Se Tali ia Jimmy Akin – Vaega 2

by 
Mareko Mallett

 

Manatua: Ina ia faitau le Vaega 1 o laʻu tali ia Jimmy Akin, tagai iinei.

 

Ua faaauau pea le Apologist Jimmy Akin o Tali Katoliko lana faitioga o le aposetolo o le Countdown to the Kingdom ma a mea lona lua le taimi nei.  

Muamua, ou te manaʻo e toe taʻua loʻu lagona i le pito i lalo o laʻu tali mulimuli ia Mr. Akin e faapea, "a o faʻaitiitia le lalolagi Katoliko ... o le lotogatasi i le Tino o Keriso ua sili atu ona lamatia nai lo se isi lava taimi." O lona uiga, e ui lava e mafai e se tasi ona taofi patino ni faitioga ma manatu o se isi aposetolo, e ave i latou i le lautele - e aunoa ma ni faʻamaumauga talafeagai ma le malamalama poʻo se feutagaiga - e ono tupu ai le fenumiai ma le fevaevaeaʻiga i le Tino o Keriso. E pei o le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:

Ina ia aloese mai le vave faʻaiuga, e tatau i tagata uma ona faʻaeteete e faʻamatala i le mea e mafai ai mafaufauga o lana tuaoi, ana upu, ma ana amioga i se auala lelei.

O Kerisiano lelei uma e tatau ona sili atu ona saunia e tuuina atu se faauigaga lelei i le faamatalaga a se tasi nai lo le taʻusalaina. Ae afai e le mafai ona ia faia, ia fesili mai pe faapefea ona malamalama le isi. ‘Āfai fo‘i e malamalama lelei lē na muamua, ‘ia fa‘asa‘o o ia e lē na muamua ma le alofa. Afai e le lava lena, ia taumafai le Kerisiano i auala talafeagai uma e aumaia ai le isi i se faauigaga saʻo ina ia mafai ai ona faaolaina o ia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2478

Ae paga lea, ua lafoaʻi e Mr. Akin lenei auala (na te leʻi aapa mai ia te aʻu poʻo laʻu 'au mo se faʻamalamalamaga atili ma talanoaga), ma o loʻo faʻaalia. I se aotelega:

  • O loo faaauau pea ona fesiligia e Mr. Akin le faatuatuaina o le faagasologa o le iloatino i Countdown e ala i le fautua mai o le 'faamaonia e le Ekalesia' o le tulaga faatonuina lea e tatau ona tatou faaaogaina. Ae o le Ekalesia lava ia e le aoaoina lena mea. 
  • Na ia tautino mai o Tama o le Ekalesia anamua o e na aoao atu e uiga i se malo faaletino o le a oo mai ma le vaitaimi o faamanuiaga faaleagaga sa sese (millenarianism). Ae ui i lea, o sikolasipi sili atu ma le faaeteete ma lata mai, ua faamautu ai faamoemoega o Tama o le Ekalesia.
  • Ua manatu Mr. Akin i le silia i le senituri o aʻoaʻoga faapope o loo faamautinoa mai ai le oo mai o le “vaitaimi o le filemu” ma le paia, ua na o se “manatu.” Ae ui i lea, o le Catechism o loʻo faʻamaonia e le manaʻomia e le Magisterium masani a le Ekalesia ex kathedra gagana.
  • Na ia saunia ni faʻataʻitaʻiga se lua lea na ia fai mai ai ua tatou aveesea pope i fafo atu o le tala. Nai lo o lea, o ana faaaʻoaʻoga e lua ua faamaonia ai aʻoaʻoga faapope ma le Tusi Paia. 
  • Fai mai Mr. Akin o Fatima o se mea ua tuanaʻi. E le ioe Penetito XVI. 
  • Na ia fautua mai o Countdown ua solia ai se poloaiga i luga o tusitusiga a Luisa Piccarreta ma o Fr. O Michel Rodrigue, o se tasi o tagata vaʻai o loʻo tatou vaʻaia i luga o lenei 'upega tafaʻilagi, e faʻasese pe pepelo. E i ai se matou tala e uiga i lenei osofaiga mataga i le uiga o lenei Abbot.

 

I luga o le faʻamaoni o la tatou faʻagasologa o le iloatino

Fai mai Mr. Akin:

Ou te lei ta'ua lava o le leai o se faamaoniga a le Ekalesia a se tagatavaai o lona uiga e le faatuatuaina le tagatavaai. Nai lo lena, sa ou tusia: “Ua filifili le Countdown e le faaaogaina le faamaoniga a le Ekalesia e fai ma tulaga faatonuina mo le talitonuina o tagatavaai. O le a le faatuatuaina o lana lava iloiloga?”

E foliga mai e feteenai lenei faamatalaga. Afai e mafai lava ona faatuatuaina se tagatavaai e aunoa ma se faamaoniga a le Ekalesia, e pei ona faaata mai e Mr. Akin, aisea la ua ia fautua mai ai o le “faamaonia e le Ekalesia” e tatau ona na o le pau lea o tulaga tatou te iloiloina ai le faatuatuaina o faaaliga patino? E foliga mai o loo ia taumafai e faapaolo maaleale i soo se tagatavaai e le o i ai se tautinoga aloaia o le “faamaonia”—e ui lava e seasea se faamaoniga faapea a o maua pea e tagatavaai ma tuuina atu faaaliga. E manino lava, o le tulaga faale-ekalesia, ua na o se tasi lea o le tele o mea e mafaufau i ai pe a oo mai i tagatavaai faautauta ma e oo lava i tulaga faatonuina e manaomia e le Ekalesia lava ia. E le gata i lea, o le ituaiga o faʻatagaga o loʻo i ai i le mafaufau o Mr. Akin - o le Vatican na tuʻuina atu “faiga fa'aleagaga” - e toetoe lava a le tuuina atu i soo se tagatavaai. E oo lava i faaaliga a St. Faustina na maua ai se poloaiga faapea. O lea la, e manino lava, o le faatapulaaina o lo tatou iloiloina o faaaliga patino i na o i latou e i ai faamaoniga faapena e matua le manaomia lava ma o le mea moni e faavalevalea e faauigaina e tatau.

Talu mai le soloia o le Canon 1399 ma le 2318 o le Code of Canon Law muamua e Pope Paul VI i le AAS 58 (1966), o lomiga e uiga i foliga fou, faaaliga, valoaga, vavega, ma isi ua faatagaina e tufatufaina ma faitau e le au faatuatua. e aunoa ma le faatagaga manino a le Ekalesia, pe afai e leai se mea e solia ai le faatuatua ma amioga. O lona uiga e oo lava i se Le faʻamaonia e le tatau. O lea la, o fe'au uma ile Countdown to the Kingdom (CTTK) e tatau ona pasi muamua ile su'ega litmus o Orthodoxy. O le fautua atu la i soo se auala, o le faaaliga patino e tatau ona “faamaonia” ina ia mafai ona faitau pe iloatino, pe talitonu foi, e faaseseina. 

E maua e se tasi le lagona e talitonu Mr. Akin matou te lomia faasalalau uma tagi i faaaliga patino e sopoia ai a matou kesi. Ioe, matou te mauaina ni tusi mai tagata o loo faapea mai na latou mauaina faaaliga patino. Ae ui i lea, toetoe lava o nei mea uma e fai lē fa'aalia ile CTTK. O le mafuaaga ona o le tele o taimi e leai se auala e faʻamaonia ai le faʻamaoni o ia faʻamatalaga. Na lapatai mai St. John o le Koluse e uiga i le ono mafai ona faaseseina e ia lava:

Ua ou maofa lava i mea o loo tutupu i nei aso—o lona uiga, pe a oo i se agaga e itiiti se poto masani o le mafaufau loloto, pe afai e na te iloa ni tulaga patino o lenei ituaiga i se tulaga o le manatua, o le taimi lava lena e papatisoina ai i latou uma e mai le Atua, ma manatu o le tulaga lea, fai mai: “Ua fetalai mai le Atua ia te au...”; “Na tali mai le Atua ia te a’u…”; ae e le faapea lava, ae, e pei ona matou fai atu, o le tele lava, o i latou o loo fai atu nei mea ia i latou lava. Ma, i luga atu ma luga atu o lenei, o le manao o loo i ai i tagata mo nofoaga, ma le fiafia e oo mai i o latou agaga mai ia i latou, e taitai atu ai i latou e tali atu ia i latou lava ma mafaufau ai o le Atua lea o loo tali mai ia i latou ma fetalai mai ia i latou. —St. Ioane o le Koluse, O le Asogatotonu o le Mauga o Karamelu, Tusi 2, Mataupu 29, n.4-5

O le mea lea ua manatu ai le Ekalesia e avea ma faamaoniga atili o faamatalaga e uiga i le tupuaga faalelagi o ia faaaliga. Ua teena e le Faapotopotoga Paia mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua le manatu faapea o fua e le taua. E faasino tonu lava i le taua pe a faapea o faaaliga…

… Fua mai ia atonu e iloa mulimuli ane ai e le Ekalesia le moni o mea moni… - "Masani e Faatatau i Ituaiga o Faagaioiga i le Faʻailoaina o Masalosalo Faʻaaliga po o Faʻaaliga" n. 2, faʻatau ie

O se faaaliga patino e mafai ona saogalemu talitonu pe a uma ona faautauta e aunoa ma faamaoniga a le Ekalesia. O se faaaʻoaʻoga, o tagatavaai o Fatima, sa iloatino e “faatuatuaina” e aunoa ma se faamaoniga a le Lotu (lea e tusa ma le 13 tausaga talu ona mavae le “vavega o le la” taʻutaʻua). Sagato Pio, Sagato Faustina, Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, ma isi o fa'ata'ita'iga uma ia o le au fa'alilo na tu'uina mai fa'aaliga na talitonuina e fa'atatau i fa'amaoniga o iai ma le tele. E le faafeagai le faatuatua ma le mafaufau; ie. o le mafaufau, e faamalamalamaina e le faatuatua, e mafai ona aumaia ai i tatou i le faautautaga tatau. E ui ina fai mai Mr. Akin, “o le le lava o le faitau ma le faaeteete o le faitau ma le iloiloga e taatele i le Countdown”, e foliga mai na te lei faitauina ma le totoa la’u uluai tali, lea na aofia ai upu a Penetito XIV pe na o le “faamaoniga a le Ekalesia” pe leai tulaga e iloilo ai valoaga:

O i latou ea ua tuuina atu i ai se faaaliga, ma o ē ‘ua mautinoa e mai le Atua lea mea, e saisaitia e tuuina atu se ioe malosi i ai? O le tali o loo ioe… O le ua tuuina atu i ai lena faaaliga patino ma folafola atu i ai, e tatau ona talitonu ma usiusitai i le poloaiga po o le savali a le Atua, pe afai e tuuina atu ia te ia i luga o faamaoniga e lava… Aua e fetalai mai le Atua ia te ia, a itiiti mai e ala mai o le isi, ma o lea e manaomia ai o ia e talitonu; o le mea lea, ua noatia o ia e talitonu i le Atua, Le na te manaomia o ia na te faia. -Lototoa toa, Vol III, p.390, itulau. 394

Ma le mea mulimuli, e tatau ona toe fai: e ala i le lolomiina o savali a nisi tagatavaai i luga o le CTTK, matou te le o faia se tautinoga i lo latou moni ae o loʻo faʻatulagaina tonu mo le iloatino e le Ekalesia atoa. E toe fai atu, pe ana faitau ma iloilo ma le faaeteete e Mr. Akin mea o loo i luga o la tatou upega tafaʻilagi, semanu na te mauaina i luga o la tatou itulau autu se Disclaimer, lea e taʻu mai ai:

E le o i tatou e faamasinoina le mea e aofia ai se faaaliga moni—o le Ekalesia—ma o le a tatou gauai atu pea i soo se mea na te faia ma le mautinoa. O lena i o le Ekalesia la, tatou te "tofotofoina" valoaga: "Taʻitaʻia e le Magisterium o le Ekalesia, le sensus fidelium Na te iloa iloa iloa lelei ma faʻafeiloaʻi i nei faʻaaliga soʻo se mea lava e taʻu o le valaʻauina moni a Keriso poʻo lana au paia i le Ekalesia. ” (Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 67)

Fai mai "taʻitaʻia" ae leʻo "filifilia" e le Magisterium. 

 

I luga o Tama o le Ekalesia

Fai mai Mr. Akin:

O se mea e ofo ai [Mark Mallett] o loo taʻua e Tamā le malamalama o le meleniuma, ona o le taʻutaʻua o Tama e le ioe i lenei mea. I le lagolagoina o le malamalama o Countdown, na taʻua ai e Mr. Mallett uluai punaoa e pei o le Tusi a Panapa, Papias, Justin Martyr, Irenaeus, ma Tetullian i le meleniuma. Ae na te leʻi taʻua e iloa e le au atamamai patristics taʻitasi o nei punaoa e lagolago ai milenarianism - o le manatu o le ai ai se toetutu faaletino o e amiotonu, pe a uma ona latou nofotupu faatasi ma Keriso i le lalolagi mo se vaitaimi umi ao lei oo i le faamasinoga mulimuli (le Ekalesia ma le Countdown teena millenarianism).

O iinei, e foliga mai ai foi le filifilia o Mr. Akin, ma le le mafai ona taʻua le galuega mataʻina a le tagata aʻoga patristic Rev. Joseph Iannuzzi Ph.B., STB, M. Div., STL, STD, o lē na tuutoina atu le tele o lona soifua ma ana tusitusiga ia atinaeina o le talitonuga o le meleniuma ma le Vaitau o le Filemu a sau; Dr. Françoise Breynaert, Le Afio Mai Mamalu o Keriso & le Meleniuma (2019); ma Polofesa Jacques Cabaud, I le I'uga Taimi (2019).

I le suʻesuʻeina o le manumalo manumalo o le faa-kerisiano, o le tele o tusitala na latou talitonuina o se sircastic style, ma ua lafoina ai paolo o le masalosalo i uluaʻi tusitusiga a le Au Aposetolo. E toʻatele na latalata i le faaigoaina o ni aʻoaʻoga sese, ma le sese ona faʻatusatusaina o a latou aʻoaʻoga "le suia" i le meleniuma i aʻoaʻoga a lotu sesē. —Faa. Joseph Iannuzzi, Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St. John the Evangelist Press, 1999, i. 11

Ua ou tusia foi se tusi i lenei mataupu ua ta'ua Le Fetauiga Mulimuli, lea na maua le Nihil Obstat. O Polofesa Daniel O'Connor (o se faufautua i le CTTK) na ia tuuina mai foi se puipuiga atoatoa o Tama o le Ekalesia ma le Era o le Filemu i le tele o galuega e pei o le O le Tupu o le Mamalu ma lana tusi fou, Ia Faia Lou Finagalo. E lē gata i lea, o le faaliliu o feʻau a lenei upega tafaʻilagi, o Peter Bannister, MTh, MPhil, e masani lelei i tusitusiga patristic i le meleniuma ma lo latou siʻuleo i valoaga o aso nei. O le mea lea, matou te matua le ioe i le manatu o Mr. Akin e faapea “O le le lava o le faitau ma le faaeteete ma le iloiloga e masani lava ile Countdown” ma ua le mafai ona tatou manatu o nisi o Tama o le Ekalesia sa le ioe i latou lava (ua ou tautala patino lava i lenei mea. iinei, o se tusiga semanu ou te faasoa atu ma le naunautai ia Mr. Akin pe ana ia fesili mai).

E tatau i se tasi ona taofi ma mafaufau o nisi o Tama o le Ekalesia,[1]“…o atamamai maualuluga o uluai seneturi o le Ekalesia, o ana tusitusiga, lauga ma olaga paia na matua aafia ai le faauigaga, puipuiga ma le faasalalauina o le Faatuatua”, Katoliko Encyclopedia, Sunday Visitor Publications, 1991, i. 399. Na tusia e St. Vincent o Lerins: “… afai e tulai mai se fesili fou e lei tuuina mai ai se faaiuga faapea, e tatau la ona latou toe foi atu i manatu o Tama paia, o i latou e le itiiti ifo, o e, e taitasi i lona lava taimi ma lona nofoaga, e tumau i le lotogatasi o o le mafutaga ma le fa‘atuatua, na talia e fai ma a‘oa‘o fa‘amaoni; ma po o le a lava le mea e maua e i latou nei, ma le manatu e tasi ma le maliega e tasi, e tatau ona avea lenei mea ma aoaoga faavae moni ma le Katoliko o le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo po o se masalosalo.” -Nofoaga masani o le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77 e pei o Papias, na maua lo latou malamalamaga i le meleniuma mai le aʻoaʻoga muamua a St. John lava ia. O le ta'u sa'o lava o lenei mea o se a'oa'oga sese, e pei ona fautua mai ai Mr. Akin, o se mea e ofo ai ia te ia lava, e tusa lava pe i ai. foliga mai lagona o le meleniuma i tusitusiga a Tama o le Ekalesia. 

O le mea moni, o le faʻaaogaina sese o aʻoaʻoga a Papias i nisi aʻoaʻoga sese faa-Iutaia-Kerisiano o taimi ua tuanaʻi, e aliali mai lava mai se manatu sese. O nisi tagata popoto i mataupu faalelotu na latou taliaina ma le le mafaufau le auala a Eusebius. Chiliasm, e i'u ai i se soliga e le'i fa'amaloloina i le tulaga o le eschatology lea o le a tumau mo sina taimi, e pei o se fa'amamafa so'o se mea, fa'apipi'i i le upu iloga. meleniuma. —Faa. Joseph Iannuzzi, Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St. John the Evangelist Press, 1999, i. 20

Ae paga lea, e le o faia e Mr. Akin se eseesega manino o le mea tonu e aofia ai le aʻoaʻoga a le meleniuma. O le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:

O le taufaasese a Anetikeriso ua amata loa ona amata foliga i le lalolagi i taimi uma o le tagi fai mai ia iloa i totonu o le tala faasolopito o le faamoemoe faa-Mesia lea faatoa mafai ona tino mai i tala atu o le tala faasolopito e ala i le faamasinoga eschatological. Ua teena e le Ekalesia o ni suiga o lenei faiga taufaasese o le malo lea na faaigoaina i le igoa o le meleniuma, (577) ae maise le "faalemafaufau leaga faapolokiki" o faiga faapolokiki a le misianisiali. (578) —n. 676

Na ou tuua ma le loto i ai vaefaamatalaga i luga ona e taua tele i le fesoasoani ia tatou malamalama i le uiga o le "millenarianism", ma le lona lua, "faalelalolagi faalelalolagi" i le Catechism.

Footnote 577 o se faʻasino i le Denzinger-Schonnmetzer's galuega (Enchiridion Symbolorum, definitionum et اعلانum de rebus fidei et morum)Denzinger's galuega sailia le atinaʻe o aʻoaʻoga ma Dogma i le Ekalesia Katoliko mai ona popofou taimi, ma e mautinoa lava vaaia o se talitonuina lava punaoa mo le Catechism e taʻua. O le vaefaamatalaga i le "millenarianism" e taitai atu ai i tatou i le galuega a Denzinger, lea e faapea mai:

… Le faiga o le Millenarianism ua faʻamamaina, o loʻo aʻoaʻo ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o Keriso le Alii aʻo leʻi faia le faʻaiuga o le faʻamasinoga, tusa pe na muamua pe leai foi le toʻatele o le au amiotonu, o le a faʻaalia manino lava e pule i lenei lalolagi. O le tali o le: O le faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻo saogalemu. —DS 2269/3839, Poloaʻiga a le Ofisa Paʻia, Iulai 21, 1944

Soʻo se taimi e talanoa ai Tama a le Ekalesia i le malologa o le Sapati poʻo le vaitaimi o le filemu, latou te le valoʻia le toe foʻi mai o Iesu i le tino, poʻo le faʻaiuga o le talafaʻasolopito o tagata, ae latou te faʻamamafaina le mana faʻafouina o le Agaga Paʻia i faʻamanatuga e faʻaatoatoaina ai le Ekalesia, o lea ina ia mafai e Keriso ona faʻaalia o ia ia te ia lava o se faʻaipoipo faʻaipoipo pe a toe foʻi mai o ia. —Faaa. JL Iannuzzi, Le Matagofie o Foafoaga, i. 79

E lua mea e tatau ona matauina iinei: e le o lafoaia e le Ekalesia le avanoa o se ituaiga "toetutu oe amiotonu", lea sa i ai muamua i le tala a Keriso lava Toetu.[2]vaʻai O Le Toe Afio Mai ma O Le Toetu o le Ekalesia

O le faʻamaoniga taua o se vaitau ogatotonu lea o loʻo tutulai mai ai le 'au paʻia o loʻo i luga o le lalolagi ma e leʻi oʻo lava i le latou laʻasaga mulimuli, aua o se tasi lea o itu o le mea lilo o aso amuli e leʻi faʻaalia. — Katinale Jean Daniélou (1905-1974), O se Talafaʻasolopito o le Amataga Kerisiano Mataupu Faavae I luma o le Fono a Nicea, 1964, i. 377

Lona lua, Millenarianism, na tusia e Leo J. Trese i Na faamatalaina e le Faʻatuatua, faatatau ia i latou oe taliaina le Faaaliga 20: 6 moni.

O loʻo faamatala e Sagato Ioane le faaaliga vaaia faaperofetaga (Faʻa 20: 1-6), o le tiapolo o le a saisaitia ma falepuipui mo le afe tausaga, lea o le a toe feola mai ai e ua maliliu ma pule faatasi ma Keriso; i le iʻuga o le afe tausaga o le a faʻasaʻolotoina le tiapolo ma iu ai ina faatoilaloina e faavavau, ona oʻo mai ai lea o le toe tu lona lua ... O i latou oe latou te mafaufau loloto i lenei fuaitau ma talitonu e E afio mai Iesu e pule i le lalolagi mo le afe tausaga a o le i oo le iʻuga o le lalolagi ua taʻua o millenarists. —P. 153-154, Sinag-Tala Publishers, Inc. (faʻatasi ai ma le Nihil Obstat ma Le faʻamaonia)

Katinale Jean Daniélou aoteleina:

Millenarianism, o le talitonuga o le ai ai se faalelalolagi nofoaiga a le Mesia aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o taimi, o le aʻoaʻoga faa-Iutaia-Kerisiano lea na faaosofia ma faaauau ai ona faatupuina nisi finauga nai lo se isi. -O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, i. 377 (e pei ona taʻua i Le Matagofie o Foafoaga, itu. 198-199, Rev. Joseph Iannuzzi)

Na ia faaopoopo mai, "O le mafuaaga o lenei, e ui i lea, masalo o le le mafai ona iloa le eseesega o elemene eseese o aoaoga faavae."[3]“E le tatau i se tasi ona tutusa meleniuma faaleagaga faatasi ai ma “faamanuiaga faaleagaga” o le vaitaimi o le filemu o loo iai i tusitusiga a uluaʻi Tamā ma Fomai. Ua lagolagoina e tu ma aga le faauigaga faaleagaga o le vaitau o le filemu. I le isi itu, meleniuma faaleagaga o loo faaauilumaina ai le manatu faapea o le a toe afio mai Keriso i le lalolagi a o leʻi oo i le Faamasinoga Lautele ma vaaia le nofotupu mo le 1,000 tausaga. Ae peitai, o le a ia le auai i faigaai faaletino le talafeagai. O le mea lea ua faaigoa ai faaleagaga.” —Iannuzzi, Rev. Iosefa. O Le Mamalu o le Foafoaga: O Le Manumalo o le Finagalo Paia i le Lalolagi ma le Ese o le Filemu i Tusitusiga a Tama o le Ekalesia, Fomai ma Talitonuga, Lomiga Kindle.

O le vaefaamatalaga a le Catechism 578, e pei ona taʻua i luga, e aumaia ai i tatou i le pepa Divini Togiolaina, Pope Pius XI's Encyclical against Atheistic Communism. A'o taofimau e le au meleniuma se ituaiga o malo fa'aleagaga fa'aleagaga, faifeau faalelalolagi taofi mau i malo faaupufai.

O le faʻaupuga Communism o aso nei, e sili atu le malosi nai lo gaioiga faʻapena i aso ua tuanaʻi, o lo o nana ai lava se manatu faʻagaoi pepelo. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, l. 8, www.vatican.va

(I le avea ai o se faʻamatalaga, ou te faʻamalosia Mr. Akin e mafaufau o le "Le Toe Faʻaleleia Sili ” - ae le o le aʻoaʻoga o se Era o le Filemu - e aofia ai le moʻi taufaamatau i le Katoliko faamaoni, ioe, o le tagata atoa. E toetoe lava a Communism "ma se pulou lanu meamata.")

I le faaiʻuga, po o taʻusalaina e le Lotu le faamoemoe o se Vaitaimi o le Filemu a o faagasolo le “afe tausaga” o le Faaaliga 20? Ina ua saunoa Padre Martino Penasa ia Msgr. S. Garofalo (Consultant to the Congregation for the Cause of Saints) i luga o le faavae faatusitusiga paia o se talafaasolopito ma le lalolagi atoa Era o le Filemu, e ese mai le milenarianism, Msgr. na fautua mai e tuu sao le mataupu i le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua. Na saunoa Fr. O lea na fai ai e Martino le fesili: "Min le taimimua lelei, faʻamanuia mamao?"(Ua lata mai se vaitaimi fou o le olaga faa-Kerisiano?"). O le Peresetene i lena taimi, Cardinal Joseph Ratzinger tali atu, “La questione è ancora aperta alla libera talanoagae, giacchè la Santa Sede non si è ancora pronunciata i modo definitivo":

O loʻo tatala pea le fesili mo le saʻoloto o talanoaga, ona e leʻi faia e se Paʻia se faʻamatalaga manino i le mea lea. -Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

 

I luga o le Magisterium

Fai mai Mr. Akin:

E tusa ai ma le Magisterium, e leai se auala faigofie e fai atu ai, ae o tusitala o le Countdown e foliga mai e le o malamalama lelei i le mea o loʻo taʻua o se faʻatonuga poʻo se aʻoaʻoga a le Ekalesia.

Ae paga lea, sa lei faaeteete Mr. Akin i le faitauina o le eseesega na ou faia, pe ou te le talitonu foi i lana faauigaga o le mea e aofia ai aoaoga “faataulaitu”. Ina ua ou sii maia epikopo, katinale, ma pope, sa ou faia faapea o ni aoaoga faafailautusi. Ina ua ou taʻua Fr. Charles ma St. Louis de Montfort, sa ou faaeteete e faailoa atu o latou "aʻoaʻoga faʻalelotu" - ie. sau mai faifeau. Peitaʻi, na faateʻia e Mr. Akin le sili atu i le senituri o aʻoaʻoga a le pope i faamaumauga maualuluga o faamasino o loo taʻua manino mai ai le Era o le Filemu, e ala i le taʻua o na o le “manatu.” Matou te finau e faavae i luga o le Tusi Paia, molimau a Tama o le Ekalesia, le tele o pepa aloaia, ma faamaoniga i faaaliga faavaloaga, o epikopo, cardinals ma pope o loʻo faʻamaonia lenei faʻamoemoe o loʻo "faʻaaogaina le Magisterium masani". O le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:

E tuuina atu foi le fesoasoani faalelagi i sui o le au aposetolo, aoao atu i le mafutaga ma lē na suitulaga ia Peteru, ma, i se auala faapitoa, i le epikopo o Roma, le faifeau o le Ekalesia atoa, pe a, e aunoa ma le taunuu i se faauigaga e le mafaaseseina ma e aunoa ma se i le taʻua i se “auala mautinoa,” latou te fautua atu ai i le faaaogāina o le Magisterium masani se aʻoaʻoga e taʻitaʻia atu ai i le malamalama atili i le Faaaliga i mataupu tau le faatuatua ma amioga. —N. 892

Fai mai Rev. Iannuzzi:

O le tele o uluai Tama o le Ekalesia, Fomai ma le au failotu na valoia mai e le aunoa se vaitaimi o le filemu ma le paia tele o Kerisiano, ma faapea ona tuuina atu ai se faamaoniga e lagolagoina ai le talitonuga o lenei aoaoga o se vaega ma se vaega o le Tu ma Aganuu a le Ekalesia.. -O Le Mamalu o le Foafoaga: O Le Manumalo o le Finagalo Paia i le Lalolagi ma le Ese o le Filemu i Tusitusiga a Tama o le Ekalesia, Fomai ma Talitonuga, nofoaga. 4747, Lomiga Kindle

Tatou te matua maofa lava i le lalelei o Mr. Akins i lenei maliega faapope e toe faamautuina ai le Tu ma Aganuu a le Ekalesia i se vaitaimi o le manumalo manumalo. O le mea moni lava e faapea ex-cathedra e le'i fa'aogaina le gagana i totonu o nei Encyclicals, ma isi e tautala ai e uiga i le Era o le Filemu e le fa'apea e le'o a'oa'oina fa'ataulāitu le Era.  

E tusa ai ma isi punaoa faʻapitoa, O Aʻoga a le Ekalesia Katoliko, lomia e se komiti faafaifeau i le 1952, na faaiʻu ai e lē feteenaʻi ma aʻoaʻoga Katoliko le talitonu pe taʻutino atu…

… O se faamoemoe i se manumalo manumalo o Keriso iinei i le lalolagi a o le i oʻo i le iʻuga mulimuli o mea uma. E le tuʻueseina se mea faʻapea, e le mafai, e leʻo mautinoa e le toe iai se vaitaimi umi o le faʻaKerisiano manumalo aʻo leʻi oʻo i le iʻuga.

O le taʻitaʻia ese mai le milenarianism, latou te faaiʻu saʻo:

Afai ae e te leʻi oʻo i le iʻuga mulimuli, e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi, le paʻia manumalo, o se iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaliga mai o le tagata o Keriso i le Mamalu ae o le faʻagaioiga o na malosiaga o le faʻapaʻiaina ia. o loʻo galue nei, ole Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko (Lonetona: Burns Oates & Washbourne, 1952), i. 1140

 

E le'i fa'amatalaina?

Fai mai Mr. Akin:

O le Countdown e ave'ese fa'amatalaga mai le fa'amatalaga ina ia fetaui ma le fa'asologa o taimi i le lumana'i. Ina ua taumatemate e Benedict XV i le 1914 e uiga i taua na tutupu i ona aso, sa ia talanoa e uiga i le Taua Muamua a le Lalolagi, lea na amata i nai masina na muamua atu. Ma ina ua taumatemate Pius XII i le 1944 e uiga i se amataga o se vaitau fou, sa ia talanoa e uiga i le iʻuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, lea na faaiuina i Europa i ni nai masina mulimuli ane.

E le taumateina, o Mr. Akin na ia aveesea Pius XII mai le tala o faamatalaga a le pope muamua, ae maise le na muamua atu e tutusa lona igoa na ia fai mai ai. I le tele o tausaga a o leʻi oo i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua uma ona folafola atu e Pope St. Pius X i se Encyclical (o tusi faapope ia e “faamalamalamaina ai aʻoaʻoga o loo iai o se vaega o le pulega masani a le Tamā e aʻoaʻo atu”[4]library.athenaeum.edu ) i le oo mai o le “toefuataʻiina o mea uma lava ia Keriso.”[5]E Sili, Oketopa 4th, 1903 O lena Pope Pius XII na faamoemoe mo le "faafouga, le toefaatulagaina atoatoa o le lalolagi" e le taumateina o se faaauauina o le manatu o St. Pius X - ma sili atu ona faanatinati, e leai se masalosalo.

O nisi o le a mautinoa lava o le a mauaina, o le fuaina o mea paia i tulaga faʻale-tagata o le a saili e mauaina ni fuafuaga lilo a le tatou, faʻaliloliloina i latou i le lalolagi lautele ma i le faʻaituau faʻavae. —POPE ST. PIUS X, E Silil. 4

Ae mo Benedict XV, o le mea moni, sa ia manatu manino, faatasi ai ma pope na muamua atu, o le vevesi ma fetauaiga i le lalolagi atoa o se faailoga lea o valoaga o le Evagelia. amata e tatala:

E mautinoa lava, e foliga mai ua oo mai na aso ia i tatou lea na valoia e Keriso lo tatou Alii: “O le a e faʻalogo i taua ma tala o taua - aua o le a siʻi le tasi atunuʻu i le tasi atunuʻu, ma le isi malo i le isi malo" (Mata 24: 6-7). —POPE FAʻAMATALAGA XV, Ad Betissimi Apostolorum, Novema 1, 1914

O le upu autu iinei o le "amataga." Ioe, na fetalai lo tatou Alii e uiga i nei taua o ni tiga o le “tiga,” ae le o le fanau mai lava ia. 

O mea uma ia o le amataga o le tiga o le fanau. (Mataio 24: 8)

 

Na faataunuuina e Fatima?

O loʻo faʻaauau pea ona faʻamalosia e Mr. Akin o Fatima o se lesona faʻasolopito o aso ua mavae, ma taʻua ai le faʻamatalaga faʻalotu a Cardinal Joseph Ratzinger. Ae ui i lea, e oo lava i lenei faamatalaga, ma faamatalaga i le lumanai a le faifeau lava e tasi ina ua avea o ia ma pope, o loo faailoa manino mai ai o le "misiona" a Fatima o le mae'a ma o lo'o iai pea se fa'amatalaga i le lumana'i. Mai le faʻamatalaga:

O le agelu ma le pelu mumū i le itu agavale o le Tina o le Atua na te manatua foliga tutusa i le Tusi o Faaaliga. O le mea lea e fai ma sui o le taufaamata'u o le faamasinoga o loo loma i le lalolagi. I aso nei, o le faamoemoe o le a avea le lalolagi ma lefulefu e ala i le sami afi ua le o toe foliga mai o ni mafaufauga mama: o le tagata lava ia, faatasi ai ma ana mea na faia, ua ia faia le pelu afi mumū… O le faamoemoega o le faaaliga e le o le faaali atu o se ata tifaga e le mafai ona suia. lumanai. -faʻatau ie

I se isi faaupuga, o la tatou tali atu i le feʻau a Fatima o le a fuafua pea le lumanaʻi. O le mea lea, na faʻamaonia mulimuli ane ai e Pope Benedict o Fatima e le o se feʻau o le taimi ua tuanaʻi:

… o le a tatou sese i le manatu ua maeʻa le misiona faaperofeta a Fatima. — Lauga, Me 13th, 2010, Fatima, Potukale; Katoliko News Agency

Ou te le o mautinoa po o le a le mea e le o manino ia Mr. Akin i lenei taimi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi oʻo mai le "vaitaimi o le filemu" na folafola mai e le Our Lady of Fatima.[6]ff. Na Maua le Vaitaimi o le Filemu? A leai, aisea na tatalo ai Pope Penitito mo lenei Manumalo?

Talosia ia o le fitu tausaga e vavaeeseina ai i tatou mai le selau tausaga o foliga vaaia e faatelevaveina ai le faataunuuina o le valoaga o le manumalo o le Loto Immaculate o Me, i le mamalu o le Tolutasi Paia. —POPE PENETIKA XVI, Me 13th, 2010, Katoliko News Agency

 O le ā le valoaga?

I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. —O lo matou Fafine i le tagata vaai mamao Sr. Lucia; o se tusi i le Tama Paia, Me 12, 1982; Le Savali a Fatimafaʻatau ie

Ioe, o se vavega na folafolaina ia Fatima, o le vavega sili sili i le talaʻaga o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma taimi o le filemu, e matua leai lava se mea na avatua i le lalolagi. — Katinale Mario Luigi Ciappi, o se failotu pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, Ioane Paulo I, ma Ioane Paulo II, Oketopa 9, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

 

O Tagatavaai

Ua uma ona ou taliina le tele o le mau a Mr. Akin e faapea e leai so tatou “mafaufau faitio” pe a oo mai i tagatavaai, i le vaega muamua i luga. O le mea e faanoanoa ai, e foliga mai e leai se faaletonu o le mafaufau o le alii o Akin – o se tagata e le o se vaega o galuega i lea aso ma lea aso, talanoaga, ma le faautauta o loo faia i lalo o apaau o aoaoga ma taiala a le Ekalesia. 

