Le Toefuataiga o Mea Uma”, n.14, 6-7

E toe fai atu, ua na o ni nai vaega ia o faamatalaga na faia e le Magisterium. Vaai O Popes, ma le Era Dawning ma Le Tamā Pa’ia… o le a afio mai o Ia!. 

Matou te faʻamoemoe o lenei tali o le a faʻaauau ai le talanoaga alofa i le va o i matou ma Jimmy Akin, aemaise lava o le lalolagi Katoliko ua faʻaitiitia ma sili atu ona lamatia le lotogatasi i le Tino o Keriso nai lo se isi lava taimi.

Aua le inoino i upu a perofeta,
ae tofotofo mea uma;
pipiimau i le mea lelei…

(1 Thessalonics 5: 20-21)

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 ff. O Le Oo Mai o le Finagalo Paia
2 I se tusi o le faamaninoga ia Epikopo Gilbert Aubry, na tusia ai e le Archbishop Tarcisio Bertone o le Congregation for the Doctrine of the Faith e faapea: “O le mea na fai mai ai Epikopo Peric i lana tusi i le Failautusi Aoao o le “Famille Chretienne”, e faapea: “O loʻu talitonuga ma loʻu tulaga. e le gata 'e le o se mea taua, 'ae e faapena foi,'Constat de le supernaturalitate' [e le fa'aleagaga] o fa'aaliga po'o fa'aaliga i Medjugorje", e tatau ona manatu o le fa'aaliga o le talitonuga patino a le Epikopo o Mostar lea e i ai lana aia tatau e fa'aalia ai le Fa'atonu o le nofoaga, ae o lo'o tumau pea lona manatu patino. ” — Me 26, 1998; ewtn.com
3 tagai: "I le Puipuiga o le Orthodoxy o le Marian Movement of Priest"
4 ff. Le Vaitaimi o le Filemu: Ata mai Fa'aaliga Tumaoti
5 ff. Le Malologa Sapati o Loo Sau
6 Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.
7 De Civitate Dei "Aai a le Atua ”, Tusi 20, Ch. 7
8 vaʻai Millenarianism - O le a le mea ma le leai
9 Adversus Marcion, Tamā o Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Vol. 3, itulau 342-343
10 ff. Tusitusiga Paia - O le Aso o le Alii
11 ‘Ua saunia e le Atua lava ia e aumaia le paia “fou ma le paia” lea e finagalo le Agaga Paia e faatamaoaigaina ai Kerisiano i le amataga o le meleniuma lona tolu, ina ia “faia Keriso ma loto o le lalolagi.”’ —Saunoaga i Tama Rogationist, Le. 6
12 “A o latalata mai le meleniuma lona tolu o le Togiola, ua saunia e le Atua se tautotogo tele mo le Faa-Kerisiano ma ua mafai ona tatou vaaia ona uluai faailoga.” Tau ina ia fesoasoani mai Maria, le Fetu o le Taeao, ina ia tatou fai atu ma le naunautai fou lo tatou “ioe” i le fuafuaga a le Tama mo le faaolataga ina ia mafai ona iloa e atunuu uma ma gagana lona mamalu.” —POPE IOANE PAULO II, Savali mo le Aso Sa o le Misiona a le Lalolagi, n.9, Oketopa 24, 1999; www.vatican.va
13 vaʻai Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu?
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia.