Faapasi i anotusi
Faitauga i le Logo
  • aiga
  • savali
    • Savali uma
    • Sauniuniga faaletino
    • Puipuiga Faaleagaga
    • Ave le Virtual Retreat ma le susuga Fr. Mika Rodrigue
  • vitio
  • Podcasts
  • taimi faatulagaina
  • Tatou Tagata Faigaluega
  • menu

Pedro - Valaau i le Faʻamagalo Moni

Tatala o outou loto… lototele!

faitau sili

Tusitusiga Paia - Ia I Latou i le Oti Faʻaletino

Mata e faʻamagalo e le Atua le agasala sili ona pogisa?

faitau sili

Gisella - O le a Faia se Lotu Fou

Ua toe o se aga ona le toe taʻua lea o le Faakerisiano.

faitau sili

Le Malologa Sapati o Loo Sau

… Pe a mavae atu taimi o puapuaga.

faitau sili

Valeria - E Moni Lava Le Taimi Nei

Naʻo aʻu lava o loʻo e saogalemu.

faitau sili

Luz - Vaʻai Oe Lava i le Upu Moni

Ulufale i le filemu i totonu.

faitau sili

Pedro - E Toʻaitiiti O Le a Tumau i le Faatuatua!

Poʻo le a lava le mea e tupu, nofo pea ma Iesu.

faitau sili

Simona - Iesu, le Atua Aisi

O loʻo ia faʻatali mai ia oe ile faʻaloaloa atu o lima.

faitau sili

Angela - Le Auupega o le Manumalo

Aua le faʻatagaina 'outou e faʻasesēina e le leaga.

faitau sili

Luisa - Le Faʻalavelave Lautele

O le a ou faafouina le lalolagi i le pelu, afi, ma le vai…

faitau sili

Post faatautaiga

1 2 3 4 5 6 ... 78 »sosoo
Filifilia generic
Tau tutusa tonu
Saili i le ulutala
Saili i le anotusi

Faʻasalalau

Tagata Vaai Savali

  • O le agaga Kalefonia
  • Alicja Lenczewska igoa
  • Se agaga le mafaamatalaina
  • Edson Glauber
  • Elisapeta Kindelmann
  • Fai se malologa faʻaleo ma Fr. Mika Rodrigue
  • Fr. Stefano Gobbi
  • Gisella Tina
  • Jennifer
  • Luz de Maria de Bonilla
  • Marco Ferrari
  • Medjugorje Faʻaaliga
  • Pedro Regis
  • Auauna a le Atua Luisa Piccarreta
  • Simona ma Angela
  • Valeria Copponi

vaega

  • Era o le Filemu
  • Mai a matou tagata fai sao
  • Isi agaga
  • Puipuiga o le Tino ma Sauniuniga
  • Puipuiga Faaleagaga
  • Le Era o le Filemu
  • Le Vaitaimi o le Aneti-Keriso
  • Le Toe Foi Mai o Aʻafiaga a Satani
  • Le Afio Mai Faalua
  • Tolu Aso o le Pogisa
  • Le Taimi o Puapuaga
  • O Le Lapataiga, Le Toefaafouina, le Vavega
  • Taimi o Lafoga
  • vitio
  • Aisea le tagatavaai?
  • agelu
  • Tautalaga tautalaga
  • Tiapolo ma le tiapolo
  • Aʻoaʻoina
  • Faamalologa
  • lagi
  • Aiga Paia
  • Faailoga Marian
  • Tuipuipui, Mala ma Covid-19
  • Mau
  • Fitu Faamau o Faaaliga

Tofiga lata mai nei

  • Pedro - Valaau i le Faʻamagalo Moni Aperila 18, 2021
  • Tusitusiga Paia - Ia I Latou i le Oti Faʻaletino Aperila 18, 2021
  • Gisella - O le a Faia se Lotu Fou Aperila 17, 2021
  • Le Malologa Sapati o Loo Sau Aperila 16, 2021
  • Valeria - E Moni Lava Le Taimi Nei Aperila 15, 2021
  • Luz - Vaʻai Oe Lava i le Upu Moni Aperila 15, 2021

Aisea le tagatavaai?

O le agaga Kalefonia
Alicja Lenczewska igoa
Se agaga le mafaamatalaina
Edson Glauber
Elisapeta Kindelmann
Fr. Mika Rodrigue
Fr. Stefano Gobbi
Gisella Tusia
Jennifer
Luz de Maria de Bonilla
Marco Ferrari
Medjugorje Faʻaaliga
Pedro Regis
Luisa Piccarreta
Simona
Valeria Copponi

pine

Anetikeriso Liliuese Katoliko aoaiga Aoaiga falesa faigamalo taʻutaʻu atu fenumiai liua Coronavirus Covidien-19 vāega Era o le Filemu Failauga faʻatuatua Fr. Michel Malamalama o le Lotofuatiaifo Lelei e Loto Iesu faamasinoga tonu tiga o galuega Mary alofa mutimutivale Tina Lo matou Tamaitai faʻamaʻi Sauaga pope tatalo valoaga faamamaina sulufaiga fale salamo rosary Mau tofotofoga Faʻalavelave Manumalo faʻalagolago Upu Moni manumalo taua lapataʻiga

Tuutuuga ma aiaiga ma faalauaiteleina Faiga Faavae

Upega Tafaʻilagi tusia e Tiute Tisaini © 2021
A Nofoaga Matua
en English
af Afrikaanssq Albanianam Amharicar Arabichy Armenianaz Azerbaijanieu Basquebe Belarusianbn Bengalibs Bosnianbg Bulgarianca Catalanceb Cebuanony Chichewazh-CN Chinese (Simplified)zh-TW Chinese (Traditional)co Corsicanhr Croatiancs Czechda Danishnl Dutchen Englisheo Esperantoet Estoniantl Filipinofi Finnishfr Frenchfy Frisiangl Galicianka Georgiande Germanel Greekgu Gujaratiht Haitian Creoleha Hausahaw Hawaiianiw Hebrewhi Hindihmn Hmonghu Hungarianis Icelandicig Igboid Indonesianga Irishit Italianja Japanesejw Javanesekn Kannadakk Kazakhkm Khmerko Koreanku Kurdish (Kurmanji)ky Kyrgyzlo Laola Latinlv Latvianlt Lithuanianlb Luxembourgishmk Macedonianmg Malagasyms Malayml Malayalammt Maltesemi Maorimr Marathimn Mongolianmy Myanmar (Burmese)ne Nepalino Norwegianps Pashtofa Persianpl Polishpt Portuguesepa Punjabiro Romanianru Russiansm Samoangd Scottish Gaelicsr Serbianst Sesothosn Shonasd Sindhisi Sinhalask Slovaksl Slovenianso Somalies Spanishsu Sudanesesw Swahilisv Swedishtg Tajikta Tamilte Teluguth Thaitr Turkishuk Ukrainianur Urduuz Uzbekvi Vietnamesecy Welshxh Xhosayi Yiddishyo Yorubazu Zulu

Tama Stefano Gobbi

Italia (1930-2011) Ositaulaga, Mystic, ma Le na faavaeina le The Marian Movement of Ositaulaga

Lenei ua fetuunai, i se vaega, mai le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, 252-253:

O Tama Stefano Gobbi na fanau i Dongo, Italia, i matu o Milan i le 1930 ma maliu ai i le 2011. I le avea ai o se tagata taulealea, sa ia puleaina se lala sooupu inisiua, ona mulimuli ane lea i se valaauga i le perisitua, ma sa ia alu atu ma maua se faailoga faafomai i talitonuga paia mai. le Pontifical Lateran Iunivesite i Roma. I le 1964, na faauuina i le 34 tausaga.

I le 1972, valu tausaga i lona perisitua, Fr. Na faia e Gobbi le malaga i Fatima, Potukale. A o ia tatalo i le maota o lo matou Tama mo ni patele oe na lafoai o latou valaʻau ma o loʻo taumafai e faia i latou e avea ma mafutaga i le fouvale faasaga i le Ekalesia Katoliko, na ia faʻalogoina le leo o lo matou Tama o tauanau o ia e faʻaputuputu isi potopotoga oe ua naunau e faʻapaʻiaina. i latou i le Amio Lelei o Maria ma ia lotogatasi faʻatasi ma le Pope ma le Ekalesia. O le muamua lea o le selau ma selau o totonu e faʻapea e Fr. Gobbi o le a mauaina i le aluga o lona olaga.

Taʻitaʻia e nei feʻau mai le lagi, Fr. Gobbi na faavaeina le Marian Movement of Priests (MMP). O feʻau a lo matou Tamaʻitaʻi mai Iulai 1973 ia Tesema 1997, e oʻo atu i nofoaga ia Fr. Stefano Gobbi, lolomiina i le tusi, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, lea na mauaina le Imprimatur o tolu cardinals ma le tele archbishops ma epikopo i le lalolagi atoa. O ana mea e mafai ona maua iinei: http://www.heartofmaryarabic.com/wp-content/uploads/2015/04/The-Blue-Book.pdf

I le folasaga o le de facto tusitaulima o le MMP: I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, fai mai le gaioiga: 

O se galuega o le alofa o loʻo faʻaosofia e le Tino Lelei o Maria i le Ekalesia i aso nei, e fesoasoani i lana fanau uma ia ola, ma le faʻatuatuaga ma le faʻamoemoega lelei, o taimi tiga o le faʻamamaina. I nei taimi ogaoga tulaga lamatia, o le Tina o le Atua ma o le Ekalesia o loʻo faia se gaioiga e aunoa ma le faʻatamala pe o le le mautonu e fesoasoani muamua ma taʻitaʻi ositaulaga, o ia o le tama a lona tina faʻaipoipo. E masani lava, o lenei galuega faʻaaogaina nisi o mea faigaluega; ma i se faʻapitoa auala, Don Stefano Gobbi na filifilia. Aisea? I se tasi fuaitau o le tusi, o loo i lalo le faamalamalamaga lenei: “Ua ou filifilia oe ona o oe le pito sili ona talafeagai mea fai; o lea e leai se tasi e fai mai o lau galuega lea. O le Marian Movement of Priests e tatau naʻo laʻu galuega. E ala i lou vaivai, O le a ou faailoa atu loʻu malosi; e ala i lou le aoga, o le a ou faailoa atu loʻu mana ” (savali o Iulai 16, 1973). . . O lenei gaioiga, o loʻo ou valaʻauina ai laʻu fanau uma e faʻapaʻiaina o latou loto i loʻu Loto, ma faʻasalalau atu i soo se mea mea uma o tatalo.

Fr. Sa galue malosi lava Gobbi e faʻataunuʻuina le misiona na tuʻuina atu e la ma tamaʻitaʻi ia te ia. E oʻo ia Mati o le 1973, e tusa ma le fasefulu ositaulaga na auai i le Marian Movement of Priests, ma i le faaiuga o le 1985, Fr. Gobbi na malaga i luga o 350 vaalele vaalele ma faia le tele o malaga i le taavale ma nofoaafi, asiasi i konetineta e lima tele taimi. O le aso ua taʻua ai le auai i le silia ma le 400 katinale Katoliko ma epikopo, sili atu ma le 100,000 patele Katoliko, ma le faitau miliona o tagata Katoliko i le lalolagi atoa.

Ia Novema o le 1993, le MMP i Amerika, na faʻavae i St. Francis, Maine, maua se faʻamanuiaga aloaʻia mai Pope John Paul II, o ia na tausia le la mafutaga vavalalata ma Fr. Gobbi ma faʻamanatuina Mass ma ia i lana falelotu tumaoti Vatican i tausaga taʻitasi mo le tele o tausaga. 

O feʻau na avatu e Lo matou Fafine ia Fr. O Gobbi e ala i totonu o isi nofoaga o nisi ia e sili ona tele ma auiliili faatatau i lona alofa i ona tagata, o lana lagolago faifai pea i ana faitaulaga, o sauaga o sauaga a le Ekalesia, ma le mea na ia taua o le "Lua Penetekoso," o le isi vaitaimi mo le Lapataiga, pe le Malamalama o le Lotofuatiaifo o agaga uma. I lenei lua Penetekoso, o le Agaga o Keriso o le a ofi atu i soo se agaga i le malosi ma le tuusaʻo, i totonu o le lima i le sefululima minute minute, o le a iloa e tagata uma lona ola ma le agasala. O feau a Marian ia Tama Gobbi, e foliga mai o lapatai mai o lenei mea na tupu (ma mulimuli ane o se Vavega folafolaina ma o se aoaiga poo se faasalaga) e tatau ona tupu i le faaiuga o le luasefulu seneturi. [Savali # 389] O loʻo faʻailoa mai foi i feau a le tatou Taʻutaʻua o le Manuia, o nisi o nei mea o le a tutupu i le "seneturi lona luasefulu." Lea la e faʻaalia ai lenei eseesega i le lalolagi timeline? 

“O lo o ou faʻalauteleina le taimi o le alofa mutimutivale mo tagata agasala. Ae talofa ia i latou pe a latou le iloaina lenei taimi o laʻu asiasiga. ” (Tusi Aso o St. Faustina, # 1160)

I feau a le Tina Faamanuia ia Fr. Gobbi, na ia taʻua,

"E tele taimi na ou faʻalavelave ai ina ia mafai ona toe solomuli i tua i le taimi o le amataga o le tofotofoga tele, mo le faʻamamaina o lenei tagata mativa, ua i ai nei ma puleaina e agaga leaga." (#553)

Ma toe foʻi ia Fr. Gobbi na ia faaalia:

"... O lea ua ou toe manuia ai foi i le tolopoina o le taimi o le aʻoaʻiga ua faatonuina e le faamasinoga amiotonu mo se tagata ua sili atu ona leaga nai lo le taimi o le lolo." (# 576).

Ae o lenei, ua foliga mai, e leʻi toe faatuai le Atua. O mea na tutupu na faʻailoa e le Tina Faʻamanuia ia Fr. Stefano Gobbi lea ua amata nei. 

tusi: E tusa o le 23 tausaga talu ai, o se tamaloa ma se fafine i Kalefonia, oe na nonofo faʻatasi i se olaga agasala, na amataina se liua loloto e ala i le Divine Mercy. Na faʻamalosia le faletua e amata se vaega o le rosary, ina ua uma ona ia asia lana uluaʻi Divine Mercy novena. I le fitu masina mulimuli ane, na amata ai ona tagi le faʻatusa o le Our Lady of the Immaculate Heart i lo latou fale (mulimuli ane, na amata foi ona iai isi faʻatusa ma tupua paia na maua ai le suauʻu manogi ao faʻasatauro ma le faʻatagata o St. Pio. O se tasi o na ata o loʻo i ai nei tautau i le Marian Center o loʻo i le Divine Mercy Shrine i Massachusetts). O lea na mafua ai ona latou salamo mai o latou olaga ma ulufale atu i se faʻaipoipoga faʻaipoipoga. E tusa toe ono tausaga, amata loa le tamaloa faʻalogo faalogo i le siufofoga o Iesu (o le mea ua taʻua o "nofoaga"). Na i ai ia te ia le leai ni catechesis poʻo se malamalamaaga i le Katoliko Faʻatuatua, o lea o le siufofoga o Iesu faʻanoanoa ma faʻafiafiaina o ia. E ui lava o nisi o afioga a le Alii na lapatai mai, na ia faamatalaina le siufofoga o Iesu e masani matagofie ma agamalu. Na ia mauaina foi le asiasiga mai St. Pio ma nofoaga mai St. Thérèse de Lisieux, St. Catherine o Siena, St. Michael le Agelu Sili ma le toʻasefulu mai le Our Lady aʻo i luma o le Faamanuiaga Faʻamanuiaina. Ina ua maeʻa ona momoli atu le lua tausaga o feʻau ma mea faalilolilo (naʻo le tagata lava ia iloa ma faʻalauiloa atu i se taimi o i luma e na o le Aliʻi ona faʻailoa) na taofi le nofoaga. Na taʻu atu e Iesu i le tamaloa, "O le a ou le toe tautala atu ia te oe nei, ae o loʻu Tina o le a tumau pea le taʻitaʻia o oe."Na lagona e le ulugaliʻi le amataina o le maota o Marian Movement of Priests, latou te manatunatu loloto ai i feau a lo matou Tamaʻitaʻi ia Fr. Stefano Gobbi. O le lua tausaga o nei maota, na faʻaalia ai le afioga a Iesu. taʻitaʻi ia te ia, ae i le auala e sili ona mataina. I taimi o ipu, ma isi taimi, o lenei tagata o le a vaai "i le ea" i ona luma o ia le numera o savali mai le taʻua o le "Tusi lanumoana, " o le aoina o faʻaliga na tuʻuina mai e le Laʻua Tama ia Fr. Stefano Gobbi, "I Ositaulaga Pele Pele Tamaʻitaʻi." O le maitau lava a mea a lenei tamaloa lē faitau le Blue Tusi e oʻo mai i le aso (ona e faʻatapulaʻaina ana aʻoaʻoga ma e le atoatoa lona mafaufau). I le aluga o tausaga, o nei fuainumera na faʻamaonia o le a faʻamaonia i luga o le tele o taimi o talanoaga le aunoa i totonu o latou ipu, ma nei aso, mea na tutupu i le lalolagi atoa. Fr. E leʻi toʻilalo feau a Gobbi ae ua maua nei le latou faʻataunuʻuga i le taimi moni.

Soʻo se taimi e maua ai nei numera mo Countdown i le Malo, ona tatou faʻaavanoaina lea o iinei.

 


 Mo se faapaiaga malosi Marian faapaiaina, okaina le tusi, Mary's Mantle Consecration: O se Tautua Faaleagaga mo le Fesoasoani mai le Lagi, lagolagoina e Archbishop Salvatore Cordileone ma Bishop Myron J. Cotta, ma le Mele Manoa Faʻapaiaga Tatalo Tusi Tala. Vaai www.MarysMantleConsecration.com.

 Colin B. Donovan, STL, “Marian Movement of Priests,” EWTN Expert Answers, mauaina Iulai 4, 2019, https://www.ewtn.com/expert/answers/MMP.htm

 Vaʻai luga ma www.MarysMantleConsecration.com.

 National Headquarters o le Marian Movement of Priests i le Iunaite Setete o Amerika, Ua saunoa lo matou Lady i ana pele pele, 10th Edition (Maine; 1988) itu. xiv.

 Ibid. itu. xii.

Tama Stefano Gobbi

Italia (1930-2011) Ositaulaga, Mystic, ma Le na faavaeina le The Marian Movement of Ositaulaga

Lenei ua fetuunai, i se vaega, mai le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, 252-253:

O Tama Stefano Gobbi na fanau i Dongo, Italia, i matu o Milan i le 1930 ma maliu ai i le 2011. I le avea ai o se tagata taulealea, sa ia puleaina se lala sooupu inisiua, ona mulimuli ane lea i se valaauga i le perisitua, ma sa ia alu atu ma maua se faailoga faafomai i talitonuga paia mai. le Pontifical Lateran Iunivesite i Roma. I le 1964, na faauuina i le 34 tausaga.

I le 1972, valu tausaga i lona perisitua, Fr. Na faia e Gobbi le malaga i Fatima, Potukale. A o ia tatalo i le maota o lo matou Tama mo ni patele oe na lafoai o latou valaʻau ma o loʻo taumafai e faia i latou e avea ma mafutaga i le fouvale faasaga i le Ekalesia Katoliko, na ia faʻalogoina le leo o lo matou Tama o tauanau o ia e faʻaputuputu isi potopotoga oe ua naunau e faʻapaʻiaina. i latou i le Amio Lelei o Maria ma ia lotogatasi faʻatasi ma le Pope ma le Ekalesia. O le muamua lea o le selau ma selau o totonu e faʻapea e Fr. Gobbi o le a mauaina i le aluga o lona olaga.

Taʻitaʻia e nei feʻau mai le lagi, Fr. Gobbi na faavaeina le Marian Movement of Priests (MMP). O feʻau a lo matou Tamaʻitaʻi mai Iulai 1973 ia Tesema 1997, e oʻo atu i nofoaga ia Fr. Stefano Gobbi, lolomiina i le tusi, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, lea na mauaina le Imprimatur o tolu cardinals ma le tele archbishops ma epikopo i le lalolagi atoa. O ana mea e mafai ona maua iinei: http://www.heartofmaryarabic.com/wp-content/uploads/2015/04/The-Blue-Book.pdf

I le folasaga o le de facto tusitaulima o le MMP: I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, fai mai le gaioiga: 

O se galuega o le alofa o loʻo faʻaosofia e le Tino Lelei o Maria i le Ekalesia i aso nei, e fesoasoani i lana fanau uma ia ola, ma le faʻatuatuaga ma le faʻamoemoega lelei, o taimi tiga o le faʻamamaina. I nei taimi ogaoga tulaga lamatia, o le Tina o le Atua ma o le Ekalesia o loʻo faia se gaioiga e aunoa ma le faʻatamala pe o le le mautonu e fesoasoani muamua ma taʻitaʻi ositaulaga, o ia o le tama a lona tina faʻaipoipo. E masani lava, o lenei galuega faʻaaogaina nisi o mea faigaluega; ma i se faʻapitoa auala, Don Stefano Gobbi na filifilia. Aisea? I se tasi fuaitau o le tusi, o loo i lalo le faamalamalamaga lenei: “Ua ou filifilia oe ona o oe le pito sili ona talafeagai mea fai; o lea e leai se tasi e fai mai o lau galuega lea. O le Marian Movement of Priests e tatau naʻo laʻu galuega. E ala i lou vaivai, O le a ou faailoa atu loʻu malosi; e ala i lou le aoga, o le a ou faailoa atu loʻu mana ” (savali o Iulai 16, 1973). . . O lenei gaioiga, o loʻo ou valaʻauina ai laʻu fanau uma e faʻapaʻiaina o latou loto i loʻu Loto, ma faʻasalalau atu i soo se mea mea uma o tatalo.

Fr. Sa galue malosi lava Gobbi e faʻataunuʻuina le misiona na tuʻuina atu e la ma tamaʻitaʻi ia te ia. E oʻo ia Mati o le 1973, e tusa ma le fasefulu ositaulaga na auai i le Marian Movement of Priests, ma i le faaiuga o le 1985, Fr. Gobbi na malaga i luga o 350 vaalele vaalele ma faia le tele o malaga i le taavale ma nofoaafi, asiasi i konetineta e lima tele taimi. O le aso ua taʻua ai le auai i le silia ma le 400 katinale Katoliko ma epikopo, sili atu ma le 100,000 patele Katoliko, ma le faitau miliona o tagata Katoliko i le lalolagi atoa.

Ia Novema o le 1993, le MMP i Amerika, na faʻavae i St. Francis, Maine, maua se faʻamanuiaga aloaʻia mai Pope John Paul II, o ia na tausia le la mafutaga vavalalata ma Fr. Gobbi ma faʻamanatuina Mass ma ia i lana falelotu tumaoti Vatican i tausaga taʻitasi mo le tele o tausaga. 

O feʻau na avatu e Lo matou Fafine ia Fr. O Gobbi e ala i totonu o isi nofoaga o nisi ia e sili ona tele ma auiliili faatatau i lona alofa i ona tagata, o lana lagolago faifai pea i ana faitaulaga, o sauaga o sauaga a le Ekalesia, ma le mea na ia taua o le "Lua Penetekoso," o le isi vaitaimi mo le Lapataiga, pe le Malamalama o le Lotofuatiaifo o agaga uma. I lenei lua Penetekoso, o le Agaga o Keriso o le a ofi atu i soo se agaga i le malosi ma le tuusaʻo, i totonu o le lima i le sefululima minute minute, o le a iloa e tagata uma lona ola ma le agasala. O feau a Marian ia Tama Gobbi, e foliga mai o lapatai mai o lenei mea na tupu (ma mulimuli ane o se Vavega folafolaina ma o se aoaiga poo se faasalaga) e tatau ona tupu i le faaiuga o le luasefulu seneturi. [Savali # 389] O loʻo faʻailoa mai foi i feau a le tatou Taʻutaʻua o le Manuia, o nisi o nei mea o le a tutupu i le "seneturi lona luasefulu." Lea la e faʻaalia ai lenei eseesega i le lalolagi timeline? 

“O lo o ou faʻalauteleina le taimi o le alofa mutimutivale mo tagata agasala. Ae talofa ia i latou pe a latou le iloaina lenei taimi o laʻu asiasiga. ” (Tusi Aso o St. Faustina, # 1160)

I feau a le Tina Faamanuia ia Fr. Gobbi, na ia taʻua,

"E tele taimi na ou faʻalavelave ai ina ia mafai ona toe solomuli i tua i le taimi o le amataga o le tofotofoga tele, mo le faʻamamaina o lenei tagata mativa, ua i ai nei ma puleaina e agaga leaga." (#553)

Ma toe foʻi ia Fr. Gobbi na ia faaalia:

"... O lea ua ou toe manuia ai foi i le tolopoina o le taimi o le aʻoaʻiga ua faatonuina e le faamasinoga amiotonu mo se tagata ua sili atu ona leaga nai lo le taimi o le lolo." (# 576).

Ae o lenei, ua foliga mai, e leʻi toe faatuai le Atua. O mea na tutupu na faʻailoa e le Tina Faʻamanuia ia Fr. Stefano Gobbi lea ua amata nei. 

tusi: E tusa o le 23 tausaga talu ai, o se tamaloa ma se fafine i Kalefonia, oe na nonofo faʻatasi i se olaga agasala, na amataina se liua loloto e ala i le Divine Mercy. Na faʻamalosia le faletua e amata se vaega o le rosary, ina ua uma ona ia asia lana uluaʻi Divine Mercy novena. I le fitu masina mulimuli ane, na amata ai ona tagi le faʻatusa o le Our Lady of the Immaculate Heart i lo latou fale (mulimuli ane, na amata foi ona iai isi faʻatusa ma tupua paia na maua ai le suauʻu manogi ao faʻasatauro ma le faʻatagata o St. Pio. O se tasi o na ata o loʻo i ai nei tautau i le Marian Center o loʻo i le Divine Mercy Shrine i Massachusetts). O lea na mafua ai ona latou salamo mai o latou olaga ma ulufale atu i se faʻaipoipoga faʻaipoipoga. E tusa toe ono tausaga, amata loa le tamaloa faʻalogo faalogo i le siufofoga o Iesu (o le mea ua taʻua o "nofoaga"). Na i ai ia te ia le leai ni catechesis poʻo se malamalamaaga i le Katoliko Faʻatuatua, o lea o le siufofoga o Iesu faʻanoanoa ma faʻafiafiaina o ia. E ui lava o nisi o afioga a le Alii na lapatai mai, na ia faamatalaina le siufofoga o Iesu e masani matagofie ma agamalu. Na ia mauaina foi le asiasiga mai St. Pio ma nofoaga mai St. Thérèse de Lisieux, St. Catherine o Siena, St. Michael le Agelu Sili ma le toʻasefulu mai le Our Lady aʻo i luma o le Faamanuiaga Faʻamanuiaina. Ina ua maeʻa ona momoli atu le lua tausaga o feʻau ma mea faalilolilo (naʻo le tagata lava ia iloa ma faʻalauiloa atu i se taimi o i luma e na o le Aliʻi ona faʻailoa) na taofi le nofoaga. Na taʻu atu e Iesu i le tamaloa, "O le a ou le toe tautala atu ia te oe nei, ae o loʻu Tina o le a tumau pea le taʻitaʻia o oe."Na lagona e le ulugaliʻi le amataina o le maota o Marian Movement of Priests, latou te manatunatu loloto ai i feau a lo matou Tamaʻitaʻi ia Fr. Stefano Gobbi. O le lua tausaga o nei maota, na faʻaalia ai le afioga a Iesu. taʻitaʻi ia te ia, ae i le auala e sili ona mataina. I taimi o ipu, ma isi taimi, o lenei tagata o le a vaai "i le ea" i ona luma o ia le numera o savali mai le taʻua o le "Tusi lanumoana, " o le aoina o faʻaliga na tuʻuina mai e le Laʻua Tama ia Fr. Stefano Gobbi, "I Ositaulaga Pele Pele Tamaʻitaʻi." O le maitau lava a mea a lenei tamaloa lē faitau le Blue Tusi e oʻo mai i le aso (ona e faʻatapulaʻaina ana aʻoaʻoga ma e le atoatoa lona mafaufau). I le aluga o tausaga, o nei fuainumera na faʻamaonia o le a faʻamaonia i luga o le tele o taimi o talanoaga le aunoa i totonu o latou ipu, ma nei aso, mea na tutupu i le lalolagi atoa. Fr. E leʻi toʻilalo feau a Gobbi ae ua maua nei le latou faʻataunuʻuga i le taimi moni.

Soʻo se taimi e maua ai nei numera mo Countdown i le Malo, ona tatou faʻaavanoaina lea o iinei.

 


 Mo se faapaiaga malosi Marian faapaiaina, okaina le tusi, Mary's Mantle Consecration: O se Tautua Faaleagaga mo le Fesoasoani mai le Lagi, lagolagoina e Archbishop Salvatore Cordileone ma Bishop Myron J. Cotta, ma le Mele Manoa Faʻapaiaga Tatalo Tusi Tala. Vaai www.MarysMantleConsecration.com.

 Colin B. Donovan, STL, “Marian Movement of Priests,” EWTN Expert Answers, mauaina Iulai 4, 2019, https://www.ewtn.com/expert/answers/MMP.htm

 Vaʻai luga ma www.MarysMantleConsecration.com.

 National Headquarters o le Marian Movement of Priests i le Iunaite Setete o Amerika, Ua saunoa lo matou Lady i ana pele pele, 10th Edition (Maine; 1988) itu. xiv.

 Ibid. itu. xii.

Aisea e avea ai se agaga California?

Pe tusa o le 1997, o se tamaloa ma se fafine i Kalefonia, na nonofo faʻatasi i se olaga agasala, na ia faia se liuga loloto e ala ile Divine Mercy. Na faʻamalosia le faletua e amata se vaega o le rosary, ina ua uma ona ia asia lana uluaʻi Divine Mercy novena. I le fitu masina mulimuli ane, na amata ai ona tagi le faʻatusa o le Our Lady of the Immaculate Heart i lo latou fale (mulimuli ane, na amata foi ona iai ni isi faatagata paia ma ata o le suauu manogi ao faasatauroina ma le tupua o St. Pio. O se tasi o na ata o le o lea ua tautau i le Marian Center o loʻo i ai i le Divine Mercy Shrine i Massachusetts.Ona o nei ata na amata ona tosina mai ai le toʻatele o tagata i lo latou fale i le amataga, na malilie ai le latou faʻatonu faʻaleagaga ia latou tumau pea le leiloa). O lenei vavega na mafua ai ona latou salamo mai i lo latou tulaga ola ma ulufale atu i se faʻaipoipoga faʻaipoipoga.

E tusa toe ono tausaga, amata loa le tamaloa faʻalogo faalogo i le siufofoga o Iesu (o le mea ua taʻua o "nofoaga"). Na i ai ia te ia le leai ni catechesis poʻo se malamalamaaga i le Katoliko Faʻatuatua, o lea o le siufofoga o Iesu faʻanoanoa ma faʻafiafiaina o ia. E ui lava o nisi o afioga a le Alii e lapatai, na ia faamatalaina le siufofoga o Iesu e masani matagofie ma agamalu. Na ia mauaina foi le asiasiga mai St. Pio ma nofoaga mai St. Thérèse de Lisieux, St. Catherine o Siena, St. Michael le Agelu Sili ma le tele o nofoaga mai le La Matou aʻo i luma o le Faamanuiaga Faʻamanuiaina. Ina ua maeʻa ona momoli atu le lua tausaga o feʻau ma mea faalilolilo (naʻo le tagata lava ia iloa ma faʻalauiloa atu i se taimi o i luma e na o le Aliʻi ona faʻailoa) na taofi le nofoaga. Na taʻu atu e Iesu i le tamaloa, "O le a ou le toe tautala atu ia te oe nei, ae o loʻu Tina o le a tumau pea le taʻitaʻia o oe."

Na lagona e le ulugalii le valaauina e amata se maota o le Marian Movement of Priests latou te manatunatu loloto ai i feau a lo matou Lady i Fr. Stefano Gobbi . Lua tausaga i nei vaitausaga na taunuu ai upu a Iesu: Ua amata na taitaia e le matou Tamaitai, ae i le tulaga e sili ona ofoofogia. I taimi o ipu, ma isi taimi, e mafai e lenei tamaloa ona vaai “i luga” i ona luma ma le numera o feʻau mai le soʻotaga "Tusi lanumoana,"le aoina o faʻaaliga na tuuina atu e Lo matou Tamaʻitaʻi Fr. Stefano Gobbi , "I Ositaulaga Pele Pele Tamaʻitaʻi."

O le toʻalua male toʻalua e tigaina tele ile laʻua galuega, ae o loʻo faʻailoa atu pea ile Aliʻi mo le faʻaolaina o agaga. O le maitau lava a mea a lenei tamaloa lē faitau le Blue Tusi e oʻo mai i le aso (ona e faʻatapulaʻaina ana aʻoaʻoga ma e le atoatoa lona mafaufau). I le aluga o tausaga, o nei fuainumera na faʻamaonia o le a faʻamaonia i luga o le tele o taimi o talanoaga le aunoa i totonu o latou ipu, ma nei aso, mea na tutupu i le lalolagi atoa. Fr. E leʻi toʻilalo feau a Gobbi ae ua maua nei le latou faʻataunuʻuga i le taimi moni.

Soʻo se taimi e avea ai ia feʻau i le Countdown to the Kingdom, o le a matou faʻaavanoa i latou iinei.

Alicja Lenczewska igoa

O le aliʻi polenisia, Alicja Lenczewska, na fanau i Warsaw i le 1934 ma na maliu i le 2012, o lona olaga faʻapitoa sa faʻaalu muamua lava o se faiaʻoga ma faiaʻoga faʻatonu o se aʻoga i le itu i matu sisifo o Szczecin. Faatasi ai ma lona tuagane, na amata loa ona ia auai i sauniga o le Katoliko Charismatic Faafouina i le 1984 ina ua mavae le maliu o lo latou tina. I le aso 8 o Mati, 1985, na suia tele ai le olaga o Alicja ina ua ia feiloaʻi ia Iesu o tu i ona luma ina ua ia mauaina le Faʻamanatuga Paia. O le aso lea na amata ai ona pueina ana talanoaga sese. I le litaea ai o ia i le 1987, na avea ai o ia ma sui o le Aiga o le Loto o le Alofa o le Faasatauroina, na ia faia ana tautoga muamua i le 1988 ma faifai pea tautoga i le 2005. Sa ia galue foi i le talaʻi ma le faʻatulagaina o malaga i Italia, le Nuu Paia, ma Medjugorje . Ile tausaga e 2010, na oʻo ile faʻaiuga ana faʻamatalaga faʻalilolilo, lua tausaga aʻo leʻi maliu i le kanesa i le St. John's Hospice, Szczecin, ile Ianuari 5, 2012. 

Tamoe i sili atu nai lo 1000 lomia itulau, Alicja lua-tusi o le tusi o talaaga faaleagaga (Molimau (1985-1989) ma Faʻaoga (1989-2010) lomia faasalalau, faʻafetai i taumafaiga a le Archbishop o Szczecin, Andrzej Dzięga, o le na faʻatuina se aʻoaʻoga a le Atua. mo le iloiloga o ana tusitusiga, lea na tauaʻaoina le Imprimatur e Bishop Henryk Wejman. Talu mai le latou faʻatulagaina i le 2015, na avea i latou ma tagata sili ona faʻatau atu i totonu o Polani Katoliko ma e masani ona taʻua soo i faʻasalalau e le au faifeau, ona o lo latou malamalamaaga i le olaga faaleagaga ma latou faaaliga e uiga i le lalolagi i nei ona po.

Se agaga le mafaamatalaina

O se tamaloa i Amerika i Matu, e manaʻo e aua neʻi faailoa lona igoa, ma o le a matou faʻaigoa ia Walter, sa matua leotele, mimita, ma sa tauemu i le talitonuga a le Katoliko, e oʻo lava i le taimi na toso ese ai lopa a lona tina mai ona lima tatalo ma faʻataʻapeʻapeina. i le isi itu o le foloa, na ui atu i se loloto o le liuaina.

I se tasi aso, o lana uo ma le tagata faigaluega, Aaron, o le na faatoa uma lava ona liua i Medjugorje, na tuuina atu ia Walter se tusi o Mary's Medjugorje savali. Na ia aveina i latou i le Falesa o le Faʻamanatuga Faʻamanuia i le taimi o lana malologa i le aoauli mai lana galuega o se tagata e faia fefaatauaiga fale, na ia 'aina i latou ma vave avea ma se tagata ese.

E leʻi leva, ae faʻailoa loa ia Aaron, “E i ai le filifiliga e tatau ona ou faia i loʻu olaga. E tatau ona ou filifili pe tatau ona faapaia loʻu ola i le Tina o le Atua. ”

"Manaia tele, Walter," o le tali lea a Aaron, "ae ua ta le 9 i le taeao, ma e i ai galuega e tatau ona fai. E mafai ona tatou talanoa e uiga i lena mea i se taimi o mulimuli mai."

"Leai, e tatau ona ou faia lena filifiliga i le taimi nei," ma Walter alu ese.

I se itula mulimuli ane, sa ia toe savali mai ai i le ofisa o Aaron ma ataata i ona foliga ma faapea atu, “Na ou faia!”

“Na e faia le mea?”

"Na ou faʻapaʻiaina loʻu ola i le tatou Tamaʻitaʻi."

Na faapena ona amataina se malaga faʻatasi ma le Atua ma le tatou Tamaʻitaʻi e le mafai ona moemiti iai Walter. A o aveina e Walter le fale mai le galuega i se tasi aso, o se lagona ogaoga i lona fatafata, pei o se fatuga o le fatu e le tiga, na faafuaseʻi ona lofituina o ia. O se lagona o le fiafia tele na ia mafaufau pe o le a oso lona fatu, ma o lea na ia toso ese ai le auala tele. Ona ia faʻalogo lea i se leo ua ia talitonu o le Atua le Tama: “Ua filifilia oe e le Tina Faʻamanuia e avea o se mea faigaluega a le Atua. O le a aumaia ia te oe tofotofoga sili ma puapuaga sili. O e loto e talia lenei mea? ” E leʻi iloa e Walter le uiga o lea mea - ua naʻo le talosagaina o ia e faʻaaoga o se mea faigaluega a le Atua. Na ioe Walter.

E leʻi leva lena, ae amata loa ona talanoa le tatou Tamaʻitaʻi ia te ia, ae maise lava ina ua maeʻa ona ia mauaina le Faʻamanatuga Paia. E lagona atu e Walter lona leo i totonu o nofoaga — i upu e manino ia te ia e pei o lona leo- ma na amata ona ia taitai, fauina, ma aʻoaʻo ia te ia. E leʻi umi ae amata ona tautala le tatou Lady e ala ia te ia i le vaega tatalo i vaiaso uma na tupu ma tupuolaola.

O nei feʻau, e faʻamalosia, faʻatulaga, luʻi ma faʻamalosia le toe vaega faʻamaoni o nei taimi, taimi faʻaiʻu, o avanoa mo le lalolagi. Faʻatasi, o loʻo avanoa i le tusi: O Ia O Loo Faʻaalia le Ala: O Savali a le Lagi mo o Tatou Taimi Le Faigata ma sa suʻesuʻeina maeʻaeʻa e le tele o patele ma maua saoloto mai aʻoaʻoga sese uma ma ua lagolagoina ma le loto e Archbishop Emeritus Ramón C. Argüelles o Lipa.

Aisea Edson Glauber?

I le 1994, faaali mai Iesu, Our Lady, ma St. Joseph ia Edson Glauber, luasefulu lua tausaga, ma lona tina, Maria do Carmo. Na lauiloa i latou o Itapiranga, na faaigoa i lo latou nuu moni i le Brazilian Amazon vaomatua. O le Virgin Mary na ia faʻailoa o ia lava o le "Masiofo a le Rosary ma le Filemu," ma o feʻau masani na faʻamamafa e tatalo ai le Rosary i aso uma - ae maise le rosary aiga, tapuni le televise, alu i le Confession, Eucharistic Adorasi, o le faamautinoaga o le " o le Ekalesia moni o le Ekalesia Katoliko Katoliko Faa-Aposetolo, ma ua lata mai le “vaitafe o aʻoaʻiga. Na faʻaalia e le matou Tamaʻitaʻi le lagi, seoli ma se api faʻapena mo Edson, faʻatasi ai ma lona Alo, na tuʻuina atu aʻoaʻoga eseese mo aiga ia Maria do Carmo.

E le gata i lea, sa manaʻomia faapitoa e le matou Lady se evagelia faʻa-Kerisiano e faʻatonu i se eseʻese auala agai i le autalavou ma le fausiaina o se falesa faigofie mo tagata malaga, faʻapea foi ma le faʻatulagaina o se supo umukuka i Itapiranga mo tamaiti matitiva.

O le tama o Edson, o ia o se tagata saua i le inu ava ona o le aafiaga o foliga, e lei leva ae maua i ona tulivae o lo o tatalo le Rosary i le vaveao o le taeao, ae taua e le matou Lady se fanua tele na ia te ia. ia ma le Atua. O le Masiofo o le Rosary paʻi i lona lima vai vai na tafe mai i le nofoaga o faʻaaliga i Itapiranga ma ole atu ina ia aumaia i tagata mamai mo le faʻamaloloina. Na lipotia le tele o ana faʻamalologa, na suʻesuʻeina lelei e fomaʻi, ma tuʻuina atu i le Apostolic Prefecture o le Archdiocese o Itacoatiara. Sa ia talosagaina foi ina ia fausia se falesa e tumau lava.

I le 1997, o feau a Itapiranga na faʻamamafaina ai le faʻamaoni i le St. Joseph's Most Chaste Heart, ma sa fesili Iesu mo le Aso Taʻitasi o le a sosoʻo ai ina ia faʻafeiloaʻi i le Ekalesia:

Ou te manaʻo ia muamua le Aso Lulu, ina ua maeʻa le Tausamiga o Loʻu Loto Paia ma le Loto Mamalu a Maria, ia faapaiaina i le Tausamiga o le Sili Sili Mama o le Loto o St. Joseph.

O le Aso Lulu, Iuni 11, 1997, le aso na faia ai lenei talosaga, na saunoa le Tina Amuia i le mea lenei, ma taua ai le faasologa o foliga o le Aiga Paia na tupu i Ghiaie de Bonate i matu o Italia, i le vaitaimi o le 1940— foliga ia na matua faʻamamafa foi le tuuto i St. Joseph:

Le fanau pele, ina ua ou faʻaali i Ghiaie di Bonate ma Iesu ma St. Joseph, sa ou manaʻo e faʻailoa atu ia te oe e mulimuli ane i le lalolagi atoa, e tatau ona tele se alofa i le Sili Chaste Heart o St. Joseph ma le Holy Family, aua o Satani e matua osofaia aiga i lenei iuga o taimi, faatamaia latou. Ae ou te toe sau, e aumai le alofa tunoa o le Atua, lo tatou Aliʻi, e foaʻiina ai mo aiga uma o loʻo manaʻomia tele le puipuiga mai le Atua.

E pei ona tupu i isi foliga Marian, pei o Fatima ma Medjugorje, sa faailoa mai e le matou Lady ia Edson mea lilo e faatatau i le taunuuga o le Ekalesia ma le lalolagi, faapea foi ma mea e sili ona ogaoga i le lumanai pe a le liua tagata. I le taimi nei, e iva mea lilo: e fa e faatatau ia Pasila, lua mo le lalolagi, lua mo le Ekalesia, ma le tasi mo i latou e faʻaauau pea ona ola i se olaga agasala. Na taʻu atu e le matou Lady ia Edson o le a ia tuua le mea vaaia i luga o le Mauga o le Koluse i tafatafa o le falesa i Itapiranga.

O Oketopa 4, 1996, tu mai i luma o le satauro i luga o le mauga i tafatafa o le falesa, fai mai le Taupou:

“Le tama pele, ou te manaʻo e taʻu atu ia te oe i lenei aoauli ma taʻu i laʻu fanau uma le taua o le ola i feau. Mo i latou e le talitonu, ou te manaʻo e taʻu atu ia i latou i se aso, i le mea o loʻo i ai lenei Koluse, o le a ou avatua se faʻailoga vaaia, ma e talitonu uma lava i loʻu tina i le fale iinei i Itapiranga, ae o le a tuai tele mo i latou e i ai e leʻi liua. O le liua e tatau ona i ai nei! I nofoaga uma ua uma ona ou faʻaali ai ma faʻaauau pea ona ou faʻaali atu, ou te faʻamaonia lava oʻu faʻaaliga ina ia aua neʻi i ai ni masalosaloga, ma o iinei i Itapiranga, o le a faʻamautu mai ai aʻu faʻaaliga mai le Lagi. E tupu lenei mea pe a oʻu faʻaali iinei i Itapiranga o le a uma. Tagata uma o le a vaʻai i le faʻailoga ua tuuina mai i lenei Koluse; o le a latou salamo i le le faalogo mai ia te aʻu, mo lo latou talie i aʻu feʻau ma aʻu avefeʻau, ae o le a fai lava si tuai ona o le a latou faʻateʻaina loʻu alofa tunoa. O le a latou le maua le avanoa e laveaʻiina ai. Tatalo, tatalo, tatalo! ”

Dom Carillo Gritti, Epikopo o le diocese o Itacoatiara, faamaonia le 1994-1998 vaega o foliga "supranatural" i le amataga o Me 31, 2009 ma na ia faataatiaina le maatulimanu o le fou Sanctuary i Itapiranga i Me 2, 2010. O feʻau ia Edson Glauber, lea na sili atu i le 2000 itulau, e o gatasi ma le tele o isi faʻamatalaga faʻamaoni, ma i ai le malosi eschatological itu, ua avea ma autu o le tele o suʻesuʻega. Le aliʻi o Mariologist, Dr. Mark Miravalle o le Steubenville University tuuto atu se tusi ia i latou, ua faʻaigoaina O Luga e Tolu: Foliga mai ia Iesu, Mareko, ma Iosefa mai le Amasone.

Talu mai le maliu o Dom Gritti i le 2016, sa iai se feteenaiga i le va o le pulega o Itacoatiara ma le Asosi na faavaeina e Edson Glauber ma lona aiga e lagolagoina le fausiaina o le Malumalu. Na faʻafesoʻotaʻi le Faʻatonu a Diocesan i le Faʻapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faʻatuatua ma maua ai se faʻamatalaga i le 2017, e tusa ai o le manatu o le CDF e leʻi mafaufau le faʻaaliga sili atu i le amataga, o se tulaga na tausia foi e le Archdiocese o Manaus. O le CDF, i lalo o Cardinal Gerhard Ludwig Müller i lena taimi, na te leʻi taʻua se tagatavaai lona lua, le tina o Glauber, Maria do Carmo, o ia na faapena foi ona maua mai ma le faamaoniga a le Epikopo Gritti ua maliu nei.

O le mea ua foliga mai ua le toe taliaina aloaʻia (ae le o faʻasalaina aloaʻia), e ono fesiligia pe aisea ua matou filifilia ai e faʻaalia mea na mauaina e Edson Glauber i lenei 'upega tafaʻilagi. O iinei e tatau ona fai mai, e ui o le saʻo o le epikopo muamua e tatau ona manatu o le lafoaia, o le faamatalaga CDF e le o se tulaga faʻavae masani ai "Faʻasalalauga" tausalaga, ma le toʻatele o tagata fai mai o faʻaupuina fesili e faatatau i le tulaga masani o gaioiga o le Puleaga Diocesan . E le gata i lea, o gaioiga faʻamasino na faia e le CDF na o le faʻatapulaʻaina 1) Liturgical faʻalauiloaina o feau a Edson, 2) "lautele faʻasalalauina" o ana feau e Edson lava ia poʻo lana 'Association' i Itapiranga, ma 3) le faʻalauiloaina o feau i totonu o le Faletua o Itacoatiara. E tumau le matou tausisia uma nei faʻatonuga; ma, pe afai o ana feʻau taʻusalaina aloaʻia i le lumanaʻi, ona matou aveesea loa lea mai le tuatusi lenei.

E ui e saʻo Dr. Miravalle faasee i lana tusi ina ua uma ona ia aʻoaʻoina le pepa CDF, ae taua foi le tele o uepesite i le lalolagi o loʻo faʻaalia ai ni mea faʻapolofesa e lauiloa i lo latou faʻamaoni i aʻoaʻoga a le Ekalesia, ua latou filifili e faaauau pea ona lolomi faʻaliliuga o savali a Itapiranga. Lenei e sili ona lelei faʻamatalaina e le mea moni, i le taimi o Dom Carillo Gritti olaga, o Itapiranga foliga foliga fiafia i se tulaga ese o le faʻamaonia. E le gata i lea, o le faanatinati o feʻau 'anoa o lea e taofia le faasalalauina o nei mea seia oo i le faaiuga o Edson Glauber mataupu (lea e ono tausaga e ono) o le a ono lamatia le tapunia o le leo o le lagi i le taimi e sili ai ona tatou manaʻomia e lagona ai.

Elisapeta Kindelmann
(1913-1985) Faletua, Tina, Mystic, ma le Faʻavae o le Afi o le Alofa Faagaioiga

O Elizabeth Szántò o se tagata tutasi Hungarian na fanau i Budapest i le 1913, na ola i se olaga mativa ma fita. O ia o le ulumatua ma naʻo le pau lea o lana masaga masaga ono o ona tuagane na ola i le matua. I le lima o ona tausaga, na maliu lona tama, ma i le sefulu tausaga, na auina atu Elisapeta i Willisau, Suiselani e nonofo ai ma se aiga lelei. Sa toe foi i Budapest mo sina taimi i le sefulutasi tausaga e faatasi ma tausi i lona tina sa maʻi tigaina ma sa masani ona moe. I le masina mulimuli ane, na faʻatulaga ai Elizabeth i luga o le nofoaafi mai Austria i le 10:00 am ina ia toe foʻi atu i le aiga Suiselani na filifili e vaetamaina o ia. Sa naʻo ia lava ae sese le taunuʻu i le nofoaga i le 10 i le po. O se ulugalii talavou na toe ave o ia i Budapest lea sa ia faaaluina ai le taimi na totoe o lona olaga seia oo ina maliu i le 1985.

O le ola ai o se matuaoti i le pito o le matelaina, sa galue malosi ai Elisapeta e ola ai. E faalua, ona taumafai e ulufale i lotu lotu ae na teena. Na iai le mea na tupu ia Aukuso 1929 ina ua talia o ia i le aufaipese a le aulotu ma o iina na fetaui ai ma Karoly Kindlemann, o se faiaʻoga e sulu mai. Na la faaipoipo i le aso 25 o Me, 1930, ina ua sefuluono ona tausaga ma ua tolusefulu ona tausaga. Na maua faʻatasi a laʻua fanau e toʻafitu, ma ina ua sefulu ma le ono tausaga o le faʻaipoipoga, na maliu ai lona toʻalua.

I tausaga e tele na mulimuli mai ai, sa tauivi ai Elisapeta e tausi ia lava ma lona aiga. I le 1948, o le Communist Nationalization o Hanikeri o se saua malosi, ma sa faateʻa o ia mai lana uluaʻi galuega mo le i ai o se faʻatagata o le Faʻamanuiaina Tina i lona fale. I taimi uma o se tagata galue maelega, e leʻi maua se manuia o Elisapeta i lana galuega uumi o galuega puʻupuʻu, a o ia tauivi e fafaga lona aiga. Na iu lava ina faaipoipo uma lana fanau, ma i le taimi, na toe o ane ma ia, aumai le la fanau ma latou.

O le loloto o le tatalo a Elisapeta na taʻitaʻia ai o ia e avea ma Carmelite, ma i le 1958 i le fasefululima tausaga, na ulufale ai o ia i le tolu-tausaga-vaitaimi o le pogisa faaleagaga. I lena vaitaimi, na amata ai foi ona maua ni talanoaga vavalalata ma le Alii e ala i nofoaga, ona sosoʻo lea ma talanoaga ma le Taupou ma lona agelu tausi. O le aso 13 o Iulai, 1960, na amata ai e Elisapeta se tusi ole talosaga a le Alii. Lua tausaga i lenei faiga, na ia tusia ai:

Ae ou te leʻi mauaina ni feʻau mai ia Iesu ma le Taupou Maria, sa ou mauaina musumusuga nei: 'E ao ona e le manatu faapito, aua o le a matou tuʻuina atu ia te oe se misiona tele, ma o le a e feagai ma le galuega. Ae peitai, o lenei e mafai pe a fai e te tuʻufaʻatasi leai se tagata, faʻafitia oe lava. O lena misiona e mafai ona faʻatoa ia te oe pe a e manaʻo i ai mai lou alofa fua.

O le tali a Elisapeta o le “Ioe,” ma e ala ia te ia, na amata ai e Iesu ma Maria se faagaioiga a le Ekalesia i lalo o le igoa fou na tuuina atu i le alofa tele ma le faavavau a Maria mo lana fanau uma: “O le Sulu o le Alofa.”

E ala i mea na avea ai Le Tusi Faaleagaga, Na aʻoaʻoina e Iesu ma Maria Elisapeta, ma o loʻo faʻaauau pea ona latou aʻoaʻo le au faʻamaoni i le amio Atua a le puapuaga mo le faʻaolaina o agaga. O galuega e tofiaina mo aso uma o le vaiaso, e aofia ai tatalo, anapogi, ma le po, ma folafolaga matagofie o loʻo faʻapipiʻi ia i latou, ma fusi i le alofa faʻapitoa mo patele ma agaga i purgatory. I latou feau, fai mai Iesu ma Maria o le Mumua o le Alofa o le Lelei Tama o Mary o le sili alofa tunoa ua tuuina mai i tagata talu mai le Initaneti. Ma i le lumanaʻi mamao tele, o le a ufitia ai le lalolagi atoa i lana afi.

O Katinale Péter Erdő o Esztergom-Budapest, Primate o Hanikeri, na faatuina se komisi e suʻesuʻe Le Tusi Faaleagaga ma le eseesega taʻutaʻuga na tuuina atu e epikopo i le lalolagi atoa i le The Flame of Love, o se faalapotopotoga tumaoti a le au faamaoni. I le 2009, e le gata na avatu e le cardinal le Imprimatur i Le Tusi Faaleagaga, peitai na matauina tulaga faalilolilo a Elisapeta ma tusitusiga o ni mea moni, o se “meaalofa i le Ekalesia.” E le gata i lea, sa ia tuuina atu lana faʻasalalauga faʻamaonia o le Flame of Love gaioiga, lea sa faʻatino aloaia i totonu o le Ekalesia mo le silia i le luasefulu tausaga. O le taimi nei, o le gaioiga o loʻo sailia nisi faʻailoga e avea ma Faʻalapotopotoga a le Au Faʻamaoni. I le aso 19 Iuni, 2013, na avatu ai e Pope Faranisisi lana faʻamanuiaga faa-aposetolo.

Maua mai le tusi e sili ona faʻatau atu, O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.

Fr. Mika Rodrigue
Ositaulaga, Mystic, Exorcist, Founder ma Superior General o Le Au Aposetolo Faʻaaposetolo a Saint Benedict Joseph Labre
(Poloaiga faavaeina i le 2012)

Ae paga lea, o le ositaulaga lea e te faitau iai, sa avea ma autu o le tele o tuuaiga sese. O nei mea o loʻo taʻua i faamatalaga auiliili iinei. E ao ona silafia e tagata uma, o Fr. O Michel fai lē lagolagoina feau a isi tagata vaʻai ua molia (e pei o John Leary, poʻo feʻau taʻusala aloaʻia o "Maria Divine Mercy" poʻo le "Army of Mary"). E leʻi lagolagoina foi e Misi. masina o meaai i luga o le mafaufau e faapea, atonu, e leai se tasi e mafai ona finau ma le COVID-19), pe na ia faatonuina foi ana tagata faalogologo e alu ma fausia fale "apalai." Mulimuli ane, tala faapea ua ia "faasalaina" e lana O le Diocese e matua sese; o ia ma le Faʻalapotopotoga na ia faʻavae o loʻo i ai i le lelei le va ma le Ekalesia ma o loʻo i ai i se tulaga o le usitaʻi atoatoa i le Pulega Faʻavae, lea na maua ai e le Matua.

E tele tala sese o loʻo salalau solo i luga o le initaneti fai mai o Fr. Fai mai Michel mea, o le mea moni na te leʻi fai mai lava. Mo se taʻiala faatuatuaina poʻo le a ana aʻoaʻoga moni, faʻamolemole vaʻai i upu sa faʻaalia moni e ia, e mafai ona e faʻalogo iai i totonu o lenei itulau o itulau, ma i ai ia Fr. Michel manino faaalia faataga e faapipii iinei.


 

Lenei o loʻo aumaia mai le tusi sili ona faʻatau, O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo:

 

Fr. O Michel Rodrigue o le na faavae ma Abbott o se lotu fou ua faamaonia e le Ekalesia Katoliko: The Apostolic Fraternity o St. Benedict Joseph Labre i le diocese o Amos i Quebec, Kanata. Fanau mai i se aiga Katoliko faamaoni e luasefulu ma le tolu tamaiti, Michel na ola ae matitiva. Na nonofo lona aiga i se tamai fanua o faatoaga, lea o le galue malosi ma le mamafa o malaga i le Aso Sa Mass ma le tele o fanau i solofanua tausia lona aiga ola i le tino ma le agaga.

E pei o St.Padre Pio ma isi agaga filifilia, na amata lava ona fetalai le Atua le Tama ia Michel i lona matua. “Ina ua tolu ou tausaga,” o le tala lea a Fr. Michel, “Na amata ona fetalai mai le Atua ia te aʻu, ma e faia a ma talanoaga masani. Ou te manatua loʻu nofo ai i lalo o se laʻau tele i tua o lo matou fale i le matou faatoaga aiga ma fesili i le Atua, 'O ai na faia lenei laau?'

'Sa ou faia,' le tali a le Atua. Ma ina ua Ia faaleoina le upu, 'Ou,' na faafuaseʻi ona ou maua se vaaiga lautele o le Lalolagi, le atulaulau, ma aʻu, ma sa ou malamalama o mea uma na faia ma taofia e Ia. Na ou manatu e talanoa tagata uma i le Atua le Tama. Mai le tolu i le ono tausaga, na aʻoaʻo mai le Alii ia te aʻu i le faatuatua ma aumai ia te aʻu se aʻoaʻoga atoatoa faale-Atua. Na ia taʻu mai foi ia te aʻu, a o tolu ou tausaga, o le a avea aʻu ma ositaulaga. ” O le Atua le Tama na avatua ia Michel se aʻoaʻoga loloto i aʻoaʻoga, ina ua ia auai i le Grand Seminary o Quebec ina ua maeʻa aʻoga maualuga, sa ia faataʻitaʻi mai lana vasega ma le A +. Na mulimuli ane suʻesuʻe Michel i mataupu ma faʻatekinisi o aʻoaʻoga, pei o le mariology, pneumatology, tusitusiga a le Ekalesia Tama, faʻauʻu ma le faʻailoga fomaʻi.

Ina ua maeʻa ona faʻatuina ma faʻatautaia se malutaga mo talavou talavou ua leai se mea e nonofo ai, lea na ofoina mai ia i latou le mafaufau ma le faʻaleagaga, Michel Rodrigue na faʻauʻuina o se ositaulaga diocesan i le tolu sefulu tausaga. Na galue o ia o se patisi ositaulaga mo le lima tausaga i le itu i matu o Ontario seiloga lava e iloa e lona epikopo o ana taleni o le a sili ona faaaogaina lelei e fausia ai faifeau i le lumanai. Fr. Ona avea ai lea o Michel ma Sulpician patele e aʻoaʻo le aʻoaʻoga i le Grand Seminary o Montreal.

I le Po o le Kerisimasi, 2009, Fr. Sa tulaga ese le suiga a le au perisitua o Michel. Sa fafagu o ia i le po e ala i le auai o St.Benedict Joseph Labre, o le sa tu i tafatafa o lona moega, lulu lona tauau e uai mai ai. Fr. Na fafaguina e Michel ma faalogo i le siufofoga o le Atua le Tama o faapea mai, “Tu.” Ia Fr. Na tu i luga Michel. “Alu i le komepiuta.” O lea na ia usitaʻi ai. “Faalogo ma tusi." O le taimi lena na amata faʻatonu ai e le Atua le faʻavae atoa mo se faʻatulagaga fou faʻalelotu, vave nai lo Fr. E mafai ona tusia e Mikaeli. Na tatau ona ia taʻu atu i le Atua e faʻagesegese!

Ona faafuaseʻi lea ona sasaina e le Atua Fr. Michel i se lelea lilo i le laueleele i le Diocese o Amos, Quebec, lea na Ia manao i le nofoaga o le fale na fausia, ma faaali atu ia te ia auiliili le mamanu o le monastery. Na taʻu atu e le Atua le Tama ia Fr. Michel o le a avea ma faavae o lenei monastery. O le a ia amataina se faʻasologa o mea fou faʻale-lotu e igoa ia Fraternité Apostolique Saint Benoît-Joseph Labre (O le Au Fautua Faapitoa o St. Joseph Benedict Labre) ina ia saunia ai patele mo le lumanaʻi o le Ekalesia Katoliko. Fr. Na muamua tali Misi i lagona o le mataʻu, ona ua le gata i lea ana mea na fai ai, ae na vave foi ona ia iloa o le fai atu leai i le Tama e le o se filifiliga. Lenei la ua fausia nei le muamua o maota e lua, e pei ona finagalo ai Le Atua.

Ua foaʻiina atu e le Atua ia Fr. Michel Rodrigue ma faʻapitoa meaalofa ma poto faale-agaga, pei o le faʻamalologa, faitauga o agaga, o se ata puʻeina (lea na faʻaititia ina ua maeʻa le tele o gasegase ogaoga ma valu fatu fatu!), Valoʻaga, nofoaga, ma faʻaaliga. E ia te ia se natura fiafia foliga ma a sauni talie, ao i le taimi lava lea e tasi, o se sili ona taua e uiga i mea a le Atua. Na ia faʻatinoina ni temi, e faʻaopoopo i ona tiute o se polofesa seminare, faifeʻau o le falemaʻi, patisi o le aulotu, ma talu ai nei lava, o ia na faavaeina ma Superior General o le fou lotu lotu i Quebec e tautala Farani. Fr. Ua maua e Michel Rodrigue le lagolagosua a lona epikopo, ma o ana nofoaga ma faʻaaliga uma ua tuʻuina atu i lana taʻitaʻi masani mo le faʻamaonia.

* * *

O le matou Faletua e suafa ia Fr. Michel Rodrigue o se “Aposetolo o le Iʻuga Taimi.” Na tuuina atu ia te ia le malamalamaaga lelei mo se taimi lata mai ole lalolagi. Fr. O lea la, o Michel e valiina luga o le lapopoa tele, e faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga ma le talafeagai o valoaga mo o tatou taimi, e aofia ai ma tusitusiga i totonu o le Mau. “O lenei, ua ou malamalama! O lenei ua ou vaai! ” Fai atu tagata na faʻalogo ia Fr. O Michel ma i latou na muamua aumau i tusitusiga faaperofeta ma aliali aʻe.

O upu a Fr. Michel i luga o lenei 'upega tafaʻilagi e ave mai le puʻeina o ana ata. O nisi o ana lauga i luga o le mataupu tutusa ua tuʻufaʻatasia i se tasi, ma i nisi taimi, o le faaliliuga e le o ni faʻamatalaga ina ia mafai ai ona faʻaaoga le Igilisi talafeagai.

Fr. O Michel o se atalii usitai o le Ekalesia Katoliko. O nai 'upega tafaʻilagi faʻapea, aunoa ma lana faʻatagaina, upu e uiga ia te ia ma mai ia te ia, e le moni atoatoa. Fr. O Michel, mo se faataʻitaʻiga, e le lagolagoina pe e iloa foi feʻau a Maria Divine Mercy, ma e na te lagolagoina foi le suʻesuʻega a Bishop Matthew H. Clark e uiga ia John Leary, lea e faʻailoa mai ai o feau a Mr. Leary e tupuga mai tagata. Vaʻai lana saini faʻamatalaga iinei. 

Matou te valaaulia oe e faitau e uiga i Fr. Rodrigue, amata mai lana tala ma mulimuli i tusitusiga ma vitio i le faasologa na laʻaʻuina atu. O le faʻasolosolo o latou ala i soʻo se isi lava auala e ono aumaia ai ia te oe le faʻatupuina o lou malamalamaga, ona o loʻo faʻalautele atu le lauga ma feʻau mai le lagi i taimi mulimuli. I le avea ai ma sao o lenei 'upega tafaʻilagi, matou te lagona o Fr. O faaaliga a Michel e tatau ona faʻataʻitaʻiina soo se faaaliga faʻalilolilo, ma faʻamalosia le au faitau e faia e tusa ai ma le Catechism o le Ekalesia Katoliko:

Taʻitaʻia e le Magisterium o le Ekalesia, le sensus fidelium Na te silafia le auala e iloatino ai ma faʻafeiloaʻia i nei faʻaaliga e tusa o le a se valaauga moni a Keriso poʻo lana au paia i le Ekalesia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 67

 

* * *

E fai ma sui o Fr. Michel:

Fr. O le faʻatulagaga fou a Michel, O Le Au Faapitoa Faʻaola o St. Benedict Joseph Labre i Quebec o se meaalofa taua tele mo le lumanaʻi o le Ekalesia. Finagalo le Atua, le aʻoga lona lua mo le faʻatonuga o loʻo faia pea. Afai o se vitio e musuia oe e faʻatau le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, faasolosolo QueenofPeaceMedia.com, ulufale atu i le coupon code, FRATERNITY, i luga o le taʻavale poʻo le itulau siaki, ma o tupe maua o le a lafoina e lagolago ai le susuga Fr. O le fale mataʻutia fou a Michel o loʻo fausiaina. O matou foi o tagata fai sao i le Countdown to the Kingdom, matou te valaauliaina oe e ofo saʻo lau fesoasoani tautupe ia Fr. Michel mo lenei taumafaiga sili ona taua. Afai e te lagona e te manaʻo i ai, faamolemole lafo foai i le tuatusi o i lalo. (E leʻi fai mai Fr. Michel ia matou e faia lenei mea! E leai foi se auala i luga o le initaneti e saofaga ai).

Faʻamolemole auina siaki faia i:

O Le Au Faʻa-Faʻapotopotoga o St. Benedict Joseph Labre
163, Rte 109
Fetu-Saint-Dominique-du-Rosaire
J0Y 2K0
Kanata

Tama Stefano Gobbi

Italia (1930-2011) Ositaulaga, Mystic, ma Le na faavaeina le The Marian Movement of Ositaulaga

Lenei ua fetuunai, i se vaega, mai le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, 252-253:

O Tama Stefano Gobbi na fanau i Dongo, Italia, i matu o Milan i le 1930 ma maliu ai i le 2011. I le avea ai o se tagata taulealea, sa ia puleaina se lala sooupu inisiua, ona mulimuli ane lea i se valaauga i le perisitua, ma sa ia alu atu ma maua se faailoga faafomai i talitonuga paia mai. le Pontifical Lateran Iunivesite i Roma. I le 1964, na faauuina i le 34 tausaga.

I le 1972, valu tausaga i lona perisitua, Fr. Na faia e Gobbi le malaga i Fatima, Potukale. A o ia tatalo i le maota o lo matou Tama mo ni patele oe na lafoai o latou valaʻau ma o loʻo taumafai e faia i latou e avea ma mafutaga i le fouvale faasaga i le Ekalesia Katoliko, na ia faʻalogoina le leo o lo matou Tama o tauanau o ia e faʻaputuputu isi potopotoga oe ua naunau e faʻapaʻiaina. i latou i le Amio Lelei o Maria ma ia lotogatasi faʻatasi ma le Pope ma le Ekalesia. O le muamua lea o le selau ma selau o totonu e faʻapea e Fr. Gobbi o le a mauaina i le aluga o lona olaga.

Taʻitaʻia e nei feʻau mai le lagi, Fr. Gobbi na faavaeina le Marian Movement of Priests (MMP). O feʻau a lo matou Tamaʻitaʻi mai Iulai 1973 ia Tesema 1997, e oʻo atu i nofoaga ia Fr. Stefano Gobbi, lolomiina i le tusi, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, lea na mauaina le Imprimatur o tolu cardinals ma le tele archbishops ma epikopo i le lalolagi atoa. O ana mea e mafai ona maua iinei: http://www.heartofmaryarabic.com/wp-content/uploads/2015/04/The-Blue-Book.pdf

I le folasaga o le de facto tusitaulima o le MMP: I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, fai mai le gaioiga: 

O se galuega o le alofa o loʻo faʻaosofia e le Tino Lelei o Maria i le Ekalesia i aso nei, e fesoasoani i lana fanau uma ia ola, ma le faʻatuatuaga ma le faʻamoemoega lelei, o taimi tiga o le faʻamamaina. I nei taimi ogaoga tulaga lamatia, o le Tina o le Atua ma o le Ekalesia o loʻo faia se gaioiga e aunoa ma le faʻatamala pe o le le mautonu e fesoasoani muamua ma taʻitaʻi ositaulaga, o ia o le tama a lona tina faʻaipoipo. E masani lava, o lenei galuega faʻaaogaina nisi o mea faigaluega; ma i se faʻapitoa auala, Don Stefano Gobbi na filifilia. Aisea? I se tasi fuaitau o le tusi, o loo i lalo le faamalamalamaga lenei: “Ua ou filifilia oe ona o oe le pito sili ona talafeagai mea fai; o lea e leai se tasi e fai mai o lau galuega lea. O le Marian Movement of Priests e tatau naʻo laʻu galuega. E ala i lou vaivai, O le a ou faailoa atu loʻu malosi; e ala i lou le aoga, o le a ou faailoa atu loʻu mana ” (savali o Iulai 16, 1973). . . O lenei gaioiga, o loʻo ou valaʻauina ai laʻu fanau uma e faʻapaʻiaina o latou loto i loʻu Loto, ma faʻasalalau atu i soo se mea mea uma o tatalo.

Fr. Sa galue malosi lava Gobbi e faʻataunuʻuina le misiona na tuʻuina atu e la ma tamaʻitaʻi ia te ia. E oʻo ia Mati o le 1973, e tusa ma le fasefulu ositaulaga na auai i le Marian Movement of Priests, ma i le faaiuga o le 1985, Fr. Gobbi na malaga i luga o 350 vaalele vaalele ma faia le tele o malaga i le taavale ma nofoaafi, asiasi i konetineta e lima tele taimi. O le aso ua taʻua ai le auai i le silia ma le 400 katinale Katoliko ma epikopo, sili atu ma le 100,000 patele Katoliko, ma le faitau miliona o tagata Katoliko i le lalolagi atoa.

Ia Novema o le 1993, le MMP i Amerika, na faʻavae i St. Francis, Maine, maua se faʻamanuiaga aloaʻia mai Pope John Paul II, o ia na tausia le la mafutaga vavalalata ma Fr. Gobbi ma faʻamanatuina Mass ma ia i lana falelotu tumaoti Vatican i tausaga taʻitasi mo le tele o tausaga. 

O feʻau na avatu e Lo matou Fafine ia Fr. O Gobbi e ala i totonu o isi nofoaga o nisi ia e sili ona tele ma auiliili faatatau i lona alofa i ona tagata, o lana lagolago faifai pea i ana faitaulaga, o sauaga o sauaga a le Ekalesia, ma le mea na ia taua o le "Lua Penetekoso," o le isi vaitaimi mo le Lapataiga, pe le Malamalama o le Lotofuatiaifo o agaga uma. I lenei lua Penetekoso, o le Agaga o Keriso o le a ofi atu i soo se agaga i le malosi ma le tuusaʻo, i totonu o le lima i le sefululima minute minute, o le a iloa e tagata uma lona ola ma le agasala. O feau a Marian ia Tama Gobbi, e foliga mai o lapatai mai o lenei mea na tupu (ma mulimuli ane o se Vavega folafolaina ma o se aoaiga poo se faasalaga) e tatau ona tupu i le faaiuga o le luasefulu seneturi. [Savali # 389] O loʻo faʻailoa mai foi i feau a le tatou Taʻutaʻua o le Manuia, o nisi o nei mea o le a tutupu i le "seneturi lona luasefulu." Lea la e faʻaalia ai lenei eseesega i le lalolagi timeline? 

“O lo o ou faʻalauteleina le taimi o le alofa mutimutivale mo tagata agasala. Ae talofa ia i latou pe a latou le iloaina lenei taimi o laʻu asiasiga. ” (Tusi Aso o St. Faustina, # 1160)

I feau a le Tina Faamanuia ia Fr. Gobbi, na ia taʻua,

"E tele taimi na ou faʻalavelave ai ina ia mafai ona toe solomuli i tua i le taimi o le amataga o le tofotofoga tele, mo le faʻamamaina o lenei tagata mativa, ua i ai nei ma puleaina e agaga leaga." (#553)

Ma toe foʻi ia Fr. Gobbi na ia faaalia:

"... O lea ua ou toe manuia ai foi i le tolopoina o le taimi o le aʻoaʻiga ua faatonuina e le faamasinoga amiotonu mo se tagata ua sili atu ona leaga nai lo le taimi o le lolo." (# 576).

Ae o lenei, ua foliga mai, e leʻi toe faatuai le Atua. O mea na tutupu na faʻailoa e le Tina Faʻamanuia ia Fr. Stefano Gobbi lea ua amata nei. 

tusi: E tusa o le 23 tausaga talu ai, o se tamaloa ma se fafine i Kalefonia, oe na nonofo faʻatasi i se olaga agasala, na amataina se liua loloto e ala i le Divine Mercy. Na faʻamalosia le faletua e amata se vaega o le rosary, ina ua uma ona ia asia lana uluaʻi Divine Mercy novena. I le fitu masina mulimuli ane, na amata ai ona tagi le faʻatusa o le Our Lady of the Immaculate Heart i lo latou fale (mulimuli ane, na amata foi ona iai isi faʻatusa ma tupua paia na maua ai le suauʻu manogi ao faʻasatauro ma le faʻatagata o St. Pio. O se tasi o na ata o loʻo i ai nei tautau i le Marian Center o loʻo i le Divine Mercy Shrine i Massachusetts). O lea na mafua ai ona latou salamo mai o latou olaga ma ulufale atu i se faʻaipoipoga faʻaipoipoga. E tusa toe ono tausaga, amata loa le tamaloa faʻalogo faalogo i le siufofoga o Iesu (o le mea ua taʻua o "nofoaga"). Na i ai ia te ia le leai ni catechesis poʻo se malamalamaaga i le Katoliko Faʻatuatua, o lea o le siufofoga o Iesu faʻanoanoa ma faʻafiafiaina o ia. E ui lava o nisi o afioga a le Alii na lapatai mai, na ia faamatalaina le siufofoga o Iesu e masani matagofie ma agamalu. Na ia mauaina foi le asiasiga mai St. Pio ma nofoaga mai St. Thérèse de Lisieux, St. Catherine o Siena, St. Michael le Agelu Sili ma le toʻasefulu mai le Our Lady aʻo i luma o le Faamanuiaga Faʻamanuiaina. Ina ua maeʻa ona momoli atu le lua tausaga o feʻau ma mea faalilolilo (naʻo le tagata lava ia iloa ma faʻalauiloa atu i se taimi o i luma e na o le Aliʻi ona faʻailoa) na taofi le nofoaga. Na taʻu atu e Iesu i le tamaloa, "O le a ou le toe tautala atu ia te oe nei, ae o loʻu Tina o le a tumau pea le taʻitaʻia o oe."Na lagona e le ulugaliʻi le amataina o le maota o Marian Movement of Priests, latou te manatunatu loloto ai i feau a lo matou Tamaʻitaʻi ia Fr. Stefano Gobbi. O le lua tausaga o nei maota, na faʻaalia ai le afioga a Iesu. taʻitaʻi ia te ia, ae i le auala e sili ona mataina. I taimi o ipu, ma isi taimi, o lenei tagata o le a vaai "i le ea" i ona luma o ia le numera o savali mai le taʻua o le "Tusi lanumoana, " o le aoina o faʻaliga na tuʻuina mai e le Laʻua Tama ia Fr. Stefano Gobbi, "I Ositaulaga Pele Pele Tamaʻitaʻi." O le maitau lava a mea a lenei tamaloa lē faitau le Blue Tusi e oʻo mai i le aso (ona e faʻatapulaʻaina ana aʻoaʻoga ma e le atoatoa lona mafaufau). I le aluga o tausaga, o nei fuainumera na faʻamaonia o le a faʻamaonia i luga o le tele o taimi o talanoaga le aunoa i totonu o latou ipu, ma nei aso, mea na tutupu i le lalolagi atoa. Fr. E leʻi toʻilalo feau a Gobbi ae ua maua nei le latou faʻataunuʻuga i le taimi moni.

Soʻo se taimi e maua ai nei numera mo Countdown i le Malo, ona tatou faʻaavanoaina lea o iinei.

 


 Mo se faapaiaga malosi Marian faapaiaina, okaina le tusi, Mary's Mantle Consecration: O se Tautua Faaleagaga mo le Fesoasoani mai le Lagi, lagolagoina e Archbishop Salvatore Cordileone ma Bishop Myron J. Cotta, ma le Mele Manoa Faʻapaiaga Tatalo Tusi Tala. Vaai www.MarysMantleConsecration.com.

 Colin B. Donovan, STL, “Marian Movement of Priests,” EWTN Expert Answers, mauaina Iulai 4, 2019, https://www.ewtn.com/expert/answers/MMP.htm

 Vaʻai luga ma www.MarysMantleConsecration.com.

 National Headquarters o le Marian Movement of Priests i le Iunaite Setete o Amerika, Ua saunoa lo matou Lady i ana pele pele, 10th Edition (Maine; 1988) itu. xiv.

 Ibid. itu. xii.

Aisea Gisella Cardia?
Foliga faaalia i Trevignano Romano, Italia

O tuuaiga faʻaalia Marian i Trevignano Romano i Italia ia Gisella Cardia e fou tele. Na latou amata ile 2016 ina ua maeʻa lana asiasiga i Medjugorje, Bosnia-Herzegovina, ma faʻatau mai se ata o lo tatou Tamaitai, na mulimuli ane amata ona tagi le toto. O foliga ua uma ona avea ma autu o se Italia televise televise faasalalauga lea na amio ai le tagatavaai ma le toafilemu foliga i luma o nisi o faitioga vevela mai le au panel i le potu ia te ia ma tusi e lua. A Nihil obstat talu ai nei na tuuina mai e se Archbishop mo le gagana Polani faaliliuga o lona lua o lenei, I le Cammino con Maria ("On the way with Mary") lomia e Edizioni Segno, o loʻo iai le tala o foliga vaʻaia ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi seʻia oʻo i le 2018. A o ni tagata mai fafo Nihil obstat e le, na o ia, i totonu diocesan faamaoniga o foliga, e mautinoa lava e le taua. Ma na foliga mai na lagolagoina filemu e Gisella Cardia le Bishop o le Civita Castellana, ina ua mafai ona ia vave ulufale atu i le falesa mo le toatele o tagata na amata ona potopoto i le fale o Cardia e tatalo, i le taimi na amata ai ona salalau tala o foliga.

E tele ni mafuaʻaga autu mo le taulai atu i le Trevignano Romano o se sili ona taua ma mautu puna faaperofeta. Muamua, o le anotusi o feau a Gisella ogatasi vavalalata ma le "vavalo maliega malie" o loʻo faʻatusa mai e isi aso faʻaonapo nei, e aunoa ma se faʻailoga o lona iloa o lo latou i ai (Luz de Maria de Bonilla, Pedro Regis, Fr. Michel Rodrigue, Fr. Adam Skwarczynski , o le tusi o tusia a Bruno Cornacchiola...).

Lona lua, o feʻau faʻaali faʻataʻitaʻi na foliga mai na faʻataunuʻuina: tatou te mauaina le talosaga ia Setema 2019 e tatalo mo Saina o le puna o faʻamaʻi fou mai le ea. . . 

Tolu, o savali e masani ona o mai faʻatasi ma foliga vaaia, ata puʻeina o loʻo maua ai I le Cammino con Maria, e le mafai ona avea o ni fua o mafaufauga faʻapitoʻese, aemaise o le iai o le stigmata i luga o le tino o Giselle ma ma le faʻaali o satauro poʻo tusitusiga o lotu toto luga o lima o Gisella. Vaʻai i ata na puʻeina mai lana uepisaite faʻaali https://www.lareginadelrosario.com/, lea e fai mai Siate molimau ("ia molimau"), Abbiate fede ("ia i ai le faʻatuatua"), Maria santissima ("Mary sili ona paia"), Popolo mio ("Oʻu tagata), ma Amore (" Alofa ").

O le mea moni, e mafai ona manatu taufaasese poʻo aga faʻasesega, faʻapea foi le tagi o le faʻatagata o le Taupou ma ata o Iesu i Gisella ma lona toalua, o Gianni, fale. O le manatu o pa'ū agelu e mafai ona i le amataga o savali e ui i lea e foliga mai e matua le talafeagai, ona o lo latou anotusi mataupu ma apoapoaʻiga i le paia. Tuuina atu lo tatou malamalama e ala i le molimau o exorcists pe faapefea o le agelu paʻu 'inoʻino ma fefefe Mary i le tulaga o le mumusu e faaigoaina o ia, le avanoa o se tasi o le a tupu fua le faaosofia le gaosiga o le upu "Mary sili ona paia" ("Maria santissima") i le toto i luga o le tino o le tagatavaai e foliga mai e latalata i leai.

E tusa lava pe o le a le ata o Gisella, o lona toto "hemographic" ataata, poʻo tatuga faatagata, e le tatau na o latou, ona avea o se mea e faailoa ai le paia o le tagata vaai map blanche tusa ai ma gaioiga uma i le lumanaʻi. 

Peitai o loʻo iai ni faʻaopoopoga faʻamaoniga o tulaga vaaia o le la i le iai o molimau e tele i le taimi na tatalo ai i foliga, foliga tutusa ma le ata o le "Siva Siva" i Fatima i le 1917 pe faʻamaonia foi e Pope Pius XII i le Vatican Gardens aʻo le i faia le folafolaga. o le Dogma o le Assumption i le 1950. O nei mea na tutupu, pe a foliga mai le la e faʻataʻamilomilo, moli pe suia i se Eucharistic Host, manino e le mafai ona faʻaseseina e ala i tagata, ma o loʻo tusia (pe a le atoatoa) i luga o mea pueata, e mautinoa foi e leai na o fua o le koloseina taufaasese. kiliki iinei e matamata se ata vitio o le vavega o le la (Trevignano Romano - 17 Settembre 2019 - Miracolo del sole / "Trevignano Romano - Setema 17, 2019 - Vavega o le la.") kiliki iinei e vaʻai ia Gisella, lona toʻalua, o Gianni, ma se patele, o molimauina le vavega o le la, i le faʻasalalau faitele o se tasi o faʻaalia mai a Gisella o le Virgin Mary. (Trevignano Romano miracolo del sole 3 gennaio 2020 / "Ole vavega a Trevignano Romano o le la, Ianuari 3, 2020") 

Faimai ma le talaʻaga o Marian foliga faʻaalia ai o nei vavega e tatau ona manatu i ai o ni faʻamaoniga o le moni aʻiaʻi o fesoʻotaʻiga faalelagi.

Jennifer

Jennifer o se talavou Amerika tina ma faletua (o lona igoa mulimuli na taofia i le faʻatonu a lona faatonu faʻaleagaga ina ia faʻaaloalo i le le faalauaʻiteleina o lona toʻalua ma lona aiga.) Atonu o ia, atonu o le a se tasi na faʻaigoaina o le "masani" Aso Sa-alu Katoliko o le e itiiti sona iloa e uiga i lona faatuatuaga ma e oo foi i le itiiti ifo e uiga i le Tusi Paia. Na ia manatu i se tasi taimi o "Sotoma ma Komoro" o ni tagata se toʻalua ma o le "Lauga Faʻaamuia" o le igoa o le faʻili papa. Ma, i le taimi o le Faʻamanatuga i le Misasa i se tasi aso, na amata ai ona fetalai faʻafofoga Iesu i lana tufatufaina o feʻau o le alofa ma lapataʻi fai atu ia te ia, "Loʻu tama e, o oe o le faʻalauteleina o laʻu feʻau o le Alofa Mutimutivale. ” Talu ai o ana savali e taulai sili atu i le faamasinoga tonu o tatau lava o mai i se lalolagi le salamo, latou te faʻatumu atoa le vaega mulimuli o le savali a St. Faustina:

… Ae ou te leʻi sau e fai ma faamasino, ou te tatalaina muamua le lautele o le faitotoʻa o loʻu alofa mutimutivale. O lē e musu e ui i le faitotoa o loʻu alofa mutimutivale e ao ona ui atu i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga…-Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Diary o St. Faustina, n. 1146

I se tasi aso, sa faatonuina ai o ia e le Alii e momoli ana feau i le Tama Paʻia, Pope Ioane Paulo II. Fr. Na faaliliuina e Seraphim Michalenko, sui pule o le St. Faustina's kanonization, faaliliuina savali a Jennifer i Polani. Na ia tusiina se pepa ulufale i Roma ma, i soʻo se mea, sa ia mauaina o ia ma ana soa i totonu o le Vatican. Na ia feiloaʻi ma Monsignor Pawel Ptasznik, o se uo mamae ma o se tasi na galulue faʻatasi ma le Pope ma le Polokalame Failautusi a le malo o Vatikana. O nei feʻau na momoli atu ia Cardinal Stanislaw Dziwisz, le failautusi faapitoa a John Paul II. I se fonotaga tulitatao, Msgr. Na fai mai ai Pawel, “Faʻasalalau atu feʻau i le lalolagi i soʻo se auala e te mafaia.”

 

Aisea Luz de Maria de Bonilla?

Lenei ua fetuunai mai le sili ona faʻatau atu tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.

Luz de María de Bonilla o se failautusi Katoliko, stigmatist, ava, tina, Tolu Poloaiga Augustinian, ma perofeta mai Costa Rica, o loo nofo nei i Atenitina. Sa ola aʻe o ia i se fale tele lotu ma le tuuto tele i le Sakalameta, ma ao tamaitiiti, na ia asia asiasiga faalelagi mai lana agelu leoleo ma le tina Amuia, na ia manatu o ana soa ma tagata talitonu. I le 1990, na ia mauaina se faʻamalologa faʻamalolo mai se maʻi, faʻatasi ai ma se asiasiga mai le tina Faʻamanuiaina ma se valaʻau fou ma lautele lautele e faʻasoa atu ia te ia ni lagona lilo. E leʻi umi ae pa'ū o ia i le fiafia tele e le gata i luma o lona aiga — lona toʻalua ma lana fanau e toavalu, ae faapea foi i tagata na vavalalata ma ia na amata ona potopoto e tatalo; ona la faia ai lea o se fale tatalo e faʻatasi ma ia seia oʻo mai i le aso.

Ina ua mavae tausaga o tuulafoaiina o ia i le finagalo o le Atua, na amata ai ona tigaina Luz de María i tiga o le Koluse, na ia tauave i lona tino ma lona agaga. O lenei muamua na tupu, sa ia faamatala ai, i le Aso Faraile lelei: “Na fesili mai lo matou Alii ia te aʻu pe ou te manaʻo e auai i Ona puapuaga. Na ou taliina ma le mautinoa, ona uma lea o le aso o le tatalo faifai pea, i lena po, na faaali mai Keriso ia te aʻu i luga o le Satauro ma faasoa atu Ona manuʻa. O se tiga e le mafaamatalaina, e ui lava na ou iloa e tusa lava poʻo le a le tiga, ae le o le atoatoa o le tiga lea e tumau ai pea le tiga o Keriso mo tagata. " ((“Revelamos Quen Es la Vidente Luz de María,” Foros de la Virgen María, sao atu ia Iulai 13, 2019, https://forosdelavirgen.org/118869/luz-de-maria-reportaje))

O le aso 19 o Mati o le 1992, na amata ai ona talanoa soo le Tina Amuia ia Luz de María. Talu mai lena taimi, o ia tele na ia mauaina ni feʻau se lua i le vaiaso ma i nisi taimi, naʻo le tasi. O feau na muamua maua mai o loʻo i totonu o nofoaga, ona sosoʻo lea ma le vaʻai a Maria, o ia na sau e faamatala le misiona a Luz de María. “Ou te leʻi vaai muamua i se lalelei tele,” Fai mai Luz e uiga i foliga vaaia o Mary. “O se mea e te le masani ai. O taimi taʻitasi e pei o taimi muamua. ”

I nai masina mulimuli ane, o Mary ma Saint Michael le Agelu Sili na faʻailoa ia te ia i lo tatou Aliʻi i se faʻaaliga, ma i se taimi, e talanoa ai Iesu ma Maria ia te ia i mea e oʻo mai, e pei o le Lapataiga. O feau na alu mai le faʻalilolilo i tagata lautele, ma e ala ile faʻatonuga paia, e tatau ona ia faʻasalalauina atu i le lalolagi.

Ole tele o valoaga na maua e Luz de María ua uma ona taunuu, e aofia ai ma le osofaʻiga i le Twin Towers i Niu Ioka, lea na faasilasila atu ia te ia i le valu aso muamua. I feau, na faailoa ai e Iesu ma Maria lo la faanoanoaga loloto ile le usitaʻi o le tagata ile tulafono a le Atua, lea ua taitai ai le tagata e ogatasi ma amio leaga ma faasaga ile Atua. Ua latou lapataʻi i le lalolagi o sau mai puapuaga: faigamalo ma lona oʻo mai; taua ma le faʻaaogaina o auupega faaniukilia; aafiaga leaga, oge, ma mala; suiga fou, vevesi lautele ma amio le tausaafia; se feteʻenaʻiga i totonu o le Ekalesia; o le pa'ū o le lalolagi tamaoaiga; o le faʻaaliga faʻalauaʻitele ma le pule o le lalolagi o le anetikeriso; le faʻataunuʻuina o Lapataiga, le Vavega, ma faʻasalaga; o le pa'ū o se asteroid, ma le suiga o terestrial geografi, faʻatasi ai ma isi feʻau. Pau a le mea ia aua le fefefe, ae ia unaʻiina le tagata ia liliu lana vaai i le Atua. E le o feau uma a le Atua o mala. O loʻo i ai foʻi ni folafolaga o le toe tu mai o le faʻatuatua moni, o le lotogatasi o tagata o le Atua, o le manumalo o le loto faʻamalamalamaina o Maria, ma le manumalo mulimuli o Keriso, le tupu o le atulaulau, e le toe i ai ni fevaevaeaʻiga, ma o le a tasi i tatou i lalo o le Atua e Toatasi.

O le tama o José María Fernandez Rojas sa tumau pea i tafatafa o Luz de María e avea ma ana taʻutaʻu mai le amataga o ona nofoaga ma ana vaʻaiga, ma e toʻalua ositaulaga o galulue faʻatasi ma ia e tumau. O feau na ia mauaina o leo na puʻeina e ni tagata se toʻalua, ona toe tusia lea e se teine. Tasi ositaulaga e faia faasaʻoga sipela, ona tuu lea e le isi ave feau i se faʻaiuga mulimuli a o leʻi lafoina i luga o le upega tafailagi, www.revelacionesmarianas.com, e faʻasoa ma le lalolagi. O savali ua potopoto i totonu o se tusi ua faʻaigoaina, Ia Oo Mai Lou MaloO Mati 19, 2017, o Juan Abelardo Mata Guevara, o le SDB, o le Epikopo Titular o Estelí, Nicaragua, na tuuina atu ia i latou le Imprimatur o le Ekalesia. Na amata lana tusi:

Estelí, Nicaragua, Year of Our Lord, Mati 19 o 2017

O le mamalu o le Peteriaka Saint Joseph

O voluma o loʻo i ai le "FAʻAALIGA FAʻAALIGA" mai le lagi, na tuuina atu ia Luz de María mai le tausaga 2009 e oʻo mai i le taimi nei, ua uma ona tuuina mai ia te aʻu mo le faʻaaliga faʻapitoa. Ua ou toe iloiloina ma le faʻatuatua ma le fiafia i nei tusi, ua faʻaigoaina, UA OO MAI LE MALO, ma ua ou faia se faaiuga o latou o se valaau i tagata e toe foʻi i le ala e tau atu i le ola e faavavau, ma o nei feʻau o se apoapoaiga mai le lagi i nei taimi. ia e ao i le tamaloa ona faʻaeteete ia aua nei see ese mai le Upu faale-Atua. 

I faaaliga taitasi na tuuina mai ia Luz de María, o lo tatou Alii o Iesu Keriso ma le teineititi Amuia ia taʻiala laasaga, le galuega, ma gaioiga a tagata o le Atua i nei vaitau e manaʻomia ai e le tagata le toe foi i aʻoaʻoga o loʻo i totonu o le Tusi Paia.

O feʻau i nei tusi o tala ia o le faʻaleagaga, poto paia, ma le ola mama mo i latou e faʻafeiloaʻia i latou i le faʻatuatua ma le loto maulalo, o lea ou te fautuaina ai latou ina ia e faitau, mafaufau loloto i ai, ma faʻataʻitaʻi.

OU TE LE MAFAUFAU ou te leʻi maua se mea sese i aoaoga faavae o loo taumafai e tetee atu i le faatuatuaga, amio mama ma amioga lelei, lea na ou avatua i nei lomiga le IMPRIMATUR. Faatasi ai ma laʻu faʻamanuiaga, ou te momoli atu loʻu manaʻo sili mo “Upu o le Lagi” o loʻo i ai iinei ina ia lagonaina i mea uma lava. Ou te ole atu ile Virgin Mary, Tina ole Atua ma lo matou Tina, e fautua mo matou ina ia taunuu le finagalo o le Atua

“. . . i le Lalolagi e pei ona faia i le lagi (Mat. 6:10). ”

FAAFETAI

Juan Abelardo Mata Guevara, SDB

O le Ao o le Epikopo o Estelí, Nicaragua

Lalo o se faʻaaliga na faia e Luz de María i Esteril Cathedral i Nicaragua, faʻatasi ai ma se folasaga na faia e le Epikopo Juan Abelardo Mata o le na tuuina atu ia te ia le Imprimatur:


Kiliki ii e matamata i le vitio.

Ioe, o se maliega faavaomalo foliga mai na aliaʻe mai o feau a Luz de Maria de Bonilla e tatau ona mafaufau loloto i ai. E i ai ni mafuaʻaga mo lea mea, e mafai ona otootoina faapenei: 

• O le Le faʻamaonia o le Ekalesia Katoliko, na faʻatagaina e Bishop Juan Abelardo Mata Guevara o Esteril i 2017 i tusitusiga Luz de Maria ina ua mavae le 2009, faʻatasi ai ma se faʻamatalaga a le tagata lava ia faʻamaonia lona talitonuga i lo latou tupuaga sili atu.

• O le faʻaauau pea ona faʻatupuina le aʻoaʻoga o mea ma aʻoaʻoga o nei feʻau ma tapuaiga.

• O le mea moni o le tele o mea na tutupu na valoia i nei feʻau (vasa paʻu i nofoaga patino, osofaʻiga terorisi i nofoaga, pei o Pale) ua uma ona taunuu ma le saʻo lelei.

• O le vavalalata ma auiliiliga o le fesoʻotaʻiga, e aunoa ma sina faʻailoga o ni tala faʻafoliga, ma feʻau mai isi ogaoga na foliga mai e leʻi iloa e Luz de Maria (pei o le susuga Michel Rodrigue ma le au vaʻai i Heede, Siamani i taimi o le Tolu) Reich).

• Le i ai o le tele o faʻaauau mea lilo faʻatasi faʻatasi ma Luz de Maria (stigmatisasi, faʻasatauroina totoina i ona luma, ata faʻa-lotu o lo o alu ese ai suauu). O isi taimi o loʻo iai nei molimau a le o iai ni molimau faʻamaonia (vaai iinei).

Ina ia faitau atili e uiga ia Luz de Maria de Bonilla, vaʻai le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.

Aisea Marco Ferrari?

I le 1992, na amata feiloaʻi ai Marco Ferrari ma ana uo ia tatalo le Rosary i le Aso Toʻonaʻi afiafi. I le aso 26 o Mati, 1994, sa ia faalogoina se leo o faapea mai, “Atalii laitiiti, tusi!” “Marco, lau tama pele, aua le fefe, o aʻu o [lou] tina, tusi mo ou uso ma ou tuafafine uma”. O le uluaʻi faʻaaliga o le "Tina o le Alofa" o se teine ​​15-16 tausaga, na tupu ia Iulai 1994; i le tausaga na sosoʻo ai, na tuuina atu ai ia Marco ni feʻau tumaʻoti mo Pope John Paul II ma le Epikopo a Brescia, lea na ia tusia tatau. Na ia mauaina foi le 11 faalilolilo e faatatau i le lalolagi, Italia, foliga i le lalolagi, le toe foi mai o Iesu, le Ekalesia ma le Tolu Lilo a Fatima.

Mai le 1995 i le 2005, na iloa ai e Marco ni faʻafitauli i le vaitaimi o le Fagafulu ma toe ola ai i le Aliʻi lagona o le Aso Faraile lelei Na matauina foi le tele o isi mea na tutupu mai faʻataʻitaʻiga i Paratico, e aofia ai le faʻaleagaina o se ata o le "Tina o le Alofa" i luma o molimau e toʻa 18 i le 1999, faʻapea foi ma ni vavega e lua i le 2005 ma le 2007, o le lua na tupu i luga o le o loʻo aʻafia luga o mauga ma e silia ma le 100 tagata o loʻo iai. E ui na faʻatuina se komiti suʻesuʻe i le 1998 e le Epikopo o Brescia Bruno Foresti, ae e lei faia se tulaga aloaia o le Ekalesia e uiga i foliga vaaia, e ui lava o le vaega tatalo a Marco na faʻatagaina ona feiloaʻi i se ekalesia i le pulega.

E tolu fonotaga a Marco Ferrari ma Pope John Paul II, e lima ia Benedict XVI ma le tolu ma Pope Francis; faatasi ai ma le lagolago aloaʻia a le Ekalesia, o le Association of Paratico na latou faʻatuina le tele o fesoʻotaʻiga faavaomalo o le "Oases of the Mother of Love" (falemai a tamaiti, fale o matua, aʻoga, fesoasoani mo lepela, pagota, tagata fai ma fualaau faasaina). O le latou fuʻa na muaʻi faʻamanuiaina e Pope Faranisisi.

O loʻo faaauau pea ona maua e Marco feʻau i le Aso Sa lona fa o masina taʻitasi, o mea o loʻo tupu ai le tele o loʻo fesoʻotaʻi ma isi mau faʻamatalaga faʻamaoni.


Isi faʻamatalaga: http://mammadellamore.it/inglese.htm
http://www.oasi-accoglienza.org/

Aisea na fai ai le vaʻai a l matou tamaʻitaʻi o Medjugorje?

O Medjugorje o se tasi o nofoaga sili na asiasi i ai le "toaga" i le lalolagi. I le masina o Me o le 2017, o le komisi na faavaeina e Pope Benedict XVI ma taitaifono ai Katinale Camillo Ruini, na faʻaiʻuina ana suʻesuʻega i le vaega na vaʻaia. palota lagolagoina o le iloaina o le natura natura o le muamua fitu foliga. Ia Tesema o lena tausaga, na siitia ai e Pope Frances se moratorium i le diocesan faatulagaina malaga, ma siitia maualuga Medjugorje i paia tulaga. O le sui o le Vatican o Archb Bishop Henryk Hoser na tofia foi e le pope na te vaaia le vaaiga o tagata tafafao maimoa i ai, ma folafola ia Iulai 2018, o le nuu laitiiti "o se faapogai o le alofa tunoa mo le lalolagi atoa." I se talanoaga a le tagata ma Epikopo Pavel Hnilica, na taʻua ai e Pope John Paul II, "Medjugorje o se faaauauga, o se faaopoopoga o Fatima." E oʻo mai ile taimi nei, o faʻaupuga ma mea alofa na o atu faʻatasi na maua ai le silia ile fa selau faʻamalologa faʻamaonia, selau ma selau galuega i le faiva faʻaositaulaga, le faitau afe o auaunaga i le lalolagi atoa, ma le anoanoaʻi ma tele o taimi mataʻutia na liliuina ai.

Mo se aotelega faʻasolopito o le silafiaina e le Ekalesia o Medjugorje, faitau Medjugorje… Le Mea E Te Le Iloa. Na saunia foi e Mark Mallett tali i le 24 tetee i le apili. Faitau Medjugorje… Le ulaula G.leai.  

Mo se faitauga musuia o maofa liua o se faʻaiuga o le Medjugorje foliga ma faitau se tala o le uluaʻi faʻaaliga, vaʻai le sili atu ona faʻatau atu, LELEI O TAGATA GALUEGA: Tala Lelei o Faʻamalologa ma le Liua e ala i Faigaluega a Maria ma O TAGATA MA LE FAAIPOIPOGA: E Fa toaono alii na manumalo i le taua sili o o latou olaga.  

Aisea Pedro Regis?
Le faʻaaliga vaaia o lo matou Fafine o Anguera

Faatasi ai ma 4921 feau na tauaaoina e Pedro Regis talu mai le 1987, o le tino o mea e fesoʻotaʻi ma le taʻua o foliga o la matou Lady o Anguera i Pasila e matua taua tele. Ua tosina faʻapitoa manatu o tusitala tusia e pei o le lauiloa Tusitala Italia Saverio Gaeta, ma ua leva ona avea ma mataʻupu o se tusi faitau-umi e le tagata suʻesuʻe Annarita Magri.

I le taimi muamua na tilotilo, o feʻau e foliga mai e masani ai (o se tuʻutuʻuga e masani ona faʻataʻutaʻu mai ia i latou i Medjugorje) e tusa ai ma lo latou faamamafaina faifai pea i nisi o autu tutotonu: o le manaʻoga e tuuto atoa atu le ola o le tagata i le Atua, faʻamaoni i le Magisterium Moni a le Ekalesia, taua o le tatalo, Tusitusiga Paia ma le Sakalameta. Peitai, pe a mafaufau iai i se taimi umi, o feau a Anguera o loo paʻi mai i le tele o mataupu e le o iai se mea e le talafeagai ma aʻoaʻoga a le Ekalesia poʻo ni faaaliga patino. 

O le tulaga o le Ekalesia agai i foliga Anguera e malamalama lelei i ai le faaeteete; pei foi o Zaro di Ischia, ua faʻatuina se komisi mo faʻamoemoega o iloiloga. Peitaʻi, e tatau ona faʻapea mai le tulaga o Msgr. Zanoni, le Archbishop o iai nei o Feira de Santana, ma le tiute o le diocesan mo Anguera, e lautele lagolago, pei ona vaaia mai lenei faatalanoaga puupuu (i Potukale ma Italia faaulutala): kiliki iinei

O le Archbishop Zanoni na faaali faʻasalalau i faʻasalalau i Anguera faʻatasi ma Pedro Regis, ma faʻamanuia le au malaga.

E tatau ona manino o le mataupu o nei feʻau e le mafai ona i ai se temoni amataga ona o latou saʻo faʻataʻitaʻiga masani orthodoxy. E moni na tuuaia e le au faipule Kanata Dominican François-Marie Dermine Pedro Regis i le Italia Katoliko ala o faasalalauga maua o savali i "tusia otometi." O le tagatavaai, o ia lava, na ia teteeina lenei talitonuga moni tuusaʻo ma talitonuina (kiliki iinei). Ina ia vaʻaia Pedro fefaʻasoaaʻi O feau na ia mauaina, kiliki iinei.

Pe a vaʻai totoʻa i manatu a Fr. Dermine e tusa ai ma le fesili lautele o aso nei faaaliga tumaʻoti, e vave lava ona aliali mai o loʻo ia te ia le faʻamaoni muamua faasaga i so o se valoaga (pei o tusitusiga a le susuga Fr. Stefano Gobbi) ma manatu o le sau o le Era o le Filemu o se talitonuga sese. A o le ono mafai e Pedro Regis mafai ona faia toetoe 5000 feau i se vaitaimi o le toeitiiti 33 tausaga, e tatau ona fesiligia poʻo le a le faʻamoemoe e mafai ona ia maua mo le faia o lea. Aemaise lava, faʻafefea Pedro Regis mafaufau i le lautele o le savali # 458, na ia mauaina faʻalauaʻitele a o tootuli mo le toeitiiti lava lua itula ia Novema 2, 1991? Ma e faʻafefea foi ona ia tusia i lalo i luga o le 130 laupepa pepa na faitauina muamua, ma le feʻau o loʻo taofia atoatoa i le faʻaiuga o le itulau 130? O Pedro Regis, o ia lava, na leiloa lona le iloa o le uiga o nisi o faʻataulaitu tuʻutuuga faʻaaoga i le feʻau. E tusa ma le 8000 molimau na iai, e aofia ai ma le au tusitala o TV, ona na folafola e le Our Lady of Anguera le aso na tuanaʻi e tuuina atu ai se "faailoga" i tagata masalosalo.

Aisea le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta?

O i latou e leʻi faalogo i se folasaga talafeagai i faʻaaliga i le "Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia," lea na faʻatuatuaina e Iesu ia Luisa, o nisi taimi e le mautonu i le maelega na faia e i latou na mauaina lenei folasaga: "Aisea e matua faʻamamafa ai le le savali a lenei fafine faatauvaa mai Italia na maliu i le 70 tausaga talu ai? ”

E ui e mafai ona e mauaina se faʻaaliga amata i tusi, O le Tupu o Talafaʻasolopito, O le Tupu o le Mamalu, Le La o Loʻu Finagalo (lomia e le Vatikana lava ia), O Se Taiala i le Tusi o le Lagi (lea e i ai se imprimatur), Mark Mallett aotelega puʻupuʻu I luga Luisa ma ana tusitusiga, o galuega a Fr. Joseph Iannuzzi, ma isi mea, faʻamolemole faʻataga mai i matou, i le naʻo nai fuaiupu, ia taumafai e faʻamutaina le le mautonu. 

E pei lava ona faʻapea o faʻaaliga ofoofogia e uiga i le Alofa Mutimutivale na faʻatuatuaina e Iesu i St. Le taumafaiga mulimuli a le Atua mo le faaolataga (luma o lona Afio Mai Faalua i le alofa tunoa), e faʻapea foi Ana faʻaaliga i le Mamalu Atua ua faʻatuatuaina i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta Le taumafaiga mulimuli a le Atua e faʻapaʻiaina. Faaolataga ma le faapaiaina: o faanaunauga silisili e lua le Atua mo Ana fanau pele. O le muamua o le faavae mo le mea mulimuli; o lea, e fetaui ma faʻaaliga faʻaalia Faustina na lauiloa muamua; peitai, mulimuli ane, e finagalo le Atua e le na ona tatou talia Lona alofa mutimutivale, ae tatou te talia lona lava soifua o lo tatou ola, ma avea ia faapei o Ia - i le tele e mafai ai mo se meaola. A o faʻaaliga a Faustina, latou lava, e masani lava ona taʻu atu ai lenei tapu fou o le Ola i le Atua.th seneturi), ua tuu ia Luisa e avea ma talaʻiga autu ma "failautusi" o lenei "fou ma paia paia" (e pei ona taʻua e Pope St. John Paul II). 

E ui o faʻaaliga a Luisa o faʻataʻitaʻiga masani (ua faʻamautu pea e le Ekalesia lenei mea ma ua i ai foi i latou i le tele o auala ua faʻamaonia), latou te avatua le mea, o le mea moni, o le feʻau pito sili ona matagofie e mafai ona mafaufauina. O la latou savali e matua-faʻaosoosoina tele o le masalosalo ia i latou o le a matua faʻaosooso, ae mo le mea moni na e leai se mafuaʻaga tatau o loʻo tumau pea mo se masalosalo. Ma o le feau lenei: a maeʻa le 4,000 tausaga o tapenapenaga i totonu o le faʻaolataga o talaʻaga ma le 2,000 tausaga o le tele o tapenaga ia tele lava i totonu o le talaʻaga a le Ekalesia, ua uma loa ona sauni le Ekalesia e talia lona pale; ua ia sauni e talia le mea na taʻitaʻia o ia e le Agaga Paia i le taimi atoa. E leai se tasi lava le mea taua lava o Etena lava ia — o le paia e faʻapea foʻi Maria, i se auala e sili ona atoatoa nai lo Atamu ma Eva—ma o lea ua avanoa mo le fesili. O lenei paia e taʻua o le "Ola i le Finagalo Paia." O le alofa tunoa o alofa tunoa. O le faʻatinoina lea o le tatalo a le "Lo matou Tama" i le agaga, ia faia le finagalo o le Atua i totonu ia te oe e pei lava ona faia e le au paʻia i le Lagi. E le suia ai se tasi o tuuto ma faiga o loʻo fesiligia e le Lagi mai ia tatou - auai i le Faʻamanatuga, tatalo i le Rosary, anapogi, faitauina o Mau, faʻapaʻiaina o tatou lava ia Maria, faia galuega alofa, ma isi - ae, e faia ai valaau sili atu faanatinati ma faaeaina, aua ua mafai nei ona tatou faia nei mea uma i se auala moni faaleatua. 

Ae ua taʻu atu foi e Iesu ia Luisa, e le o faamalieina na o nai agaga iinei ma iina e ola ai i lenei “fou” paia. O ia e aumai lana nofoaiga i luga o le lalolagi atoa i le lata mai mamalu mamalu o le Universal Peace. Na o le a faʻataunuʻuina ai le tatalo a lo tatou Tama. ma o lenei tatalo, o le tatalo silisili lava na faia, o se valoʻaga mautinoa lea na fofogaina e laugutu o le Alo o le Atua. O le a oo mai lona Malo. Leai ma se mea e mafai e se tasi ona taofia. Ae, e ala ia Luisa, ua aioi atu ai Iesu ia i tatou uma ia avea ma tagata e folafola atu lenei Malo; e aoao atili i le finagalo o le Atua (e pei ona ia faʻaalia lona loloto lava ia Luisa); ia tatou ola i lona finagalo ma tatou saunia le eleele mo lana pule aoao; ia tuʻuina ia te Ia o tatou manaʻo ina ia mafai ona ia foaʻi mai ia i tatou lana pule. 

“Iesu, ou te talitonu ia te Oe. Fai lou finagalo. Ou te avatu ia te oe loʻu manaʻo; faʻamolemole ia te aʻu lau tupe.

“Ia oʻo mai lou Malo. Ia fai lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi. ”

O upu nei ua aioi mai Iesu ia tatou maua pea i o tatou mafaufau, loto ma laugutu.

Aisea Simona ma Angela?
Faʻaaliga faimaile o lo tatou Lady o Zaro

O le tuuaiga Marian foliga mai i Zaro di Ischia (o se motu latalata i Naples i Italia) sa faifai pea talu mai 1994. O le toalua o lo o vaaia nei, Simona Patalano ma Angela Fabiani, mauaina ni feau i le 8 ma 26 o masina taitasi, ma Don Ciro Vespoli, oe Na te saunia le taʻitaʻiga a le Atua mo i latou, o ia foi o se tasi o vaega o le auvaai i le amataga o foliga, aʻo leʻi avea o ia ma ositaulaga. (O Don Ciro lea, pe a ma le taimi talu ai nei, na te faitaua le feʻau na tusia e Simona ma Angela ina ua la tulaʻi mai i o latou lagona o loʻo fiafia i ai, poʻo le "malolo i le Agaga—riposo nello Agaga").

O feʻau mai le Laʻua Tamaʻitaʻi o Zaro, atonu e leʻo lauiloa ile lalolagi tautala Igilisi, peitaʻi o le mataupu e mafai ona faia mo le togafitia ma le ogaoga i le tele o mafuaaga. Muamua o loʻo vaʻaia ma le mataalia e le pulega o le pule o le diocesan, ma i le 2014 na latou faʻatuina se komiti aloaʻia, faʻatasi ai ma isi mea, i le aoina o molimau o faʻamalologa ma isi fualaʻau e fesoʻotaʻi ma faʻaaliga. O le mea lea, o le vaʻai ma latou foliga vaʻaia, o lea e suʻesuʻeina ma le malosi, ma i lo tatou iloa, e leai lava ni tuʻuaʻiga o ni mea sese. O le tala a Don Ciro, o ia lava, e le mafai ona faauuina e Msgr. Filippo Strofaldi, o le na mulimuli i foliga mai talu mai le 1999, na ia faia le faatautala faamasinoina foliga vaaia pe o le diabolic po o le taunuuga o gasegase o le mafaufau. O le lona tolu o mea e alofagia ai le manatu mamafa i faʻaaliga / feʻau mai a Zaro o le faʻamaoniga manino lea i le 1995, sa i ai le vaʻai tagata vaʻai o se mea na aliali mai o faʻaaliga manino (lomia i le mekasini Epoka) o le faʻaleagaina o le Twin Towers * i New York i le 2001. (O le mea lea na tosina mai ai manatu o le nusipepa a le atunuʻu ia Zaro). E tusa ai ma le tele o mataupu taua o feʻau masani, ** o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga ofoofogia i le va o latou ma isi faʻamaumauga ogaoga, e aunoa ma ni sese faʻalelotu.


punaoa:

https://www.ildispariquotidiano.it/it/zaro-20-anni-di-apparizioni-fiaccolata-rosario-e-nuovo-messaggio/

Vitio pepa aloaia (Italia) e aofia ai faʻamaumauga 1995 ata o tagatavaai (ia i latou Ciro Vespoli):
https://www.youtube.com/watch?v=qkZ3LUxx-8E


 

Don Ciro Vespoli o se tasi o le vaega muamua o tagatavaai a o talavou, ma mulimuli ane avea ma ositaulaga. Na te le o toe nofo latalata i Zaro ae na te mauaina ma siaki i feau.

 

Valeria Copponi

O le tala a Valeria's Copponi o le mauaina o nofoaga mai le lagi na amataina a o iai o ia i Lourdes ma lona toʻalua o le militeli i le malaga. O iina na ia lagonaina ai se leo na ia iloaina o lana agelu leoleo, fai atu ia te ia e tu i luga. Ona ia tuuina atu lea o ia i le Our Lady, o le na fai mai, "Oe o le a avea ma aʻu tumutumuga" - o se faaupuga na ia malamalama i tausaga mulimuli ane ina ua faaaoga e le faifeau i le tulaga o le tatalo vaega na ia amataina i le taulaga taulaga o Roma, Italia. O nei fonotaga, lea na momoli mai ai e Valeria ana feau, sa faia faʻalua i masina taʻitasi i Aso Lulu, ona sosoʻo ai lea ma le vaiaso i le talosaga a Iesu, na ia taʻua ili i le ekalesia SantʻIgnazio i le fesoʻotaʻiga ma le feiloaʻiga ma le American Jesuit, Fr. Ropati Faricy. O le valaʻauina a Valeria na faʻamaonia mai i fofo faʻalenatura, e aofia ai ma le tasi mai le tele o sclerosis, lea na aʻafia ai foi le vai ofoofogia i Collevalenza, o le 'Italian Lourdes' ma le fale i le teine ​​faifeau Sipaniolo, Mother Speranza di Ges 1893 (1983-XNUMX), o loʻo i ai nei mo le faʻasalaga.

O Fr. Gabriele Amorth o le na faʻamalosia Valeria e faʻasalalau ana feʻau i fafo atu o le potu tatalo. O uiga o le aufailotu e mautinoa lava e fefiloi: o nisi patele e le talitonu, aʻo isi e auai atoatoa i le nofoaga tutotonu.

le nei e mai Valeria Copponi lava upu, pei ona faʻaalia i luga o lana upega tafailagi ma faʻaliliu mai le Italia: http://gesu-maria.net/. O le isi faʻaliliuga Igilisi e mafai ona maua i lana Igilisi 'upega tafaʻilagi iinei: http://keepwatchwithme.org/?p=22

“O aʻu o le mea faigaluega a Iesu e faʻafiafia ai lana afioga mo o tatou taimi. E ui ou te le o agavaa mo lenei, ae ou te taliaina ma le fefe tele ma le tiutetauave lenei meaalofa sili, ma tuuina atu aʻu lava i Lona finagalo paia. O lenei uiga uiga ese ua taʻua o “nofoaga.” E aofia ai upu i totonu e sau, e le mai le mafaufau i foliga o mafaufauga, ae mai le loto, e pei o se leo na "tautala" latou mai totonu.

A amata ona ou tusia (ia matou fai atu i lalo o le faʻatonuga), Ou te le o malamalama i le uiga o le atoa. Naʻo le faʻaiuga, pe a oʻu toe faitau, ou te malamalama i le uiga atoa o upu "faʻalauiloa" ia te aʻu, e faʻatopetope pe faʻatopetope i se gagana faʻapea ou te le malamalama. Muamua, o le mea na ou ofo o le tele o lenei "mama" tusitusiga e aunoa ma le tapeina poʻo faasaʻoga, sili atu atoatoa ma sili atu ona moni nai lo se faʻailoga masani, e aunoa ma le vaivai i laʻu vaega; e faʻasolosolo lelei mea uma. Ae matou te iloa o le Agaga e feulaina le mea ma le taimi na te finagalo i ai, ma faapea foi ma le loto maulalo ma faailoa atu a aunoa ma Ia e le mafai ona tatou faia se mea, tatou te filifili e faalogo i le Upu, O ai le Ala, Upu Moni, ma le Ola. ”