I le tuai Sa saunoa Fr. Stefano Gobbi, matou te leʻi aofia ai le foliga mai o le "misi" faavaloaga e uiga i ana valoaga na taulaʻi i le tausaga 2000 ona o mafuaʻaga na faʻamatalaina e feʻau lava ia - ma e tutusa ma le mea na faʻatautaia e Benedict XVI i lana faʻamatalaga i Fatima:

…o le fuafuaga o le Faamasinoga a le Atua, e mafai lava ona suia i le mana o Lona Alofa mutimutivale. E tusa lava pe ou te valoia le faasalaga ia te oe, ia manatua e mafai ona suia mea uma i se minute e ala i le mana o lau tatalo ma lou salamo, lea e faia ai le toe faaleleia. O lea aua le fai mai "O le mea na e valoia mai ia i matou e leʻi taunuu!", ae faafetai i le Tama Faalelagi faatasi ma aʻu aua, e ala i le tali o le tatalo ma le faapaiaga, e ala i ou mafatiaga, e ala i le tele o mafatiaga o le toatele o aʻu fanau matitiva, Ua ia toe tolopoina le taimi o le Faamasinoga, ina ia fuga mai le taimi o le Alofa Mutimutivale. —Ianuari 21, 1984; I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi

Ou te ioe atonu e tatau ona tatou faaopoopo lenei mea i lona talaaga mo le au masalosalo - ae e leʻi faʻaumatia ma le faʻamoemoe. 

On Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, ua taʻua e Mr. Akin o Countdown “e le o taʻua le poloaiga a lona epikopo, lea o loʻo faʻamalosia pea ma fai mai:”

E tatau ona ou taʻua le faʻatupulaia ma le le siakiina o lologa o tusitusiga, faʻaliliuga ma faʻasalalauga e le gata i lomiga ma luga ole initaneti. Po o le a lava le tulaga, "i le vaʻaia o le maaleale o le vaega o loʻo i ai nei o taualumaga, soʻo se lomiga uma lava o tusitusiga e matua faasā i lenei taimi. Soo se tasi e tetee i lenei mea e le usiusitai ma matua afaina ai le faamoemoe o le Auauna a le Atua (faamamafa i le amataga). [sa avea muamua ma Akiepikopo o Trani, Giovanni Battista Pichierri]

Countdown e foliga mai ua solia lenei tulafono e ala i le lolomiina o vaega mai ana tusitusiga (faataitaiga, iinei).

I se isi itu, e leʻi "faasalalauina" e le CTTK tusitusiga a le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta. O le poloaiga a le diocesan na sii mai e Mr. Akin na o le faatapulaaina o le lolomiina atoa o ana voluma, ae le o le upusii o vaega. I totonu lava o le poloaiga lava lea e tasi na sii mai e Mr. Akin, o le epikopo ua maliu o le na tusiaina na tauanau mai e tatau ona faitau ma faasoa atu tusitusiga a Luisa (tagai I luga o Tusiga a Luisa Piccarreta). O le faʻatonuga atoa ma iloiloga talafeagai e mafai ona maua i faʻaopoopoga o le e-Book e leai se totogi, O le Tupu o le Mamalu saunia e Prof. Daniel O'Connor.

I luga o le tagata vaai ua tuuaia Fr. Mika Rodrigue, fai mai Mr. Akin:

O le tulaga sili ona leaga o le leai o se mafaufau faitio o Countdown o lona faʻalauiloaina lea o Fr. Michel Rodrigue ... o lenei tagata e matua le talitonuina. 

O iinei, ua pa'u'u ai Mr. Akin e le gata i le faamasino vave ae o le taufaaleaga ma le pepelo. Aua na ia taʻua i ana tusitusiga uma e lua:

O le upega tafaʻilagi a le [Countdown] e le o faʻaalia ai faʻamaoniga na faia e le au tusitala suʻesuʻega auʻiliʻili o tagatavaʻai latou te fautuaina pe, pe a latou i ai, na latou faʻaogaina lelei mafaufauga faʻapitoa ia latou mataupu ma fuaina faʻamaoniga.

Matou te fia fesiligia Mr. Akin pe na ia faia se suʻesuʻega auiliili o Fr. Michel e fetaui ma ana faaiuga? Ua faafesootai e Mr. Akin ia Fr. Michel e faʻatalanoa ma fesiligia o ia e uiga i lana molimau? Pe na taumafai Jimmy Akin e faʻafesoʻotaʻi soʻo se tasi i Fr. Le li'o a Michel e fa'amaonia ana tala ma lona olaga? Ma e fa'afefea ona iloa e Mr. Akin lagona o a'u po'o so'o se tasi o la matou 'au e uiga ia Fr. O tagi a Michel ma faʻamatalaga, poʻo soʻo se isi tagata vaʻai ile Countdown, aʻo tatou faʻaauau pea ona iloatino ma tofotofoina? Aisea ua manatu ai Mr. Akin e leai se faitioga faifaipea, fesili, poo ni masalosaloga e uiga ia Fr. Michel poʻo se isi tagata vaʻai? E pei ona ou iloa, e lei maua lava se fesootaiga a Mr. Akin ma Fr. Michel poʻo la matou 'au e faʻamaonia ma eli loloto. Nai lo lena, na ia faaiuina e faapea "Fr. E le mafai e Rodrigue ona tuueseeseina mafaufauga mai le mea moni pe o loʻo ia faia ni pepelo faʻateleina." O se taimi faʻanoanoa lea e faʻasalalau faʻalauaʻitele lenei tuuaiga, e aunoa ma se faʻavae, mo soʻo se tasi - ae le gata i lea o se tasi o le au pito i luma o Tali Katoliko.

O Fr. O Michel o se tagata faʻatauvaʻa moni? Mo aʻu lava, o lena fesili e tumau pea le le mautonu a o faaauau pea ona ou tofotofoina ana valoaga ma ana tautinoga. Ae e tusa ai ma lana faiva faaositaulaga ma aʻoaʻoga faʻapitoa o le faʻatuatua, e le fesiligia o Fr. O Michel o se auauna faamaoni. O tusi na matou mauaina e faʻamaonia ai le tele o suiga e ala ia Fr. O le solomuli a Michel ua lava mo aʻu e faʻaauau ai ona iloa ma fuaina itu faʻaperofeta - lea e saoloto ai Mr. Akin poʻo soʻo se isi lava e tuʻu ese. Ae ui i lea, latou te le saoloto e tuu ese aʻoaʻoga a le Catechism:

Fa'aaloalo i le ta'uleleia o tagata e fa'asaina uiga ma upu uma e ono fa'aleagaina ai i latou. Ua nofosala o ia:

- o faamasinoga vave o le, e tusa lava pe le gaoia, e manatu e moni, e aunoa ma se faʻavae faʻavae, o le amio mama o se tuaoi;

- o faʻaleaga O ai, e aunoa ma se mafuaʻaga tatau mafuaʻaga, faʻaalia sese o isi ma mea le lelei i tagata latou te leʻi iloaina latou;

- o toʻafilemu O e, e ala i faamatalaga e feteʻenaʻi ma le mea moni, faʻaleagaina le igoa taʻuleleia o isi ma tuʻuina atu avanoa mo faʻasalaga pepelo e uiga ia latou. —N. 2477

 

 

punaoa

I le iloatino o valoaga ma le Ekalesia: Valoaga i Vaaiga

I luga o Tama o le Ekalesia anamua ma le auala na faauiga sese ai le Era o le Filemu: Le Auala na Leiloa ai le Era

On Millenarianism - O le a lea, ae leai 

I le auala na fa'aseseina ai e le "eschatology of fa'avauvau" le fa'amoemoe o le Ekalesia: Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

O se Tusi Tatala i le Tama Paia i le Vaitaimi o le Filemu: Le Tama Pele e,… O Ia Afio mai!

Pope Benedict i le faamoemoe o le afio mai o Keriso - ao lei oo i le Afio Faalua Mai: le Afio Mai Tele

Malamalama i le Manumalo o le Loto Immaculate: O Le Manumalo — Vaega I-III

Pope Ioane Paulo II i Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Paia Fou… poʻo le Fouvale Faʻavae Fou?

O le Tupu o le Mamalu - o se puipuiga o le Era o le Filemu ma Faʻaaliga a Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta - saunia e Prof. Daniel O'Connor (poʻo, mo se faʻamatalaga sili atu ona puupuu o le mea lava e tasi, vaʻai O le Tupu o Talafaʻasolopito).  

Tusi fou mai ia Daniel O'Connor: Ia Faia Lou Finagalo - O le olega silisili o le Tatalo Sili—le Lo Tatou Tamā—o le a lē toe tali mai. O afioga nei a Keriso, “Ia faia Lou Finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi,” o upu ia ua sili ona faaeaina ua tautalagia; latou te faavasegaina le ala o le talafaasolopito ma latou faamatalaina le misiona a Kerisiano taitasi. Mai aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma le Au Paia, mai Tama o le Ekalesia ma Fomaʻi, mai Mystics and Seers, mai Magisterium ma isi mea-o le a e mauaina, i totonu o itulau o lenei tusi, le auala e auai ai i le misiona a le Kerisiano ma le malosi nai lo se isi lava taimi muamua, mo le suiga mata'utia o lou olaga ma le taunu'u mai o le Tulaga Fa'ai'u a le Lalolagi.

O Le Mamalu o le Foafoaga: O Le Manumalo o le Finagalo Paia i le Lalolagi ma le Ese o le Filemu i Tusitusiga a Tama o le Ekalesia, Fomai ma Talitonuga saunia e Rev. Joseph Iannuzzi. 

Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia i Tusitusiga a Luisa Piccarreta - O se Suʻesuʻega i uluaʻi aufono ekumene, ma aʻoaʻoga patristic, aʻoaʻoga ma faʻaonapo nei. —Faaa. Joseph Iannuzzi (fa'atasi ai ma le Fa'atagaga Fa'a-Ekalesia mai le Pontifical Gregorian University of Roma, fa'atagaina e le Holy See)

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 “…o atamamai maualuluga o uluai seneturi o le Ekalesia, o ana tusitusiga, lauga ma olaga paia na matua aafia ai le faauigaga, puipuiga ma le faasalalauina o le Faatuatua”, Katoliko Encyclopedia, Sunday Visitor Publications, 1991, i. 399. Na tusia e St. Vincent o Lerins: “… afai e tulai mai se fesili fou e lei tuuina mai ai se faaiuga faapea, e tatau la ona latou toe foi atu i manatu o Tama paia, o i latou e le itiiti ifo, o e, e taitasi i lona lava taimi ma lona nofoaga, e tumau i le lotogatasi o o le mafutaga ma le fa‘atuatua, na talia e fai ma a‘oa‘o fa‘amaoni; ma po o le a lava le mea e maua e i latou nei, ma le manatu e tasi ma le maliega e tasi, e tatau ona avea lenei mea ma aoaoga faavae moni ma le Katoliko o le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo po o se masalosalo.” -Nofoaga masani o le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77
2 vaʻai O Le Toe Afio Mai ma O Le Toetu o le Ekalesia
3 “E le tatau i se tasi ona tutusa meleniuma faaleagaga faatasi ai ma “faamanuiaga faaleagaga” o le vaitaimi o le filemu o loo iai i tusitusiga a uluaʻi Tamā ma Fomai. Ua lagolagoina e tu ma aga le faauigaga faaleagaga o le vaitau o le filemu. I le isi itu, meleniuma faaleagaga o loo faaauilumaina ai le manatu faapea o le a toe afio mai Keriso i le lalolagi a o leʻi oo i le Faamasinoga Lautele ma vaaia le nofotupu mo le 1,000 tausaga. Ae peitai, o le a ia le auai i faigaai faaletino le talafeagai. O le mea lea ua faaigoa ai faaleagaga.” —Iannuzzi, Rev. Iosefa. O Le Mamalu o le Foafoaga: O Le Manumalo o le Finagalo Paia i le Lalolagi ma le Ese o le Filemu i Tusitusiga a Tama o le Ekalesia, Fomai ma Talitonuga, Lomiga Kindle.
4 library.athenaeum.edu
5 E Sili, Oketopa 4th, 1903
6 ff. Na Maua le Vaitaimi o le Filemu?
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia.