
Pedro - Valaau i le Faʻamagalo Moni
Tatala o outou loto… lototele!
Aisea e avea ai se agaga California?
Pe tusa o le 1997, o se tamaloa ma se fafine i Kalefonia, na nonofo faʻatasi i se olaga agasala, na ia faia se liuga loloto e ala ile Divine Mercy. Na faʻamalosia le faletua e amata se vaega o le rosary, ina ua uma ona ia asia lana uluaʻi Divine Mercy novena. I le fitu masina mulimuli ane, na amata ai ona tagi le faʻatusa o le Our Lady of the Immaculate Heart i lo latou fale (mulimuli ane, na amata foi ona iai ni isi faatagata paia ma ata o le suauu manogi ao faasatauroina ma le tupua o St. Pio. O se tasi o na ata o le o lea ua tautau i le Marian Center o loʻo i ai i le Divine Mercy Shrine i Massachusetts.Ona o nei ata na amata ona tosina mai ai le toʻatele o tagata i lo latou fale i le amataga, na malilie ai le latou faʻatonu faʻaleagaga ia latou tumau pea le leiloa). O lenei vavega na mafua ai ona latou salamo mai i lo latou tulaga ola ma ulufale atu i se faʻaipoipoga faʻaipoipoga.
E tusa toe ono tausaga, amata loa le tamaloa faʻalogo faalogo i le siufofoga o Iesu (o le mea ua taʻua o "nofoaga"). Na i ai ia te ia le leai ni catechesis poʻo se malamalamaaga i le Katoliko Faʻatuatua, o lea o le siufofoga o Iesu faʻanoanoa ma faʻafiafiaina o ia. E ui lava o nisi o afioga a le Alii e lapatai, na ia faamatalaina le siufofoga o Iesu e masani matagofie ma agamalu. Na ia mauaina foi le asiasiga mai St. Pio ma nofoaga mai St. Thérèse de Lisieux, St. Catherine o Siena, St. Michael le Agelu Sili ma le tele o nofoaga mai le La Matou aʻo i luma o le Faamanuiaga Faʻamanuiaina. Ina ua maeʻa ona momoli atu le lua tausaga o feʻau ma mea faalilolilo (naʻo le tagata lava ia iloa ma faʻalauiloa atu i se taimi o i luma e na o le Aliʻi ona faʻailoa) na taofi le nofoaga. Na taʻu atu e Iesu i le tamaloa, "O le a ou le toe tautala atu ia te oe nei, ae o loʻu Tina o le a tumau pea le taʻitaʻia o oe."
Na lagona e le ulugalii le valaauina e amata se maota o le Marian Movement of Priests latou te manatunatu loloto ai i feau a lo matou Lady i Fr. Stefano Gobbi . Lua tausaga i nei vaitausaga na taunuu ai upu a Iesu: Ua amata na taitaia e le matou Tamaitai, ae i le tulaga e sili ona ofoofogia. I taimi o ipu, ma isi taimi, e mafai e lenei tamaloa ona vaai “i luga” i ona luma ma le numera o feʻau mai le soʻotaga "Tusi lanumoana,"le aoina o faʻaaliga na tuuina atu e Lo matou Tamaʻitaʻi Fr. Stefano Gobbi , "I Ositaulaga Pele Pele Tamaʻitaʻi."
O le toʻalua male toʻalua e tigaina tele ile laʻua galuega, ae o loʻo faʻailoa atu pea ile Aliʻi mo le faʻaolaina o agaga. O le maitau lava a mea a lenei tamaloa lē faitau le Blue Tusi e oʻo mai i le aso (ona e faʻatapulaʻaina ana aʻoaʻoga ma e le atoatoa lona mafaufau). I le aluga o tausaga, o nei fuainumera na faʻamaonia o le a faʻamaonia i luga o le tele o taimi o talanoaga le aunoa i totonu o latou ipu, ma nei aso, mea na tutupu i le lalolagi atoa. Fr. E leʻi toʻilalo feau a Gobbi ae ua maua nei le latou faʻataunuʻuga i le taimi moni.
Soʻo se taimi e avea ai ia feʻau i le Countdown to the Kingdom, o le a matou faʻaavanoa i latou iinei.
Alicja Lenczewska igoa
O le aliʻi polenisia, Alicja Lenczewska, na fanau i Warsaw i le 1934 ma na maliu i le 2012, o lona olaga faʻapitoa sa faʻaalu muamua lava o se faiaʻoga ma faiaʻoga faʻatonu o se aʻoga i le itu i matu sisifo o Szczecin. Faatasi ai ma lona tuagane, na amata loa ona ia auai i sauniga o le Katoliko Charismatic Faafouina i le 1984 ina ua mavae le maliu o lo latou tina. I le aso 8 o Mati, 1985, na suia tele ai le olaga o Alicja ina ua ia feiloaʻi ia Iesu o tu i ona luma ina ua ia mauaina le Faʻamanatuga Paia. O le aso lea na amata ai ona pueina ana talanoaga sese. I le litaea ai o ia i le 1987, na avea ai o ia ma sui o le Aiga o le Loto o le Alofa o le Faasatauroina, na ia faia ana tautoga muamua i le 1988 ma faifai pea tautoga i le 2005. Sa ia galue foi i le talaʻi ma le faʻatulagaina o malaga i Italia, le Nuu Paia, ma Medjugorje . Ile tausaga e 2010, na oʻo ile faʻaiuga ana faʻamatalaga faʻalilolilo, lua tausaga aʻo leʻi maliu i le kanesa i le St. John's Hospice, Szczecin, ile Ianuari 5, 2012.
Tamoe i sili atu nai lo 1000 lomia itulau, Alicja lua-tusi o le tusi o talaaga faaleagaga (Molimau (1985-1989) ma Faʻaoga (1989-2010) lomia faasalalau, faʻafetai i taumafaiga a le Archbishop o Szczecin, Andrzej Dzięga, o le na faʻatuina se aʻoaʻoga a le Atua. mo le iloiloga o ana tusitusiga, lea na tauaʻaoina le Imprimatur e Bishop Henryk Wejman. Talu mai le latou faʻatulagaina i le 2015, na avea i latou ma tagata sili ona faʻatau atu i totonu o Polani Katoliko ma e masani ona taʻua soo i faʻasalalau e le au faifeau, ona o lo latou malamalamaaga i le olaga faaleagaga ma latou faaaliga e uiga i le lalolagi i nei ona po.
Se agaga le mafaamatalaina
O se tamaloa i Amerika i Matu, e manaʻo e aua neʻi faailoa lona igoa, ma o le a matou faʻaigoa ia Walter, sa matua leotele, mimita, ma sa tauemu i le talitonuga a le Katoliko, e oʻo lava i le taimi na toso ese ai lopa a lona tina mai ona lima tatalo ma faʻataʻapeʻapeina. i le isi itu o le foloa, na ui atu i se loloto o le liuaina.
I se tasi aso, o lana uo ma le tagata faigaluega, Aaron, o le na faatoa uma lava ona liua i Medjugorje, na tuuina atu ia Walter se tusi o Mary's Medjugorje savali. Na ia aveina i latou i le Falesa o le Faʻamanatuga Faʻamanuia i le taimi o lana malologa i le aoauli mai lana galuega o se tagata e faia fefaatauaiga fale, na ia 'aina i latou ma vave avea ma se tagata ese.
E leʻi leva, ae faʻailoa loa ia Aaron, “E i ai le filifiliga e tatau ona ou faia i loʻu olaga. E tatau ona ou filifili pe tatau ona faapaia loʻu ola i le Tina o le Atua. ”
"Manaia tele, Walter," o le tali lea a Aaron, "ae ua ta le 9 i le taeao, ma e i ai galuega e tatau ona fai. E mafai ona tatou talanoa e uiga i lena mea i se taimi o mulimuli mai."
"Leai, e tatau ona ou faia lena filifiliga i le taimi nei," ma Walter alu ese.
I se itula mulimuli ane, sa ia toe savali mai ai i le ofisa o Aaron ma ataata i ona foliga ma faapea atu, “Na ou faia!”
“Na e faia le mea?”
"Na ou faʻapaʻiaina loʻu ola i le tatou Tamaʻitaʻi."
Na faapena ona amataina se malaga faʻatasi ma le Atua ma le tatou Tamaʻitaʻi e le mafai ona moemiti iai Walter. A o aveina e Walter le fale mai le galuega i se tasi aso, o se lagona ogaoga i lona fatafata, pei o se fatuga o le fatu e le tiga, na faafuaseʻi ona lofituina o ia. O se lagona o le fiafia tele na ia mafaufau pe o le a oso lona fatu, ma o lea na ia toso ese ai le auala tele. Ona ia faʻalogo lea i se leo ua ia talitonu o le Atua le Tama: “Ua filifilia oe e le Tina Faʻamanuia e avea o se mea faigaluega a le Atua. O le a aumaia ia te oe tofotofoga sili ma puapuaga sili. O e loto e talia lenei mea? ” E leʻi iloa e Walter le uiga o lea mea - ua naʻo le talosagaina o ia e faʻaaoga o se mea faigaluega a le Atua. Na ioe Walter.
E leʻi leva lena, ae amata loa ona talanoa le tatou Tamaʻitaʻi ia te ia, ae maise lava ina ua maeʻa ona ia mauaina le Faʻamanatuga Paia. E lagona atu e Walter lona leo i totonu o nofoaga — i upu e manino ia te ia e pei o lona leo- ma na amata ona ia taitai, fauina, ma aʻoaʻo ia te ia. E leʻi umi ae amata ona tautala le tatou Lady e ala ia te ia i le vaega tatalo i vaiaso uma na tupu ma tupuolaola.
O nei feʻau, e faʻamalosia, faʻatulaga, luʻi ma faʻamalosia le toe vaega faʻamaoni o nei taimi, taimi faʻaiʻu, o avanoa mo le lalolagi. Faʻatasi, o loʻo avanoa i le tusi: O Ia O Loo Faʻaalia le Ala: O Savali a le Lagi mo o Tatou Taimi Le Faigata ma sa suʻesuʻeina maeʻaeʻa e le tele o patele ma maua saoloto mai aʻoaʻoga sese uma ma ua lagolagoina ma le loto e Archbishop Emeritus Ramón C. Argüelles o Lipa.
Aisea Edson Glauber?
I le 1994, faaali mai Iesu, Our Lady, ma St. Joseph ia Edson Glauber, luasefulu lua tausaga, ma lona tina, Maria do Carmo. Na lauiloa i latou o Itapiranga, na faaigoa i lo latou nuu moni i le Brazilian Amazon vaomatua. O le Virgin Mary na ia faʻailoa o ia lava o le "Masiofo a le Rosary ma le Filemu," ma o feʻau masani na faʻamamafa e tatalo ai le Rosary i aso uma - ae maise le rosary aiga, tapuni le televise, alu i le Confession, Eucharistic Adorasi, o le faamautinoaga o le " o le Ekalesia moni o le Ekalesia Katoliko Katoliko Faa-Aposetolo, ma ua lata mai le “vaitafe o aʻoaʻiga. Na faʻaalia e le matou Tamaʻitaʻi le lagi, seoli ma se api faʻapena mo Edson, faʻatasi ai ma lona Alo, na tuʻuina atu aʻoaʻoga eseese mo aiga ia Maria do Carmo.
E le gata i lea, sa manaʻomia faapitoa e le matou Lady se evagelia faʻa-Kerisiano e faʻatonu i se eseʻese auala agai i le autalavou ma le fausiaina o se falesa faigofie mo tagata malaga, faʻapea foi ma le faʻatulagaina o se supo umukuka i Itapiranga mo tamaiti matitiva.
O le tama o Edson, o ia o se tagata saua i le inu ava ona o le aafiaga o foliga, e lei leva ae maua i ona tulivae o lo o tatalo le Rosary i le vaveao o le taeao, ae taua e le matou Lady se fanua tele na ia te ia. ia ma le Atua. O le Masiofo o le Rosary paʻi i lona lima vai vai na tafe mai i le nofoaga o faʻaaliga i Itapiranga ma ole atu ina ia aumaia i tagata mamai mo le faʻamaloloina. Na lipotia le tele o ana faʻamalologa, na suʻesuʻeina lelei e fomaʻi, ma tuʻuina atu i le Apostolic Prefecture o le Archdiocese o Itacoatiara. Sa ia talosagaina foi ina ia fausia se falesa e tumau lava.
I le 1997, o feau a Itapiranga na faʻamamafaina ai le faʻamaoni i le St. Joseph's Most Chaste Heart, ma sa fesili Iesu mo le Aso Taʻitasi o le a sosoʻo ai ina ia faʻafeiloaʻi i le Ekalesia:
Ou te manaʻo ia muamua le Aso Lulu, ina ua maeʻa le Tausamiga o Loʻu Loto Paia ma le Loto Mamalu a Maria, ia faapaiaina i le Tausamiga o le Sili Sili Mama o le Loto o St. Joseph.
O le Aso Lulu, Iuni 11, 1997, le aso na faia ai lenei talosaga, na saunoa le Tina Amuia i le mea lenei, ma taua ai le faasologa o foliga o le Aiga Paia na tupu i Ghiaie de Bonate i matu o Italia, i le vaitaimi o le 1940— foliga ia na matua faʻamamafa foi le tuuto i St. Joseph:
Le fanau pele, ina ua ou faʻaali i Ghiaie di Bonate ma Iesu ma St. Joseph, sa ou manaʻo e faʻailoa atu ia te oe e mulimuli ane i le lalolagi atoa, e tatau ona tele se alofa i le Sili Chaste Heart o St. Joseph ma le Holy Family, aua o Satani e matua osofaia aiga i lenei iuga o taimi, faatamaia latou. Ae ou te toe sau, e aumai le alofa tunoa o le Atua, lo tatou Aliʻi, e foaʻiina ai mo aiga uma o loʻo manaʻomia tele le puipuiga mai le Atua.
E pei ona tupu i isi foliga Marian, pei o Fatima ma Medjugorje, sa faailoa mai e le matou Lady ia Edson mea lilo e faatatau i le taunuuga o le Ekalesia ma le lalolagi, faapea foi ma mea e sili ona ogaoga i le lumanai pe a le liua tagata. I le taimi nei, e iva mea lilo: e fa e faatatau ia Pasila, lua mo le lalolagi, lua mo le Ekalesia, ma le tasi mo i latou e faʻaauau pea ona ola i se olaga agasala. Na taʻu atu e le matou Lady ia Edson o le a ia tuua le mea vaaia i luga o le Mauga o le Koluse i tafatafa o le falesa i Itapiranga.
O Oketopa 4, 1996, tu mai i luma o le satauro i luga o le mauga i tafatafa o le falesa, fai mai le Taupou:
“Le tama pele, ou te manaʻo e taʻu atu ia te oe i lenei aoauli ma taʻu i laʻu fanau uma le taua o le ola i feau. Mo i latou e le talitonu, ou te manaʻo e taʻu atu ia i latou i se aso, i le mea o loʻo i ai lenei Koluse, o le a ou avatua se faʻailoga vaaia, ma e talitonu uma lava i loʻu tina i le fale iinei i Itapiranga, ae o le a tuai tele mo i latou e i ai e leʻi liua. O le liua e tatau ona i ai nei! I nofoaga uma ua uma ona ou faʻaali ai ma faʻaauau pea ona ou faʻaali atu, ou te faʻamaonia lava oʻu faʻaaliga ina ia aua neʻi i ai ni masalosaloga, ma o iinei i Itapiranga, o le a faʻamautu mai ai aʻu faʻaaliga mai le Lagi. E tupu lenei mea pe a oʻu faʻaali iinei i Itapiranga o le a uma. Tagata uma o le a vaʻai i le faʻailoga ua tuuina mai i lenei Koluse; o le a latou salamo i le le faalogo mai ia te aʻu, mo lo latou talie i aʻu feʻau ma aʻu avefeʻau, ae o le a fai lava si tuai ona o le a latou faʻateʻaina loʻu alofa tunoa. O le a latou le maua le avanoa e laveaʻiina ai. Tatalo, tatalo, tatalo! ”
Dom Carillo Gritti, Epikopo o le diocese o Itacoatiara, faamaonia le 1994-1998 vaega o foliga "supranatural" i le amataga o Me 31, 2009 ma na ia faataatiaina le maatulimanu o le fou Sanctuary i Itapiranga i Me 2, 2010. O feʻau ia Edson Glauber, lea na sili atu i le 2000 itulau, e o gatasi ma le tele o isi faʻamatalaga faʻamaoni, ma i ai le malosi eschatological itu, ua avea ma autu o le tele o suʻesuʻega. Le aliʻi o Mariologist, Dr. Mark Miravalle o le Steubenville University tuuto atu se tusi ia i latou, ua faʻaigoaina O Luga e Tolu: Foliga mai ia Iesu, Mareko, ma Iosefa mai le Amasone.
Talu mai le maliu o Dom Gritti i le 2016, sa iai se feteenaiga i le va o le pulega o Itacoatiara ma le Asosi na faavaeina e Edson Glauber ma lona aiga e lagolagoina le fausiaina o le Malumalu. Na faʻafesoʻotaʻi le Faʻatonu a Diocesan i le Faʻapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faʻatuatua ma maua ai se faʻamatalaga i le 2017, e tusa ai o le manatu o le CDF e leʻi mafaufau le faʻaaliga sili atu i le amataga, o se tulaga na tausia foi e le Archdiocese o Manaus. O le CDF, i lalo o Cardinal Gerhard Ludwig Müller i lena taimi, na te leʻi taʻua se tagatavaai lona lua, le tina o Glauber, Maria do Carmo, o ia na faapena foi ona maua mai ma le faamaoniga a le Epikopo Gritti ua maliu nei.
O le mea ua foliga mai ua le toe taliaina aloaʻia (ae le o faʻasalaina aloaʻia), e ono fesiligia pe aisea ua matou filifilia ai e faʻaalia mea na mauaina e Edson Glauber i lenei 'upega tafaʻilagi. O iinei e tatau ona fai mai, e ui o le saʻo o le epikopo muamua e tatau ona manatu o le lafoaia, o le faamatalaga CDF e le o se tulaga faʻavae masani ai "Faʻasalalauga" tausalaga, ma le toʻatele o tagata fai mai o faʻaupuina fesili e faatatau i le tulaga masani o gaioiga o le Puleaga Diocesan . E le gata i lea, o gaioiga faʻamasino na faia e le CDF na o le faʻatapulaʻaina 1) Liturgical faʻalauiloaina o feau a Edson, 2) "lautele faʻasalalauina" o ana feau e Edson lava ia poʻo lana 'Association' i Itapiranga, ma 3) le faʻalauiloaina o feau i totonu o le Faletua o Itacoatiara. E tumau le matou tausisia uma nei faʻatonuga; ma, pe afai o ana feʻau taʻusalaina aloaʻia i le lumanaʻi, ona matou aveesea loa lea mai le tuatusi lenei.
E ui e saʻo Dr. Miravalle faasee i lana tusi ina ua uma ona ia aʻoaʻoina le pepa CDF, ae taua foi le tele o uepesite i le lalolagi o loʻo faʻaalia ai ni mea faʻapolofesa e lauiloa i lo latou faʻamaoni i aʻoaʻoga a le Ekalesia, ua latou filifili e faaauau pea ona lolomi faʻaliliuga o savali a Itapiranga. Lenei e sili ona lelei faʻamatalaina e le mea moni, i le taimi o Dom Carillo Gritti olaga, o Itapiranga foliga foliga fiafia i se tulaga ese o le faʻamaonia. E le gata i lea, o le faanatinati o feʻau 'anoa o lea e taofia le faasalalauina o nei mea seia oo i le faaiuga o Edson Glauber mataupu (lea e ono tausaga e ono) o le a ono lamatia le tapunia o le leo o le lagi i le taimi e sili ai ona tatou manaʻomia e lagona ai.
Elisapeta Kindelmann
(1913-1985) Faletua, Tina, Mystic, ma le Faʻavae o le Afi o le Alofa Faagaioiga
O Elizabeth Szántò o se tagata tutasi Hungarian na fanau i Budapest i le 1913, na ola i se olaga mativa ma fita. O ia o le ulumatua ma naʻo le pau lea o lana masaga masaga ono o ona tuagane na ola i le matua. I le lima o ona tausaga, na maliu lona tama, ma i le sefulu tausaga, na auina atu Elisapeta i Willisau, Suiselani e nonofo ai ma se aiga lelei. Sa toe foi i Budapest mo sina taimi i le sefulutasi tausaga e faatasi ma tausi i lona tina sa maʻi tigaina ma sa masani ona moe. I le masina mulimuli ane, na faʻatulaga ai Elizabeth i luga o le nofoaafi mai Austria i le 10:00 am ina ia toe foʻi atu i le aiga Suiselani na filifili e vaetamaina o ia. Sa naʻo ia lava ae sese le taunuʻu i le nofoaga i le 10 i le po. O se ulugalii talavou na toe ave o ia i Budapest lea sa ia faaaluina ai le taimi na totoe o lona olaga seia oo ina maliu i le 1985.
O le ola ai o se matuaoti i le pito o le matelaina, sa galue malosi ai Elisapeta e ola ai. E faalua, ona taumafai e ulufale i lotu lotu ae na teena. Na iai le mea na tupu ia Aukuso 1929 ina ua talia o ia i le aufaipese a le aulotu ma o iina na fetaui ai ma Karoly Kindlemann, o se faiaʻoga e sulu mai. Na la faaipoipo i le aso 25 o Me, 1930, ina ua sefuluono ona tausaga ma ua tolusefulu ona tausaga. Na maua faʻatasi a laʻua fanau e toʻafitu, ma ina ua sefulu ma le ono tausaga o le faʻaipoipoga, na maliu ai lona toʻalua.
I tausaga e tele na mulimuli mai ai, sa tauivi ai Elisapeta e tausi ia lava ma lona aiga. I le 1948, o le Communist Nationalization o Hanikeri o se saua malosi, ma sa faateʻa o ia mai lana uluaʻi galuega mo le i ai o se faʻatagata o le Faʻamanuiaina Tina i lona fale. I taimi uma o se tagata galue maelega, e leʻi maua se manuia o Elisapeta i lana galuega uumi o galuega puʻupuʻu, a o ia tauivi e fafaga lona aiga. Na iu lava ina faaipoipo uma lana fanau, ma i le taimi, na toe o ane ma ia, aumai le la fanau ma latou.
O le loloto o le tatalo a Elisapeta na taʻitaʻia ai o ia e avea ma Carmelite, ma i le 1958 i le fasefululima tausaga, na ulufale ai o ia i le tolu-tausaga-vaitaimi o le pogisa faaleagaga. I lena vaitaimi, na amata ai foi ona maua ni talanoaga vavalalata ma le Alii e ala i nofoaga, ona sosoʻo lea ma talanoaga ma le Taupou ma lona agelu tausi. O le aso 13 o Iulai, 1960, na amata ai e Elisapeta se tusi ole talosaga a le Alii. Lua tausaga i lenei faiga, na ia tusia ai:
Ae ou te leʻi mauaina ni feʻau mai ia Iesu ma le Taupou Maria, sa ou mauaina musumusuga nei: 'E ao ona e le manatu faapito, aua o le a matou tuʻuina atu ia te oe se misiona tele, ma o le a e feagai ma le galuega. Ae peitai, o lenei e mafai pe a fai e te tuʻufaʻatasi leai se tagata, faʻafitia oe lava. O lena misiona e mafai ona faʻatoa ia te oe pe a e manaʻo i ai mai lou alofa fua.
O le tali a Elisapeta o le “Ioe,” ma e ala ia te ia, na amata ai e Iesu ma Maria se faagaioiga a le Ekalesia i lalo o le igoa fou na tuuina atu i le alofa tele ma le faavavau a Maria mo lana fanau uma: “O le Sulu o le Alofa.”
E ala i mea na avea ai Le Tusi Faaleagaga, Na aʻoaʻoina e Iesu ma Maria Elisapeta, ma o loʻo faʻaauau pea ona latou aʻoaʻo le au faʻamaoni i le amio Atua a le puapuaga mo le faʻaolaina o agaga. O galuega e tofiaina mo aso uma o le vaiaso, e aofia ai tatalo, anapogi, ma le po, ma folafolaga matagofie o loʻo faʻapipiʻi ia i latou, ma fusi i le alofa faʻapitoa mo patele ma agaga i purgatory. I latou feau, fai mai Iesu ma Maria o le Mumua o le Alofa o le Lelei Tama o Mary o le sili alofa tunoa ua tuuina mai i tagata talu mai le Initaneti. Ma i le lumanaʻi mamao tele, o le a ufitia ai le lalolagi atoa i lana afi.
O Katinale Péter Erdő o Esztergom-Budapest, Primate o Hanikeri, na faatuina se komisi e suʻesuʻe Le Tusi Faaleagaga ma le eseesega taʻutaʻuga na tuuina atu e epikopo i le lalolagi atoa i le The Flame of Love, o se faalapotopotoga tumaoti a le au faamaoni. I le 2009, e le gata na avatu e le cardinal le Imprimatur i Le Tusi Faaleagaga, peitai na matauina tulaga faalilolilo a Elisapeta ma tusitusiga o ni mea moni, o se “meaalofa i le Ekalesia.” E le gata i lea, sa ia tuuina atu lana faʻasalalauga faʻamaonia o le Flame of Love gaioiga, lea sa faʻatino aloaia i totonu o le Ekalesia mo le silia i le luasefulu tausaga. O le taimi nei, o le gaioiga o loʻo sailia nisi faʻailoga e avea ma Faʻalapotopotoga a le Au Faʻamaoni. I le aso 19 Iuni, 2013, na avatu ai e Pope Faranisisi lana faʻamanuiaga faa-aposetolo.
Maua mai le tusi e sili ona faʻatau atu, O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.
Fr. Mika Rodrigue
Ositaulaga, Mystic, Exorcist, Founder ma Superior General o Le Au Aposetolo Faʻaaposetolo a Saint Benedict Joseph Labre
(Poloaiga faavaeina i le 2012)
Ae paga lea, o le ositaulaga lea e te faitau iai, sa avea ma autu o le tele o tuuaiga sese. O nei mea o loʻo taʻua i faamatalaga auiliili iinei. E ao ona silafia e tagata uma, o Fr. O Michel fai lē lagolagoina feau a isi tagata vaʻai ua molia (e pei o John Leary, poʻo feʻau taʻusala aloaʻia o "Maria Divine Mercy" poʻo le "Army of Mary"). E leʻi lagolagoina foi e Misi. masina o meaai i luga o le mafaufau e faapea, atonu, e leai se tasi e mafai ona finau ma le COVID-19), pe na ia faatonuina foi ana tagata faalogologo e alu ma fausia fale "apalai." Mulimuli ane, tala faapea ua ia "faasalaina" e lana O le Diocese e matua sese; o ia ma le Faʻalapotopotoga na ia faʻavae o loʻo i ai i le lelei le va ma le Ekalesia ma o loʻo i ai i se tulaga o le usitaʻi atoatoa i le Pulega Faʻavae, lea na maua ai e le Matua.
E tele tala sese o loʻo salalau solo i luga o le initaneti fai mai o Fr. Fai mai Michel mea, o le mea moni na te leʻi fai mai lava. Mo se taʻiala faatuatuaina poʻo le a ana aʻoaʻoga moni, faʻamolemole vaʻai i upu sa faʻaalia moni e ia, e mafai ona e faʻalogo iai i totonu o lenei itulau o itulau, ma i ai ia Fr. Michel manino faaalia faataga e faapipii iinei.
Lenei o loʻo aumaia mai le tusi sili ona faʻatau, O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo:
Fr. O Michel Rodrigue o le na faavae ma Abbott o se lotu fou ua faamaonia e le Ekalesia Katoliko: The Apostolic Fraternity o St. Benedict Joseph Labre i le diocese o Amos i Quebec, Kanata. Fanau mai i se aiga Katoliko faamaoni e luasefulu ma le tolu tamaiti, Michel na ola ae matitiva. Na nonofo lona aiga i se tamai fanua o faatoaga, lea o le galue malosi ma le mamafa o malaga i le Aso Sa Mass ma le tele o fanau i solofanua tausia lona aiga ola i le tino ma le agaga.
E pei o St.Padre Pio ma isi agaga filifilia, na amata lava ona fetalai le Atua le Tama ia Michel i lona matua. “Ina ua tolu ou tausaga,” o le tala lea a Fr. Michel, “Na amata ona fetalai mai le Atua ia te aʻu, ma e faia a ma talanoaga masani. Ou te manatua loʻu nofo ai i lalo o se laʻau tele i tua o lo matou fale i le matou faatoaga aiga ma fesili i le Atua, 'O ai na faia lenei laau?'
'Sa ou faia,' le tali a le Atua. Ma ina ua Ia faaleoina le upu, 'Ou,' na faafuaseʻi ona ou maua se vaaiga lautele o le Lalolagi, le atulaulau, ma aʻu, ma sa ou malamalama o mea uma na faia ma taofia e Ia. Na ou manatu e talanoa tagata uma i le Atua le Tama. Mai le tolu i le ono tausaga, na aʻoaʻo mai le Alii ia te aʻu i le faatuatua ma aumai ia te aʻu se aʻoaʻoga atoatoa faale-Atua. Na ia taʻu mai foi ia te aʻu, a o tolu ou tausaga, o le a avea aʻu ma ositaulaga. ” O le Atua le Tama na avatua ia Michel se aʻoaʻoga loloto i aʻoaʻoga, ina ua ia auai i le Grand Seminary o Quebec ina ua maeʻa aʻoga maualuga, sa ia faataʻitaʻi mai lana vasega ma le A +. Na mulimuli ane suʻesuʻe Michel i mataupu ma faʻatekinisi o aʻoaʻoga, pei o le mariology, pneumatology, tusitusiga a le Ekalesia Tama, faʻauʻu ma le faʻailoga fomaʻi.
Ina ua maeʻa ona faʻatuina ma faʻatautaia se malutaga mo talavou talavou ua leai se mea e nonofo ai, lea na ofoina mai ia i latou le mafaufau ma le faʻaleagaga, Michel Rodrigue na faʻauʻuina o se ositaulaga diocesan i le tolu sefulu tausaga. Na galue o ia o se patisi ositaulaga mo le lima tausaga i le itu i matu o Ontario seiloga lava e iloa e lona epikopo o ana taleni o le a sili ona faaaogaina lelei e fausia ai faifeau i le lumanai. Fr. Ona avea ai lea o Michel ma Sulpician patele e aʻoaʻo le aʻoaʻoga i le Grand Seminary o Montreal.
I le Po o le Kerisimasi, 2009, Fr. Sa tulaga ese le suiga a le au perisitua o Michel. Sa fafagu o ia i le po e ala i le auai o St.Benedict Joseph Labre, o le sa tu i tafatafa o lona moega, lulu lona tauau e uai mai ai. Fr. Na fafaguina e Michel ma faalogo i le siufofoga o le Atua le Tama o faapea mai, “Tu.” Ia Fr. Na tu i luga Michel. “Alu i le komepiuta.” O lea na ia usitaʻi ai. “Faalogo ma tusi." O le taimi lena na amata faʻatonu ai e le Atua le faʻavae atoa mo se faʻatulagaga fou faʻalelotu, vave nai lo Fr. E mafai ona tusia e Mikaeli. Na tatau ona ia taʻu atu i le Atua e faʻagesegese!
Ona faafuaseʻi lea ona sasaina e le Atua Fr. Michel i se lelea lilo i le laueleele i le Diocese o Amos, Quebec, lea na Ia manao i le nofoaga o le fale na fausia, ma faaali atu ia te ia auiliili le mamanu o le monastery. Na taʻu atu e le Atua le Tama ia Fr. Michel o le a avea ma faavae o lenei monastery. O le a ia amataina se faʻasologa o mea fou faʻale-lotu e igoa ia Fraternité Apostolique Saint Benoît-Joseph Labre (O le Au Fautua Faapitoa o St. Joseph Benedict Labre) ina ia saunia ai patele mo le lumanaʻi o le Ekalesia Katoliko. Fr. Na muamua tali Misi i lagona o le mataʻu, ona ua le gata i lea ana mea na fai ai, ae na vave foi ona ia iloa o le fai atu leai i le Tama e le o se filifiliga. Lenei la ua fausia nei le muamua o maota e lua, e pei ona finagalo ai Le Atua.
Ua foaʻiina atu e le Atua ia Fr. Michel Rodrigue ma faʻapitoa meaalofa ma poto faale-agaga, pei o le faʻamalologa, faitauga o agaga, o se ata puʻeina (lea na faʻaititia ina ua maeʻa le tele o gasegase ogaoga ma valu fatu fatu!), Valoʻaga, nofoaga, ma faʻaaliga. E ia te ia se natura fiafia foliga ma a sauni talie, ao i le taimi lava lea e tasi, o se sili ona taua e uiga i mea a le Atua. Na ia faʻatinoina ni temi, e faʻaopoopo i ona tiute o se polofesa seminare, faifeʻau o le falemaʻi, patisi o le aulotu, ma talu ai nei lava, o ia na faavaeina ma Superior General o le fou lotu lotu i Quebec e tautala Farani. Fr. Ua maua e Michel Rodrigue le lagolagosua a lona epikopo, ma o ana nofoaga ma faʻaaliga uma ua tuʻuina atu i lana taʻitaʻi masani mo le faʻamaonia.
* * *
O le matou Faletua e suafa ia Fr. Michel Rodrigue o se “Aposetolo o le Iʻuga Taimi.” Na tuuina atu ia te ia le malamalamaaga lelei mo se taimi lata mai ole lalolagi. Fr. O lea la, o Michel e valiina luga o le lapopoa tele, e faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga ma le talafeagai o valoaga mo o tatou taimi, e aofia ai ma tusitusiga i totonu o le Mau. “O lenei, ua ou malamalama! O lenei ua ou vaai! ” Fai atu tagata na faʻalogo ia Fr. O Michel ma i latou na muamua aumau i tusitusiga faaperofeta ma aliali aʻe.
O upu a Fr. Michel i luga o lenei 'upega tafaʻilagi e ave mai le puʻeina o ana ata. O nisi o ana lauga i luga o le mataupu tutusa ua tuʻufaʻatasia i se tasi, ma i nisi taimi, o le faaliliuga e le o ni faʻamatalaga ina ia mafai ai ona faʻaaoga le Igilisi talafeagai.
Fr. O Michel o se atalii usitai o le Ekalesia Katoliko. O nai 'upega tafaʻilagi faʻapea, aunoa ma lana faʻatagaina, upu e uiga ia te ia ma mai ia te ia, e le moni atoatoa. Fr. O Michel, mo se faataʻitaʻiga, e le lagolagoina pe e iloa foi feʻau a Maria Divine Mercy, ma e na te lagolagoina foi le suʻesuʻega a Bishop Matthew H. Clark e uiga ia John Leary, lea e faʻailoa mai ai o feau a Mr. Leary e tupuga mai tagata. Vaʻai lana saini faʻamatalaga iinei.
Matou te valaaulia oe e faitau e uiga i Fr. Rodrigue, amata mai lana tala ma mulimuli i tusitusiga ma vitio i le faasologa na laʻaʻuina atu. O le faʻasolosolo o latou ala i soʻo se isi lava auala e ono aumaia ai ia te oe le faʻatupuina o lou malamalamaga, ona o loʻo faʻalautele atu le lauga ma feʻau mai le lagi i taimi mulimuli. I le avea ai ma sao o lenei 'upega tafaʻilagi, matou te lagona o Fr. O faaaliga a Michel e tatau ona faʻataʻitaʻiina soo se faaaliga faʻalilolilo, ma faʻamalosia le au faitau e faia e tusa ai ma le Catechism o le Ekalesia Katoliko:
Taʻitaʻia e le Magisterium o le Ekalesia, le sensus fidelium Na te silafia le auala e iloatino ai ma faʻafeiloaʻia i nei faʻaaliga e tusa o le a se valaauga moni a Keriso poʻo lana au paia i le Ekalesia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 67
* * *
E fai ma sui o Fr. Michel:
Fr. O le faʻatulagaga fou a Michel, O Le Au Faapitoa Faʻaola o St. Benedict Joseph Labre i Quebec o se meaalofa taua tele mo le lumanaʻi o le Ekalesia. Finagalo le Atua, le aʻoga lona lua mo le faʻatonuga o loʻo faia pea. Afai o se vitio e musuia oe e faʻatau le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, faasolosolo QueenofPeaceMedia.com, ulufale atu i le coupon code, FRATERNITY, i luga o le taʻavale poʻo le itulau siaki, ma o tupe maua o le a lafoina e lagolago ai le susuga Fr. O le fale mataʻutia fou a Michel o loʻo fausiaina. O matou foi o tagata fai sao i le Countdown to the Kingdom, matou te valaauliaina oe e ofo saʻo lau fesoasoani tautupe ia Fr. Michel mo lenei taumafaiga sili ona taua. Afai e te lagona e te manaʻo i ai, faamolemole lafo foai i le tuatusi o i lalo. (E leʻi fai mai Fr. Michel ia matou e faia lenei mea! E leai foi se auala i luga o le initaneti e saofaga ai).
Faʻamolemole auina siaki faia i:
O Le Au Faʻa-Faʻapotopotoga o St. Benedict Joseph Labre
163, Rte 109
Fetu-Saint-Dominique-du-Rosaire
J0Y 2K0
Kanata
Aisea Gisella Cardia?
Foliga faaalia i Trevignano Romano, Italia
O tuuaiga faʻaalia Marian i Trevignano Romano i Italia ia Gisella Cardia e fou tele. Na latou amata ile 2016 ina ua maeʻa lana asiasiga i Medjugorje, Bosnia-Herzegovina, ma faʻatau mai se ata o lo tatou Tamaitai, na mulimuli ane amata ona tagi le toto. O foliga ua uma ona avea ma autu o se Italia televise televise faasalalauga lea na amio ai le tagatavaai ma le toafilemu foliga i luma o nisi o faitioga vevela mai le au panel i le potu ia te ia ma tusi e lua. A Nihil obstat talu ai nei na tuuina mai e se Archbishop mo le gagana Polani faaliliuga o lona lua o lenei, I le Cammino con Maria ("On the way with Mary") lomia e Edizioni Segno, o loʻo iai le tala o foliga vaʻaia ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi seʻia oʻo i le 2018. A o ni tagata mai fafo Nihil obstat e le, na o ia, i totonu diocesan faamaoniga o foliga, e mautinoa lava e le taua. Ma na foliga mai na lagolagoina filemu e Gisella Cardia le Bishop o le Civita Castellana, ina ua mafai ona ia vave ulufale atu i le falesa mo le toatele o tagata na amata ona potopoto i le fale o Cardia e tatalo, i le taimi na amata ai ona salalau tala o foliga.
E tele ni mafuaʻaga autu mo le taulai atu i le Trevignano Romano o se sili ona taua ma mautu puna faaperofeta. Muamua, o le anotusi o feau a Gisella ogatasi vavalalata ma le "vavalo maliega malie" o loʻo faʻatusa mai e isi aso faʻaonapo nei, e aunoa ma se faʻailoga o lona iloa o lo latou i ai (Luz de Maria de Bonilla, Pedro Regis, Fr. Michel Rodrigue, Fr. Adam Skwarczynski , o le tusi o tusia a Bruno Cornacchiola...).
Lona lua, o feʻau faʻaali faʻataʻitaʻi na foliga mai na faʻataunuʻuina: tatou te mauaina le talosaga ia Setema 2019 e tatalo mo Saina o le puna o faʻamaʻi fou mai le ea. . .
Tolu, o savali e masani ona o mai faʻatasi ma foliga vaaia, ata puʻeina o loʻo maua ai I le Cammino con Maria, e le mafai ona avea o ni fua o mafaufauga faʻapitoʻese, aemaise o le iai o le stigmata i luga o le tino o Giselle ma ma le faʻaali o satauro poʻo tusitusiga o lotu toto luga o lima o Gisella. Vaʻai i ata na puʻeina mai lana uepisaite faʻaali https://www.lareginadelrosario.com/, lea e fai mai Siate molimau ("ia molimau"), Abbiate fede ("ia i ai le faʻatuatua"), Maria santissima ("Mary sili ona paia"), Popolo mio ("Oʻu tagata), ma Amore (" Alofa ").
O le mea moni, e mafai ona manatu taufaasese poʻo aga faʻasesega, faʻapea foi le tagi o le faʻatagata o le Taupou ma ata o Iesu i Gisella ma lona toalua, o Gianni, fale. O le manatu o pa'ū agelu e mafai ona i le amataga o savali e ui i lea e foliga mai e matua le talafeagai, ona o lo latou anotusi mataupu ma apoapoaʻiga i le paia. Tuuina atu lo tatou malamalama e ala i le molimau o exorcists pe faapefea o le agelu paʻu 'inoʻino ma fefefe Mary i le tulaga o le mumusu e faaigoaina o ia, le avanoa o se tasi o le a tupu fua le faaosofia le gaosiga o le upu "Mary sili ona paia" ("Maria santissima") i le toto i luga o le tino o le tagatavaai e foliga mai e latalata i leai.
E tusa lava pe o le a le ata o Gisella, o lona toto "hemographic" ataata, poʻo tatuga faatagata, e le tatau na o latou, ona avea o se mea e faailoa ai le paia o le tagata vaai map blanche tusa ai ma gaioiga uma i le lumanaʻi.
Peitai o loʻo iai ni faʻaopoopoga faʻamaoniga o tulaga vaaia o le la i le iai o molimau e tele i le taimi na tatalo ai i foliga, foliga tutusa ma le ata o le "Siva Siva" i Fatima i le 1917 pe faʻamaonia foi e Pope Pius XII i le Vatican Gardens aʻo le i faia le folafolaga. o le Dogma o le Assumption i le 1950. O nei mea na tutupu, pe a foliga mai le la e faʻataʻamilomilo, moli pe suia i se Eucharistic Host, manino e le mafai ona faʻaseseina e ala i tagata, ma o loʻo tusia (pe a le atoatoa) i luga o mea pueata, e mautinoa foi e leai na o fua o le koloseina taufaasese. kiliki iinei e matamata se ata vitio o le vavega o le la (Trevignano Romano - 17 Settembre 2019 - Miracolo del sole / "Trevignano Romano - Setema 17, 2019 - Vavega o le la.") kiliki iinei e vaʻai ia Gisella, lona toʻalua, o Gianni, ma se patele, o molimauina le vavega o le la, i le faʻasalalau faitele o se tasi o faʻaalia mai a Gisella o le Virgin Mary. (Trevignano Romano miracolo del sole 3 gennaio 2020 / "Ole vavega a Trevignano Romano o le la, Ianuari 3, 2020")
Faimai ma le talaʻaga o Marian foliga faʻaalia ai o nei vavega e tatau ona manatu i ai o ni faʻamaoniga o le moni aʻiaʻi o fesoʻotaʻiga faalelagi.
Jennifer
Jennifer o se talavou Amerika tina ma faletua (o lona igoa mulimuli na taofia i le faʻatonu a lona faatonu faʻaleagaga ina ia faʻaaloalo i le le faalauaʻiteleina o lona toʻalua ma lona aiga.) Atonu o ia, atonu o le a se tasi na faʻaigoaina o le "masani" Aso Sa-alu Katoliko o le e itiiti sona iloa e uiga i lona faatuatuaga ma e oo foi i le itiiti ifo e uiga i le Tusi Paia. Na ia manatu i se tasi taimi o "Sotoma ma Komoro" o ni tagata se toʻalua ma o le "Lauga Faʻaamuia" o le igoa o le faʻili papa. Ma, i le taimi o le Faʻamanatuga i le Misasa i se tasi aso, na amata ai ona fetalai faʻafofoga Iesu i lana tufatufaina o feʻau o le alofa ma lapataʻi fai atu ia te ia, "Loʻu tama e, o oe o le faʻalauteleina o laʻu feʻau o le Alofa Mutimutivale. ” Talu ai o ana savali e taulai sili atu i le faamasinoga tonu o tatau lava o mai i se lalolagi le salamo, latou te faʻatumu atoa le vaega mulimuli o le savali a St. Faustina:
… Ae ou te leʻi sau e fai ma faamasino, ou te tatalaina muamua le lautele o le faitotoʻa o loʻu alofa mutimutivale. O lē e musu e ui i le faitotoa o loʻu alofa mutimutivale e ao ona ui atu i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga…-Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Diary o St. Faustina, n. 1146
I se tasi aso, sa faatonuina ai o ia e le Alii e momoli ana feau i le Tama Paʻia, Pope Ioane Paulo II. Fr. Na faaliliuina e Seraphim Michalenko, sui pule o le St. Faustina's kanonization, faaliliuina savali a Jennifer i Polani. Na ia tusiina se pepa ulufale i Roma ma, i soʻo se mea, sa ia mauaina o ia ma ana soa i totonu o le Vatican. Na ia feiloaʻi ma Monsignor Pawel Ptasznik, o se uo mamae ma o se tasi na galulue faʻatasi ma le Pope ma le Polokalame Failautusi a le malo o Vatikana. O nei feʻau na momoli atu ia Cardinal Stanislaw Dziwisz, le failautusi faapitoa a John Paul II. I se fonotaga tulitatao, Msgr. Na fai mai ai Pawel, “Faʻasalalau atu feʻau i le lalolagi i soʻo se auala e te mafaia.”
Aisea Luz de Maria de Bonilla?
Lenei ua fetuunai mai le sili ona faʻatau atu tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.
Luz de María de Bonilla o se failautusi Katoliko, stigmatist, ava, tina, Tolu Poloaiga Augustinian, ma perofeta mai Costa Rica, o loo nofo nei i Atenitina. Sa ola aʻe o ia i se fale tele lotu ma le tuuto tele i le Sakalameta, ma ao tamaitiiti, na ia asia asiasiga faalelagi mai lana agelu leoleo ma le tina Amuia, na ia manatu o ana soa ma tagata talitonu. I le 1990, na ia mauaina se faʻamalologa faʻamalolo mai se maʻi, faʻatasi ai ma se asiasiga mai le tina Faʻamanuiaina ma se valaʻau fou ma lautele lautele e faʻasoa atu ia te ia ni lagona lilo. E leʻi umi ae pa'ū o ia i le fiafia tele e le gata i luma o lona aiga — lona toʻalua ma lana fanau e toavalu, ae faapea foi i tagata na vavalalata ma ia na amata ona potopoto e tatalo; ona la faia ai lea o se fale tatalo e faʻatasi ma ia seia oʻo mai i le aso.
Ina ua mavae tausaga o tuulafoaiina o ia i le finagalo o le Atua, na amata ai ona tigaina Luz de María i tiga o le Koluse, na ia tauave i lona tino ma lona agaga. O lenei muamua na tupu, sa ia faamatala ai, i le Aso Faraile lelei: “Na fesili mai lo matou Alii ia te aʻu pe ou te manaʻo e auai i Ona puapuaga. Na ou taliina ma le mautinoa, ona uma lea o le aso o le tatalo faifai pea, i lena po, na faaali mai Keriso ia te aʻu i luga o le Satauro ma faasoa atu Ona manuʻa. O se tiga e le mafaamatalaina, e ui lava na ou iloa e tusa lava poʻo le a le tiga, ae le o le atoatoa o le tiga lea e tumau ai pea le tiga o Keriso mo tagata. " ((“Revelamos Quen Es la Vidente Luz de María,” Foros de la Virgen María, sao atu ia Iulai 13, 2019, https://forosdelavirgen.org/118869/luz-de-maria-reportaje))
O le aso 19 o Mati o le 1992, na amata ai ona talanoa soo le Tina Amuia ia Luz de María. Talu mai lena taimi, o ia tele na ia mauaina ni feʻau se lua i le vaiaso ma i nisi taimi, naʻo le tasi. O feau na muamua maua mai o loʻo i totonu o nofoaga, ona sosoʻo lea ma le vaʻai a Maria, o ia na sau e faamatala le misiona a Luz de María. “Ou te leʻi vaai muamua i se lalelei tele,” Fai mai Luz e uiga i foliga vaaia o Mary. “O se mea e te le masani ai. O taimi taʻitasi e pei o taimi muamua. ”
I nai masina mulimuli ane, o Mary ma Saint Michael le Agelu Sili na faʻailoa ia te ia i lo tatou Aliʻi i se faʻaaliga, ma i se taimi, e talanoa ai Iesu ma Maria ia te ia i mea e oʻo mai, e pei o le Lapataiga. O feau na alu mai le faʻalilolilo i tagata lautele, ma e ala ile faʻatonuga paia, e tatau ona ia faʻasalalauina atu i le lalolagi.
Ole tele o valoaga na maua e Luz de María ua uma ona taunuu, e aofia ai ma le osofaʻiga i le Twin Towers i Niu Ioka, lea na faasilasila atu ia te ia i le valu aso muamua. I feau, na faailoa ai e Iesu ma Maria lo la faanoanoaga loloto ile le usitaʻi o le tagata ile tulafono a le Atua, lea ua taitai ai le tagata e ogatasi ma amio leaga ma faasaga ile Atua. Ua latou lapataʻi i le lalolagi o sau mai puapuaga: faigamalo ma lona oʻo mai; taua ma le faʻaaogaina o auupega faaniukilia; aafiaga leaga, oge, ma mala; suiga fou, vevesi lautele ma amio le tausaafia; se feteʻenaʻiga i totonu o le Ekalesia; o le pa'ū o le lalolagi tamaoaiga; o le faʻaaliga faʻalauaʻitele ma le pule o le lalolagi o le anetikeriso; le faʻataunuʻuina o Lapataiga, le Vavega, ma faʻasalaga; o le pa'ū o se asteroid, ma le suiga o terestrial geografi, faʻatasi ai ma isi feʻau. Pau a le mea ia aua le fefefe, ae ia unaʻiina le tagata ia liliu lana vaai i le Atua. E le o feau uma a le Atua o mala. O loʻo i ai foʻi ni folafolaga o le toe tu mai o le faʻatuatua moni, o le lotogatasi o tagata o le Atua, o le manumalo o le loto faʻamalamalamaina o Maria, ma le manumalo mulimuli o Keriso, le tupu o le atulaulau, e le toe i ai ni fevaevaeaʻiga, ma o le a tasi i tatou i lalo o le Atua e Toatasi.
O le tama o José María Fernandez Rojas sa tumau pea i tafatafa o Luz de María e avea ma ana taʻutaʻu mai le amataga o ona nofoaga ma ana vaʻaiga, ma e toʻalua ositaulaga o galulue faʻatasi ma ia e tumau. O feau na ia mauaina o leo na puʻeina e ni tagata se toʻalua, ona toe tusia lea e se teine. Tasi ositaulaga e faia faasaʻoga sipela, ona tuu lea e le isi ave feau i se faʻaiuga mulimuli a o leʻi lafoina i luga o le upega tafailagi, www.revelacionesmarianas.com, e faʻasoa ma le lalolagi. O savali ua potopoto i totonu o se tusi ua faʻaigoaina, Ia Oo Mai Lou MaloO Mati 19, 2017, o Juan Abelardo Mata Guevara, o le SDB, o le Epikopo Titular o Estelí, Nicaragua, na tuuina atu ia i latou le Imprimatur o le Ekalesia. Na amata lana tusi:
Estelí, Nicaragua, Year of Our Lord, Mati 19 o 2017
O le mamalu o le Peteriaka Saint Joseph
O voluma o loʻo i ai le "FAʻAALIGA FAʻAALIGA" mai le lagi, na tuuina atu ia Luz de María mai le tausaga 2009 e oʻo mai i le taimi nei, ua uma ona tuuina mai ia te aʻu mo le faʻaaliga faʻapitoa. Ua ou toe iloiloina ma le faʻatuatua ma le fiafia i nei tusi, ua faʻaigoaina, UA OO MAI LE MALO, ma ua ou faia se faaiuga o latou o se valaau i tagata e toe foʻi i le ala e tau atu i le ola e faavavau, ma o nei feʻau o se apoapoaiga mai le lagi i nei taimi. ia e ao i le tamaloa ona faʻaeteete ia aua nei see ese mai le Upu faale-Atua.
I faaaliga taitasi na tuuina mai ia Luz de María, o lo tatou Alii o Iesu Keriso ma le teineititi Amuia ia taʻiala laasaga, le galuega, ma gaioiga a tagata o le Atua i nei vaitau e manaʻomia ai e le tagata le toe foi i aʻoaʻoga o loʻo i totonu o le Tusi Paia.
O feʻau i nei tusi o tala ia o le faʻaleagaga, poto paia, ma le ola mama mo i latou e faʻafeiloaʻia i latou i le faʻatuatua ma le loto maulalo, o lea ou te fautuaina ai latou ina ia e faitau, mafaufau loloto i ai, ma faʻataʻitaʻi.
OU TE LE MAFAUFAU ou te leʻi maua se mea sese i aoaoga faavae o loo taumafai e tetee atu i le faatuatuaga, amio mama ma amioga lelei, lea na ou avatua i nei lomiga le IMPRIMATUR. Faatasi ai ma laʻu faʻamanuiaga, ou te momoli atu loʻu manaʻo sili mo “Upu o le Lagi” o loʻo i ai iinei ina ia lagonaina i mea uma lava. Ou te ole atu ile Virgin Mary, Tina ole Atua ma lo matou Tina, e fautua mo matou ina ia taunuu le finagalo o le Atua
“. . . i le Lalolagi e pei ona faia i le lagi (Mat. 6:10). ”
FAAFETAI
Juan Abelardo Mata Guevara, SDB
O le Ao o le Epikopo o Estelí, Nicaragua
Lalo o se faʻaaliga na faia e Luz de María i Esteril Cathedral i Nicaragua, faʻatasi ai ma se folasaga na faia e le Epikopo Juan Abelardo Mata o le na tuuina atu ia te ia le Imprimatur:
Kiliki ii e matamata i le vitio.
Ioe, o se maliega faavaomalo foliga mai na aliaʻe mai o feau a Luz de Maria de Bonilla e tatau ona mafaufau loloto i ai. E i ai ni mafuaʻaga mo lea mea, e mafai ona otootoina faapenei:
• O le Le faʻamaonia o le Ekalesia Katoliko, na faʻatagaina e Bishop Juan Abelardo Mata Guevara o Esteril i 2017 i tusitusiga Luz de Maria ina ua mavae le 2009, faʻatasi ai ma se faʻamatalaga a le tagata lava ia faʻamaonia lona talitonuga i lo latou tupuaga sili atu.
• O le faʻaauau pea ona faʻatupuina le aʻoaʻoga o mea ma aʻoaʻoga o nei feʻau ma tapuaiga.
• O le mea moni o le tele o mea na tutupu na valoia i nei feʻau (vasa paʻu i nofoaga patino, osofaʻiga terorisi i nofoaga, pei o Pale) ua uma ona taunuu ma le saʻo lelei.
• O le vavalalata ma auiliiliga o le fesoʻotaʻiga, e aunoa ma sina faʻailoga o ni tala faʻafoliga, ma feʻau mai isi ogaoga na foliga mai e leʻi iloa e Luz de Maria (pei o le susuga Michel Rodrigue ma le au vaʻai i Heede, Siamani i taimi o le Tolu) Reich).
• Le i ai o le tele o faʻaauau mea lilo faʻatasi faʻatasi ma Luz de Maria (stigmatisasi, faʻasatauroina totoina i ona luma, ata faʻa-lotu o lo o alu ese ai suauu). O isi taimi o loʻo iai nei molimau a le o iai ni molimau faʻamaonia (vaai iinei).
Ina ia faitau atili e uiga ia Luz de Maria de Bonilla, vaʻai le tusi, LE FAʻAALIGA: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.
Aisea Marco Ferrari?
I le 1992, na amata feiloaʻi ai Marco Ferrari ma ana uo ia tatalo le Rosary i le Aso Toʻonaʻi afiafi. I le aso 26 o Mati, 1994, sa ia faalogoina se leo o faapea mai, “Atalii laitiiti, tusi!” “Marco, lau tama pele, aua le fefe, o aʻu o [lou] tina, tusi mo ou uso ma ou tuafafine uma”. O le uluaʻi faʻaaliga o le "Tina o le Alofa" o se teine 15-16 tausaga, na tupu ia Iulai 1994; i le tausaga na sosoʻo ai, na tuuina atu ai ia Marco ni feʻau tumaʻoti mo Pope John Paul II ma le Epikopo a Brescia, lea na ia tusia tatau. Na ia mauaina foi le 11 faalilolilo e faatatau i le lalolagi, Italia, foliga i le lalolagi, le toe foi mai o Iesu, le Ekalesia ma le Tolu Lilo a Fatima.
Mai le 1995 i le 2005, na iloa ai e Marco ni faʻafitauli i le vaitaimi o le Fagafulu ma toe ola ai i le Aliʻi lagona o le Aso Faraile lelei Na matauina foi le tele o isi mea na tutupu mai faʻataʻitaʻiga i Paratico, e aofia ai le faʻaleagaina o se ata o le "Tina o le Alofa" i luma o molimau e toʻa 18 i le 1999, faʻapea foi ma ni vavega e lua i le 2005 ma le 2007, o le lua na tupu i luga o le o loʻo aʻafia luga o mauga ma e silia ma le 100 tagata o loʻo iai. E ui na faʻatuina se komiti suʻesuʻe i le 1998 e le Epikopo o Brescia Bruno Foresti, ae e lei faia se tulaga aloaia o le Ekalesia e uiga i foliga vaaia, e ui lava o le vaega tatalo a Marco na faʻatagaina ona feiloaʻi i se ekalesia i le pulega.
E tolu fonotaga a Marco Ferrari ma Pope John Paul II, e lima ia Benedict XVI ma le tolu ma Pope Francis; faatasi ai ma le lagolago aloaʻia a le Ekalesia, o le Association of Paratico na latou faʻatuina le tele o fesoʻotaʻiga faavaomalo o le "Oases of the Mother of Love" (falemai a tamaiti, fale o matua, aʻoga, fesoasoani mo lepela, pagota, tagata fai ma fualaau faasaina). O le latou fuʻa na muaʻi faʻamanuiaina e Pope Faranisisi.
O loʻo faaauau pea ona maua e Marco feʻau i le Aso Sa lona fa o masina taʻitasi, o mea o loʻo tupu ai le tele o loʻo fesoʻotaʻi ma isi mau faʻamatalaga faʻamaoni.
Isi faʻamatalaga: http://mammadellamore.it/inglese.htm
http://www.oasi-accoglienza.org/
Aisea na fai ai le vaʻai a l matou tamaʻitaʻi o Medjugorje?
O Medjugorje o se tasi o nofoaga sili na asiasi i ai le "toaga" i le lalolagi. I le masina o Me o le 2017, o le komisi na faavaeina e Pope Benedict XVI ma taitaifono ai Katinale Camillo Ruini, na faʻaiʻuina ana suʻesuʻega i le vaega na vaʻaia. palota lagolagoina o le iloaina o le natura natura o le muamua fitu foliga. Ia Tesema o lena tausaga, na siitia ai e Pope Frances se moratorium i le diocesan faatulagaina malaga, ma siitia maualuga Medjugorje i paia tulaga. O le sui o le Vatican o Archb Bishop Henryk Hoser na tofia foi e le pope na te vaaia le vaaiga o tagata tafafao maimoa i ai, ma folafola ia Iulai 2018, o le nuu laitiiti "o se faapogai o le alofa tunoa mo le lalolagi atoa." I se talanoaga a le tagata ma Epikopo Pavel Hnilica, na taʻua ai e Pope John Paul II, "Medjugorje o se faaauauga, o se faaopoopoga o Fatima." E oʻo mai ile taimi nei, o faʻaupuga ma mea alofa na o atu faʻatasi na maua ai le silia ile fa selau faʻamalologa faʻamaonia, selau ma selau galuega i le faiva faʻaositaulaga, le faitau afe o auaunaga i le lalolagi atoa, ma le anoanoaʻi ma tele o taimi mataʻutia na liliuina ai.
Mo se aotelega faʻasolopito o le silafiaina e le Ekalesia o Medjugorje, faitau Medjugorje… Le Mea E Te Le Iloa. Na saunia foi e Mark Mallett tali i le 24 tetee i le apili. Faitau Medjugorje… Le ulaula G.leai.
Mo se faitauga musuia o maofa liua o se faʻaiuga o le Medjugorje foliga ma faitau se tala o le uluaʻi faʻaaliga, vaʻai le sili atu ona faʻatau atu, LELEI O TAGATA GALUEGA: Tala Lelei o Faʻamalologa ma le Liua e ala i Faigaluega a Maria ma O TAGATA MA LE FAAIPOIPOGA: E Fa toaono alii na manumalo i le taua sili o o latou olaga.
Aisea Pedro Regis?
Le faʻaaliga vaaia o lo matou Fafine o Anguera
Faatasi ai ma 4921 feau na tauaaoina e Pedro Regis talu mai le 1987, o le tino o mea e fesoʻotaʻi ma le taʻua o foliga o la matou Lady o Anguera i Pasila e matua taua tele. Ua tosina faʻapitoa manatu o tusitala tusia e pei o le lauiloa Tusitala Italia Saverio Gaeta, ma ua leva ona avea ma mataʻupu o se tusi faitau-umi e le tagata suʻesuʻe Annarita Magri.
I le taimi muamua na tilotilo, o feʻau e foliga mai e masani ai (o se tuʻutuʻuga e masani ona faʻataʻutaʻu mai ia i latou i Medjugorje) e tusa ai ma lo latou faamamafaina faifai pea i nisi o autu tutotonu: o le manaʻoga e tuuto atoa atu le ola o le tagata i le Atua, faʻamaoni i le Magisterium Moni a le Ekalesia, taua o le tatalo, Tusitusiga Paia ma le Sakalameta. Peitai, pe a mafaufau iai i se taimi umi, o feau a Anguera o loo paʻi mai i le tele o mataupu e le o iai se mea e le talafeagai ma aʻoaʻoga a le Ekalesia poʻo ni faaaliga patino.
O le tulaga o le Ekalesia agai i foliga Anguera e malamalama lelei i ai le faaeteete; pei foi o Zaro di Ischia, ua faʻatuina se komisi mo faʻamoemoega o iloiloga. Peitaʻi, e tatau ona faʻapea mai le tulaga o Msgr. Zanoni, le Archbishop o iai nei o Feira de Santana, ma le tiute o le diocesan mo Anguera, e lautele lagolago, pei ona vaaia mai lenei faatalanoaga puupuu (i Potukale ma Italia faaulutala): kiliki iinei
O le Archbishop Zanoni na faaali faʻasalalau i faʻasalalau i Anguera faʻatasi ma Pedro Regis, ma faʻamanuia le au malaga.
E tatau ona manino o le mataupu o nei feʻau e le mafai ona i ai se temoni amataga ona o latou saʻo faʻataʻitaʻiga masani orthodoxy. E moni na tuuaia e le au faipule Kanata Dominican François-Marie Dermine Pedro Regis i le Italia Katoliko ala o faasalalauga maua o savali i "tusia otometi." O le tagatavaai, o ia lava, na ia teteeina lenei talitonuga moni tuusaʻo ma talitonuina (kiliki iinei). Ina ia vaʻaia Pedro fefaʻasoaaʻi O feau na ia mauaina, kiliki iinei.
Pe a vaʻai totoʻa i manatu a Fr. Dermine e tusa ai ma le fesili lautele o aso nei faaaliga tumaʻoti, e vave lava ona aliali mai o loʻo ia te ia le faʻamaoni muamua faasaga i so o se valoaga (pei o tusitusiga a le susuga Fr. Stefano Gobbi) ma manatu o le sau o le Era o le Filemu o se talitonuga sese. A o le ono mafai e Pedro Regis mafai ona faia toetoe 5000 feau i se vaitaimi o le toeitiiti 33 tausaga, e tatau ona fesiligia poʻo le a le faʻamoemoe e mafai ona ia maua mo le faia o lea. Aemaise lava, faʻafefea Pedro Regis mafaufau i le lautele o le savali # 458, na ia mauaina faʻalauaʻitele a o tootuli mo le toeitiiti lava lua itula ia Novema 2, 1991? Ma e faʻafefea foi ona ia tusia i lalo i luga o le 130 laupepa pepa na faitauina muamua, ma le feʻau o loʻo taofia atoatoa i le faʻaiuga o le itulau 130? O Pedro Regis, o ia lava, na leiloa lona le iloa o le uiga o nisi o faʻataulaitu tuʻutuuga faʻaaoga i le feʻau. E tusa ma le 8000 molimau na iai, e aofia ai ma le au tusitala o TV, ona na folafola e le Our Lady of Anguera le aso na tuanaʻi e tuuina atu ai se "faailoga" i tagata masalosalo.
Aisea le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta?
O i latou e leʻi faalogo i se folasaga talafeagai i faʻaaliga i le "Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia," lea na faʻatuatuaina e Iesu ia Luisa, o nisi taimi e le mautonu i le maelega na faia e i latou na mauaina lenei folasaga: "Aisea e matua faʻamamafa ai le le savali a lenei fafine faatauvaa mai Italia na maliu i le 70 tausaga talu ai? ”
E ui e mafai ona e mauaina se faʻaaliga amata i tusi, O le Tupu o Talafaʻasolopito, O le Tupu o le Mamalu, Le La o Loʻu Finagalo (lomia e le Vatikana lava ia), O Se Taiala i le Tusi o le Lagi (lea e i ai se imprimatur), Mark Mallett aotelega puʻupuʻu I luga Luisa ma ana tusitusiga, o galuega a Fr. Joseph Iannuzzi, ma isi mea, faʻamolemole faʻataga mai i matou, i le naʻo nai fuaiupu, ia taumafai e faʻamutaina le le mautonu.
E pei lava ona faʻapea o faʻaaliga ofoofogia e uiga i le Alofa Mutimutivale na faʻatuatuaina e Iesu i St. Le taumafaiga mulimuli a le Atua mo le faaolataga (luma o lona Afio Mai Faalua i le alofa tunoa), e faʻapea foi Ana faʻaaliga i le Mamalu Atua ua faʻatuatuaina i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta Le taumafaiga mulimuli a le Atua e faʻapaʻiaina. Faaolataga ma le faapaiaina: o faanaunauga silisili e lua le Atua mo Ana fanau pele. O le muamua o le faavae mo le mea mulimuli; o lea, e fetaui ma faʻaaliga faʻaalia Faustina na lauiloa muamua; peitai, mulimuli ane, e finagalo le Atua e le na ona tatou talia Lona alofa mutimutivale, ae tatou te talia lona lava soifua o lo tatou ola, ma avea ia faapei o Ia - i le tele e mafai ai mo se meaola. A o faʻaaliga a Faustina, latou lava, e masani lava ona taʻu atu ai lenei tapu fou o le Ola i le Atua.th seneturi), ua tuu ia Luisa e avea ma talaʻiga autu ma "failautusi" o lenei "fou ma paia paia" (e pei ona taʻua e Pope St. John Paul II).
E ui o faʻaaliga a Luisa o faʻataʻitaʻiga masani (ua faʻamautu pea e le Ekalesia lenei mea ma ua i ai foi i latou i le tele o auala ua faʻamaonia), latou te avatua le mea, o le mea moni, o le feʻau pito sili ona matagofie e mafai ona mafaufauina. O la latou savali e matua-faʻaosoosoina tele o le masalosalo ia i latou o le a matua faʻaosooso, ae mo le mea moni na e leai se mafuaʻaga tatau o loʻo tumau pea mo se masalosalo. Ma o le feau lenei: a maeʻa le 4,000 tausaga o tapenapenaga i totonu o le faʻaolataga o talaʻaga ma le 2,000 tausaga o le tele o tapenaga ia tele lava i totonu o le talaʻaga a le Ekalesia, ua uma loa ona sauni le Ekalesia e talia lona pale; ua ia sauni e talia le mea na taʻitaʻia o ia e le Agaga Paia i le taimi atoa. E leai se tasi lava le mea taua lava o Etena lava ia — o le paia e faʻapea foʻi Maria, i se auala e sili ona atoatoa nai lo Atamu ma Eva—ma o lea ua avanoa mo le fesili. O lenei paia e taʻua o le "Ola i le Finagalo Paia." O le alofa tunoa o alofa tunoa. O le faʻatinoina lea o le tatalo a le "Lo matou Tama" i le agaga, ia faia le finagalo o le Atua i totonu ia te oe e pei lava ona faia e le au paʻia i le Lagi. E le suia ai se tasi o tuuto ma faiga o loʻo fesiligia e le Lagi mai ia tatou - auai i le Faʻamanatuga, tatalo i le Rosary, anapogi, faitauina o Mau, faʻapaʻiaina o tatou lava ia Maria, faia galuega alofa, ma isi - ae, e faia ai valaau sili atu faanatinati ma faaeaina, aua ua mafai nei ona tatou faia nei mea uma i se auala moni faaleatua.
Ae ua taʻu atu foi e Iesu ia Luisa, e le o faamalieina na o nai agaga iinei ma iina e ola ai i lenei “fou” paia. O ia e aumai lana nofoaiga i luga o le lalolagi atoa i le lata mai mamalu mamalu o le Universal Peace. Na o le a faʻataunuʻuina ai le tatalo a lo tatou Tama. ma o lenei tatalo, o le tatalo silisili lava na faia, o se valoʻaga mautinoa lea na fofogaina e laugutu o le Alo o le Atua. O le a oo mai lona Malo. Leai ma se mea e mafai e se tasi ona taofia. Ae, e ala ia Luisa, ua aioi atu ai Iesu ia i tatou uma ia avea ma tagata e folafola atu lenei Malo; e aoao atili i le finagalo o le Atua (e pei ona ia faʻaalia lona loloto lava ia Luisa); ia tatou ola i lona finagalo ma tatou saunia le eleele mo lana pule aoao; ia tuʻuina ia te Ia o tatou manaʻo ina ia mafai ona ia foaʻi mai ia i tatou lana pule.
“Iesu, ou te talitonu ia te Oe. Fai lou finagalo. Ou te avatu ia te oe loʻu manaʻo; faʻamolemole ia te aʻu lau tupe.
“Ia oʻo mai lou Malo. Ia fai lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi. ”
O upu nei ua aioi mai Iesu ia tatou maua pea i o tatou mafaufau, loto ma laugutu.
Aisea Simona ma Angela?
Faʻaaliga faimaile o lo tatou Lady o Zaro
O le tuuaiga Marian foliga mai i Zaro di Ischia (o se motu latalata i Naples i Italia) sa faifai pea talu mai 1994. O le toalua o lo o vaaia nei, Simona Patalano ma Angela Fabiani, mauaina ni feau i le 8 ma 26 o masina taitasi, ma Don Ciro Vespoli, oe Na te saunia le taʻitaʻiga a le Atua mo i latou, o ia foi o se tasi o vaega o le auvaai i le amataga o foliga, aʻo leʻi avea o ia ma ositaulaga. (O Don Ciro lea, pe a ma le taimi talu ai nei, na te faitaua le feʻau na tusia e Simona ma Angela ina ua la tulaʻi mai i o latou lagona o loʻo fiafia i ai, poʻo le "malolo i le Agaga—riposo nello Agaga").
O feʻau mai le Laʻua Tamaʻitaʻi o Zaro, atonu e leʻo lauiloa ile lalolagi tautala Igilisi, peitaʻi o le mataupu e mafai ona faia mo le togafitia ma le ogaoga i le tele o mafuaaga. Muamua o loʻo vaʻaia ma le mataalia e le pulega o le pule o le diocesan, ma i le 2014 na latou faʻatuina se komiti aloaʻia, faʻatasi ai ma isi mea, i le aoina o molimau o faʻamalologa ma isi fualaʻau e fesoʻotaʻi ma faʻaaliga. O le mea lea, o le vaʻai ma latou foliga vaʻaia, o lea e suʻesuʻeina ma le malosi, ma i lo tatou iloa, e leai lava ni tuʻuaʻiga o ni mea sese. O le tala a Don Ciro, o ia lava, e le mafai ona faauuina e Msgr. Filippo Strofaldi, o le na mulimuli i foliga mai talu mai le 1999, na ia faia le faatautala faamasinoina foliga vaaia pe o le diabolic po o le taunuuga o gasegase o le mafaufau. O le lona tolu o mea e alofagia ai le manatu mamafa i faʻaaliga / feʻau mai a Zaro o le faʻamaoniga manino lea i le 1995, sa i ai le vaʻai tagata vaʻai o se mea na aliali mai o faʻaaliga manino (lomia i le mekasini Epoka) o le faʻaleagaina o le Twin Towers * i New York i le 2001. (O le mea lea na tosina mai ai manatu o le nusipepa a le atunuʻu ia Zaro). E tusa ai ma le tele o mataupu taua o feʻau masani, ** o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga ofoofogia i le va o latou ma isi faʻamaumauga ogaoga, e aunoa ma ni sese faʻalelotu.
punaoa:
Vitio pepa aloaia (Italia) e aofia ai faʻamaumauga 1995 ata o tagatavaai (ia i latou Ciro Vespoli):
https://www.youtube.com/watch?v=qkZ3LUxx-8E
Don Ciro Vespoli o se tasi o le vaega muamua o tagatavaai a o talavou, ma mulimuli ane avea ma ositaulaga. Na te le o toe nofo latalata i Zaro ae na te mauaina ma siaki i feau.
Valeria Copponi
O le tala a Valeria's Copponi o le mauaina o nofoaga mai le lagi na amataina a o iai o ia i Lourdes ma lona toʻalua o le militeli i le malaga. O iina na ia lagonaina ai se leo na ia iloaina o lana agelu leoleo, fai atu ia te ia e tu i luga. Ona ia tuuina atu lea o ia i le Our Lady, o le na fai mai, "Oe o le a avea ma aʻu tumutumuga" - o se faaupuga na ia malamalama i tausaga mulimuli ane ina ua faaaoga e le faifeau i le tulaga o le tatalo vaega na ia amataina i le taulaga taulaga o Roma, Italia. O nei fonotaga, lea na momoli mai ai e Valeria ana feau, sa faia faʻalua i masina taʻitasi i Aso Lulu, ona sosoʻo ai lea ma le vaiaso i le talosaga a Iesu, na ia taʻua ili i le ekalesia SantʻIgnazio i le fesoʻotaʻiga ma le feiloaʻiga ma le American Jesuit, Fr. Ropati Faricy. O le valaʻauina a Valeria na faʻamaonia mai i fofo faʻalenatura, e aofia ai ma le tasi mai le tele o sclerosis, lea na aʻafia ai foi le vai ofoofogia i Collevalenza, o le 'Italian Lourdes' ma le fale i le teine faifeau Sipaniolo, Mother Speranza di Ges 1893 (1983-XNUMX), o loʻo i ai nei mo le faʻasalaga.
O Fr. Gabriele Amorth o le na faʻamalosia Valeria e faʻasalalau ana feʻau i fafo atu o le potu tatalo. O uiga o le aufailotu e mautinoa lava e fefiloi: o nisi patele e le talitonu, aʻo isi e auai atoatoa i le nofoaga tutotonu.
le nei e mai Valeria Copponi lava upu, pei ona faʻaalia i luga o lana upega tafailagi ma faʻaliliu mai le Italia: http://gesu-maria.net/. O le isi faʻaliliuga Igilisi e mafai ona maua i lana Igilisi 'upega tafaʻilagi iinei: http://keepwatchwithme.org/?p=22
“O aʻu o le mea faigaluega a Iesu e faʻafiafia ai lana afioga mo o tatou taimi. E ui ou te le o agavaa mo lenei, ae ou te taliaina ma le fefe tele ma le tiutetauave lenei meaalofa sili, ma tuuina atu aʻu lava i Lona finagalo paia. O lenei uiga uiga ese ua taʻua o “nofoaga.” E aofia ai upu i totonu e sau, e le mai le mafaufau i foliga o mafaufauga, ae mai le loto, e pei o se leo na "tautala" latou mai totonu.
A amata ona ou tusia (ia matou fai atu i lalo o le faʻatonuga), Ou te le o malamalama i le uiga o le atoa. Naʻo le faʻaiuga, pe a oʻu toe faitau, ou te malamalama i le uiga atoa o upu "faʻalauiloa" ia te aʻu, e faʻatopetope pe faʻatopetope i se gagana faʻapea ou te le malamalama. Muamua, o le mea na ou ofo o le tele o lenei "mama" tusitusiga e aunoa ma le tapeina poʻo faasaʻoga, sili atu atoatoa ma sili atu ona moni nai lo se faʻailoga masani, e aunoa ma le vaivai i laʻu vaega; e faʻasolosolo lelei mea uma. Ae matou te iloa o le Agaga e feulaina le mea ma le taimi na te finagalo i ai, ma faapea foi ma le loto maulalo ma faailoa atu a aunoa ma Ia e le mafai ona tatou faia se mea, tatou te filifili e faalogo i le Upu, O ai le Ala, Upu Moni, ma le Ola. ”