taimi faatulagaina

(Kiliki le ata i luga e faalauteleina)

Leipa o le Leipa
O le Faʻailoga Muamua
O Le Faʻailoga Lona Lua
O le Faamaufaailoga Lona tolu
O le Faʻailoga Faafa
O Le Faʻamau Lona Lima
O Le Ono Lona Faailoga
O le Fitu Faailoga
O faitotoʻa faʻalelagi
Le Aso o le Aliʻi
Taimi o Lafoga
O Agaʻiga Paia
O Le Nofoaiga a le Anetikeriso
Tolu Aso o le Pogisa
Le Era o le Filemu
Le Toe Foi Mai o Aʻafiaga a Satani
Le Afio Mai Faalua

Leipa o le Leipa

O le taʻuga o loʻo sosoʻo mai o loʻo faʻavae i luga o le faʻauiga a Tama o le Ekalesia i le Tusi o Faaaliga e pei ona tuʻuina mai ia i latou, ma o lo latou faitauga saʻo lava o le Mataupu 19-21. Lenei ua faamalo mai i le magisterial aoaoga a le pope, o foliga faamaonia o Fatima, ma faʻaopopo i le "vavalo maliega malie" o le eseese ava talitonuina i le lalolagi atoa.

Na tuuina mai e Iesu se tala faatusa matagofie e aoga io tatou taimi:

A o le fafine ua galue, ua oso i lona loto ona ua oʻo mai lana itula; ae ina ua na fanauina se tamaititi, na te le o toe manatuaina le tiga ona o lona fiafia ua fanau mai se tamaititi i le lalolagi. O lea foi ua outou i ai nei i le tiga. Ae ou te toe vaʻai ia te oe, ma o le a fiafia lou loto, ma e leai se tasi na te aveeseina lou fiafia mai ia te oe. (Ioane 16: 21-22)

E faigofie mo le tina galue ona aafia ai i tiga o le taimi, ole tiga tiga e muamua ona fanau ile pepe. E faʻapena foʻi ona faigofie le "Tina Lotu" e muaʻi nofoia ma le galue malosi o taimi nei ma le oʻo mai o mala, sauaga, ma le le mautonu. A o tatou le vai i lalo iinei le mea na lapatai mai lo tatou Alii lava ia na sau (ona e finagalo o Ia ia tatou sauni, e le fefe), tatou te le manaʻo foi i le tagata faitau lava le taulaʻi le vaai i le mea ua tatou o i ai. I le iuga, o le Lagi lena; peitai aʻo leʻi oʻo i le taimi lena, o Mau ma Savali a le Lagi, e ala i tagatavaai filifilia ma tagata vaʻai, o loʻo talanoa e faʻatatau i se Era o le Filemu, o le "fanau mai" o Nuu uma o le Atua pe a sasaina pelu i ni pu, o le luko o le a taʻoto ma le tamaʻi mamoe. .. ma se "vaitaimi o le filemu" o le a nofotupu i le lalolagi atoa, mai le talafatai i lea talafatai. E pei ona fai mai le Cardinal Mario Luigi Ciappi, faifeau papalagi mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma St.John Paul II:

Ioe, o se vavega na folafolaina ia Fatima, o le vavega sili sili i le talaʻaga o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma taimi o le filemu, e matua leai lava se mea na avatua i le lalolagi. —O Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

Lenei Timeline tumu i le moni o le tele faanoanoaga ae manumalo, faʻamanuiaga, ma, mulimuli ane, filemu. Talu ai, o le mea ua lata ona e faitauina, o le Puapuaga lea o le Ekalesia e maua lona iuga, e le o le oti, ae o le toe tu fou. Talu ai o le tina o le Ekalesia, o le Faletua Malie Maria, o le "Fafine e ofu i le la e galue e fanau mai,"(1) ia tatou tago mai lona lima ma fai i ai tatou te savavali faʻatasi ma lenei Taimi: e aʻoaʻo, faʻamafanafana, ma saunia ai tatou, e le na o ni tagata vaʻai, ae o ni tagata paʻia taua i le taua tele i le talaʻaga o tagata.

Ona avea lea o le tele o agaga laiti, na aafia i le alofa mutimutivale alofa, o le a toʻatele 'pei o fetu o le lagi ma oneone o le matafaga'. E mataʻutia ia Satani; O le a fesoasoani le Amuia Amuia i le malepelepe atoa lona ulu faamaualuga. —St. Thérése o Lisieux, Tusitaulima a le The Legion of Mary, itu. 256-257

Le Afa Tele

O le mea taua ina ia malamalama, o lenei laʻasaga o le talaʻaga o le tagata, o le tagata "selesele mea na ia lulu."

A latou luluina le matagi, latou te selesele mai le asiosio. (Hos 8: 7)

Ua taʻutaʻu le tele o tagata lilo i lenei vaitaimi o puapuaga tele ua oo mai ile lalolagi ma faatusa i se afa pei o se afā. 

… Ua e ulufale atu i taimi taua, o taimi na ou sauniaina ai oe mo le tele o tausaga. E toafia o le a tafea e le afā leaga ua uma ona faia i luga o tagata. O le taimi lenei o le tofotofoga sili; o loʻu taimi lea, Le fanau e faʻapaʻiaina i loʻu Loto Mama. —O Lo matou Tamaʻitaʻi i Fr. Stefano Gobbi, Fep. 2, 1994; ma le Le faʻamaonia Epikopo Donald Montrose

Oe iloa, laʻu tama laitiiti, o le au filifilia o le a tau faasaga i le Prince of Darkness. O le a avea ma afā matautia. Ae, o le a avea ma afā lea o le a manaʻo e faʻaleagaina le faʻatuatua ma le talitonuina e oʻo lava i le au filifilia. I lenei vevesi mataʻutia o loʻo amata mai nei, o le a e vaʻaia ai le pupula o loʻu Afi o le Alofa e faʻamalamalamaina le Lagi ma le lalolagi e ala i le aoga o lona aafiaga o le alofa tunoa o loʻo ou pasiina atu i agaga i lenei pouliuli. —O Lo matou Tamaʻitaʻi ia Elizabeth Kindelmann, Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Nofoaga Kindle 2994-2997); Le faʻamaonia saunia e Cardinal Péter Erdö

E moni lava, e oʻo lava i le Tusi Paia e faʻaogaina lenei faʻatusa e faʻamatala ai le afio mai faamamaina o le lalolagi e ala i se Afa Tele:

… O le a agi malosi mai se matagi ia i latou, ma e pei o se matagi, e na te tosoina i latou. O le faia o le tulafono e lepetia ai le lalolagi atoa, ma o le amio leaga o le a soloia ai nofoalii. ( Wis 5:23 )

Vaʻai, o le afā a le Aliʻi, o lona toʻasa ua oso faʻafuaseʻi atu, o se afā mataʻutia, o le a pa i luga o ulu o le au amioleaga. O le toʻasā o le Alii o le a le liliu i tua seʻi uma ona ia faia ma ausia lona faʻamoemoe. I aso mulimuli, o le ae malamalama manino i lenei. (Ieremia 23: 19-20; O le Revised New Jerusalem Bible, Suʻesuʻega Lomiga [Henry Wansbrough, Fale Tasi]]

O le isi tala faatusa na faʻaaogaina e Iesu ma St.Paul o "tigaina i galuega." Na faamatala e Iesu upu nei:

O le a siitaua le isi atunuu i le isi atunuu, ma le isi malo i le isi malo. E iai mafuiʻe tetele, oge ma faʻamaʻi mai lea mea i lea mea; ma vaaiga mataʻutia ma faailoga tetele o le a sau mai le lagi… o nei mea uma ua na o le amataga o taimi e fananau mai ai ... Ma o le a toatele o le a pauu ese, ma faalata le tasi i le isi, ma feitagai le tasi i le isi. E toʻatele foʻi perofeta pepelo e tulaʻi ma faʻasesēina le toʻatele. (Luka 21: 10-11, Mataio 24: 8, 10-11)

O le mea lea, o le afa muamua o lenei Afa, aʻo faʻatagaina o le "aʻoaʻiga" alofa a le Atua i lenei Taimi o le Alofa Mutimutivale, e le tutusa ma aoʻo tuʻusaʻo mai le Lagi, taʻitasi, ae o le tagata e tatau ona "faia ia te ia lava" (i le ala lava lea e tasi o se matua alofa faʻatagaina se tamaitiiti naunautai e "paʻi atu i le ogaumu" puʻupuʻu ia lapataia i latou e uiga i le tulaga matautia):

O le a auina mai e le Atua faasalaga e lua: o le tasi i le tulaga o taua, fouvalega ma isi mea leaga; e afua mai i le lalolagi. O le isi o le a auina mai le Lagi. —Faafetai Anna Maria Taigi, Faʻaaliga KatolikoP. 76

O lenei mea na valoia foi i foliga faʻamaonia i Fatima:

[Lusia] o le a faasalalauina ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. O e lelei o le a faamaturoina; e tele mafatiaga le Tama Paʻia; malo eseese o le a soloia. —Mai le Tolu Lilo a Fatima, Le Savali a Fatima, faʻatau ie

Mai le manatu faapope, e le naʻo ni feteʻenaʻiga o le manaʻo o tagata, ae o se fuafuaga umi faʻavavaeʻa na mauaʻa i "sosaiete faalilolilo" e faʻaumatia ai le nei tulafono:

Peitaʻi, i le vaitaimi lea, e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia e vaega o le leaga, ma tauivi ma le malosi faʻatasi, na taʻitaʻia pe lagolagoina e lena faʻalapotopotoga malosi ma le lautele na taʻua o Freemason. Ua le toe faia se mea lilo o latou mafuaʻaga, ua latou tulaʻi nei ma le lototetele e faasaga i le Atua lava ia ... o le latou sini mulimuli lena na faamalosia ai lava ia e vaai - o lona uiga, o le toʻilalo o le toʻilalo o lena tapuaiga atoa ma tulaga faʻapolokiki o le lalolagi o loʻo i ai i aʻoaʻoga faaKerisiano. gaosia, ma le suia o se fou tulaga o mea e tusa ma o latou manatu, lea o le faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o Natura masani. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

O lena...

… Le agaga o suiga fou ua leva ona faalavelave i malo o le lalolagi… —POPE LEO XIII, Tusi Encyclical Toefa Novarum: lok. fuaitau, 97.

I le faʻaiuga, na taʻua e St.John nei vevesi o loʻo i totonu i "faʻamaufaʻailoga" e tatalaina e le "Tamai Mamoe na fasia" ...

Matau:

Faʻalogo:

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. Faʻaaliga 12: 1[Pulu]

O le Faʻailoga Muamua

Le tiga o galuega amata ile Faamau Muamua:

Ona ou matamata lea aʻo tatala e le Tamai Mamoe le muamua o faamaufaailoga e fitu, ma na ou faalogo o tagi ai se tasi o mea ola e fa i le leo e pei o faititili, "O mai i luma." Na ou tilotilo atu, ma e iai le solofanua paʻepaʻe, ma sa i ai le tiʻetiʻe ma le aufana. Na foaʻiina ane ia te ia se palealii, ma na ia tietie mai ma le manumalo, ina ia faalauteleina lona manumalo. (6: 1-2)

Lenei tagata tiʻetiʻe, e tusa ai ma le Tu ma agaifanua, o le Alii lava Ia.

O ia o Iesu Keriso. O le faievagelia musuia [St. Ioane] e le gata na ia vaaia le malaia na aumaia e le agasala, taua, fiaʻai ma le oti; na ia vaʻaia foʻi, i le mea muamua, le manumalo o Keriso.—POPE PIUS XII, Lauga, Novema 15, 1946; vaefaamatalaga o Le Navar Tusi Paia, “Faaaliga”, i. 70

I le Haydock Katoliko Tusi Faʻamatalaga (1859) i le mulimuli ai i le Douay-Rheims Latina-Igilisi faaliliuga, fai mai:

O se solofanua paepae, e pei o manumalo o le au manumalo. E masani ona malamalama i ai o lo tatou Faaola, o Keriso, o lē, na o ia ma ana aposetolo, failauga, maturo, ma isi tagata paia, na manumalo ai i fili uma o Lana Ekalesia. Sa ia te ia aufana i lona lima, le aʻoaʻoga o le tala lelei, tui e pei o se au o loto o le au faʻalogologo; ma le Pale tuuina atu ia te ia, o se faailoga o le manumalo ia te ia na alu atu manumalo, ina ia mafai ona ia manumalo ... O isi solofanua e mulimuli atu, ua fai ma sui o faamasinoga ma le faasalaga, ia na tatau ona paʻuʻu i fili o Keriso ma lana Ekalesia ...

I le 1917 i Fatima, sa vaʻaia e le fanau e toʻatolu se agelu ma se "pelu mumusu" o le a taia le lalolagi… ae ona faʻaalia mai lea o le matou tina ua faʻamanuiaina, ma ua pupula mai le malamalama mai ia te ia (o lona uiga, o lana sulufaʻi) taofi le agelu, o le na tagi. i fafo “Totogi, salamo, salamo!” Faatasi ai ma lena mea, lalolagi ulufale atu i se mautinoa "taimi o le alofa mutimutivale." Na tusia e St. Faustina ni tausaga mulimuli ane:

Na ou vaai i le Alii o Iesu, e pei o se tupu i lona mamalu tele, o loʻo vaai ifo i lalo ma le malosi o tatou lalolagi; ae talu ai ona o Lona Tautua i le fautua Na ia faʻapopoina le taimi o Lona alofa tunoa... [Na fetalai Iesu:] E i ai loʻu faavavau mo le faʻasalaga [nei], ma o lea ou te faʻaʻumiʻumi ai le taimi o le alofa mutimutivale mo le manuia o [tagata agasala]. Oi talofa ia te i latou pe a latou le iloaina lenei taimi o laʻu asiasiga ... Ia tuu atu i tagata agasala sili ona faalagolago i Loʻu Alofa Mutimutivale… Tusi: ae ou te leʻi sau o se faamasino amiotonu, Ou muamua tatala lautele le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale. O ia o le musu e ui ane i le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale tatau ona ui mai i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga ... —Divine Mercy in My Soul, Diary o St. Faustina, n. 1160, 1261, 1146

… Faalogo i le leo o le Agaga ua tautala i le Ekalesia atoa o o tatou taimi, o le taimi o le alofa mutimutivale. —POPE FRANCIS, Vatican City, Mati 6th, 2014, faʻatau ie

O lea la, o le "manumalo" sili ona taua, o i latou e ala i le liligiina ifo o le Alofa Mutimutivale ao taumafai le Alii e faʻaputuputuina le tele o agaga e mafai ai i le faitotoa o le Alofa. E le gata i lea, sa tatou vaʻaia foʻi le salalau atu o le faʻatuatuaga o Marian ma le tumau ai pea o lo tatou tamaʻitaʻi i ona foliga, o fua o le Faʻaleleia o le Charismatic, lea na faʻamanuiaina e le fa popese, le fanau mai o le faitau afe o tagata taʻimua, o le vaega fou o le faatoesega na taʻitaʻia i se vaega tele. e Mother Angelica lalolagi atoa EWTN, le malosi saunia o John Paul II na aumaia ia i matou le Catechism o le Katoliko Ekalesia, le "Theology o le Tino" ma, aemaise lava, se autau o talavou molimau moni i lana Lalolagi Autalavou Aso.

O le faʻailoga muamua na tatalaina, [St. Fai mai John, na ia vaai i le solofanua paʻepaʻe, ma le palealii o le solofanua ua i ai le aufana…, o ana upu na lafo atu e le au talaʻi o ni aufana aapa atu i le tagata loto, ina ia latou manumalo mai le le talitonu. —St. Victorinus, Faʻamatalaga e uiga i le Apokalifa, Na faamatalaina e Ch. 6: 1-2

Peitai, i nei taimi mulimuli, e i ai se isi faaaliga iloga e fesoʻotaʻi ma le Divine Mercy e fusia ai i le ata a St. O Faʻamatalaga a le Atua). Ma o le savali lena "meaalofa o le ola i le finagalo Paia" -E "le palealii ma le faʻamaeaina o isi tapu uma" - faʻalauiloaina e Iesu i Auauna a le Atua Luisa Piccarreta. I le Navarre Tusi Faʻamatalaga faapea mai lenei tietie i luga o le solofanua paepae:

O le lanu paepae o le faatusa o le auai i le vateatea faalelagi ma le mauaina o le manumalo i le fesoasoani a le Atua. O le pale ua tuuina atu ia te ia ... e faasino i le manumalo o le lelei i le leaga; ma le aufana faʻaalia le fesoʻotaʻiga i le va o lenei solofanua ma isi tolu: o nei mea mulimuli o le a, pei ona i ai, fana matala ese mai se mamao e faʻatino ai fuafuaga a le Atua. -Le Tusi o Faaaliga, i. 70

O lona uiga, o le a manumalo mai le Divine Mercy ma le Divine Will mai se mamao ma e iʻu lava ina faʻatupuina e ala i "tiga o galuega" o faʻamau faʻailoga nei. O faʻaaliga a Iesu ia Luisa e fesoʻotaʻi foʻi ma le Tupu ma le oʻo mai o Lona "Malo o le Finagalo Paia," lea o le a nofotupu “I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” E tele taimi e faasino ai o ia i le poto o le Atua, o le "paneta" ma le "aū" a Keriso, e pei o lenei apili matagofie mo lana nofoaiga e oʻo mai.

Le Agaga Paia e, ia avea lou malamalama susulu ma aufana o lou iloa! Faʻaalia uma ou manaʻo e te sau ma faʻaafia ia i matou - e le i se fiafia faʻale-tagata aʻo le Atua - e tuʻuina mai ia i matou le pulea totino sa matou i ai muamua, ae sa matou leiloa, ma le malamalama i totonu e faʻaalia mai ia i matou o le faʻamanuiaga moni tatou te mauaina i le mauaina o Lou Finagalo, aua e avea ai i tatou ma malo faʻamalosi ma le malosi i le Atua, ma le faʻamaoni ma le mausali, ma le leaga moni e sau mai le teteʻe i ai ... O le mea lea ou te aioi atu ai ia te oe e tusi i loʻu lima mea uma ua ia te oe faʻailoa ia te aʻu i lou finagalo paia. Talosia ia upu uma, faʻaupuga, aoga ma le poto e maua mai ai, ia i latou e faitau, alofa i u ma fanafana, pe a faʻatigaina i latou, ia avea i latou e paʻu i ou vae e talia oe ma lima matala ma faʻatagaina oe e nofotupu io latou loto . - Auauna a le Atua Luisa Piccaretta mai Ole Talosaga a le Afafine

O lau taʻaloga o le faʻatupuina le alofa fana, ufimata ma tulimanu ma, faʻatasi ai ma nei, tuia o latou loto, ua mafua ai ona e fiafia. —Mai Tusi Tatalo a le Atua, 24 Itula o Puapuaga, i. 325-326

Peitai, mo i latou e le salamo, u fanafana a le Atua e avea ma ufanafana o le faamasinoga:

Afai e le salamo se tasi, e faʻamaʻai e le Atua lana pelu, manoa ma faitautusi le aufana, saunia ana paʻu oti, faʻatonutonu uila i faititili. (Salamo 7: 13-14)

Ile malamalama la lena, e pule lava le Alii ile Ao ole Afa, e ala ile talepeina o le Uluai aʻoga ma saunia o se toe vaega e ui atu i le isi itu o le faamamaina, e pei o Noa ma lona aiga.

Matau:

Faʻalogo:

O Le Faʻailoga Lona Lua

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona lua, na ou faalogo i le meaola lona lua ua alaga, "O mai i luma." O le isi solofanua na sau, o le mumu. I le na ave le pule na aveʻesea ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fasiotia e le tasi le isi. Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻaaliga 6: 3-4)

O le Nofoaga Lona Lua o se gaioiga poʻo ni faʻasologa o mea na tutupu, e tusa ai ma le St.John, “Aveese le filemu mai le lalolagi, ina ia fasioti e le tasi le isi.” Mafaufau i mea tutupu 911 ma mea na sosoʻo ai. Pope Ioane Paulo II lapatai malosi e tatau ona Amerika taua i le taua, e pei ona faia e le US Bishop's Conference:

Faatasi ai ma le Vaʻai Paʻia ma epikopo mai Sasaʻe Sasaʻe ma le lalolagi atoa, matou te fefefe o lena faiga o taua, i lalo o le taimi nei tulaga ma i le malamalama o faʻamatalaga lautele lautele, o le a le ausia ai tuutuuga tuʻutuʻuga i aʻoaʻoga Katoliko mo le soona tulaʻi mai o le manatu malosi faʻasaga i le faʻaaogaina. o fitafita. —Faʻamatalaga i Iraq, Novema 13th, 2002, USCCB

O lena taua ua fuafuaina e fasiotia ai le silia ma le miliona tagata.(1) I le lagona gaogao mulimuli ane, o le vaega faʻatupu-faʻalapotopotoga al Qaeda ma mulimuli ane ua tulaʻi mai ISIS i le malosi e faʻatupuina le "taua i faiga faʻatupuʻu e le gata. Ua faapena foi ona faia ai le mafaitaulia o tagata oti i le lalolagi atoa, ona o atunuu eseese, aemaise lava i Sasaʻe tutotonu, ua afaina i taua, ua faateleina le osofaʻiga o faiga faatupu faalavelave ma osofaʻiga, ua tutuliese Kerisiano mai o latou fale ma fanua ma ua susunu a latou ekalesia, faitau miliona o tagata sulufai ua lolovaia ma le malaia malo i Sisifo, a o faʻavae faʻasaʻo saolotoga ua faʻateleina ai le solia i luga o le igoa o "puipuiga." I se isi faaupuga, na togi le le lalolagi atoa i taua:

O le mea na tupu ia aʻu talu ai nei - ma e tele na ou mafaufau iai - o le mea lea e oʻo mai i le taimi nei, i aʻoga ua aʻoaʻoina ai i tatou e uiga i taua e lua a le lalolagi. Ae o le mea lea ua tuʻuina mai nei, ou te talitonu, e tatau foi ona faamatalaina o se 'taua a le lalolagi,' aua o lona aafiaga e paʻi moni atu i le lalolagi atoa. —Cardinal Roger Etchegaray, avefeau a POPE JOHN PAUL II i Iraq; Katoliko News, Mati 24rd, 2003

O le taua o le valea… e oʻo mai lava i le aso, ina ua maeʻa le lona lua o taua a le lalolagi, masalo e mafai e se tasi ona talanoa e uiga i le Taua Lona Tolu, o le taua e tasi, ma solitulafono, fasiotiga tagata, faʻatamaʻiga… E manaʻomia e tagata le tagi, ma o le taimi lenei e fetagisi ai. —POPE FRANCIS, Setema 13th, 2015; BBC.com

[Faʻamatalaga: Afai o le Faʻailoga Lona Lua o se pelu e ave le filemu mai le lalolagi, e le mafai e se tasi ona taofia le mafaufau i le amataga o Covid-19, o le "coronavirus." A o fai mai nisi saienitisi i Peretania fai mai o Covid-19 na sau mai tupuaga masani,(2) se pepa fou mai O le South China University of Technology fai mai 'o le fasioti tagata coronavirus atonu na mafua mai se fale suesue i Wuhan.'(3) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusia le US "Biological Weapons Act", na ia tuuina mai se faamatalaga auiliili lea sa ia faʻaalia ai o le 2019 Wuhan Coronavirus o se mea leaga o le Biolog Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona ia iloa e uiga i ai.(4) Na fai mai foi se faamatalaga a le au tusitala o mea tau taua a Isaraelu.(5) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Taui manumalo mo Faafomai ma le tagata na mauaina le siama HIV i le 1983, fai mai SARS-CoV-2 o se manipulated siama sa leʻi ona faʻasaolotoina mai le fale suesue i Wuhan, Saina.(6) Pe o Covid-19 o se bio-auupega pe faʻaleaganuʻu i le amataga, o se fesili talafeagai e tulaʻi mai: po o le virusi lea na faʻamatuʻuina mai le fale suʻesuʻe e avea o se mea na fuafuaina e paʻu mai lalo le tamaoaiga o le lalolagi? Ma aisea o le malae vaalele o Denver, Colorado, o nofoaga uma (ua lauiloa ona o ana ata faʻapitoa), e faʻaalia ai se fitafita ma le pelu o fasiotia le "lupe filemu" a o taoto ai tagata ua oti ia te ia — ma o loʻo i ai o ia i se manava manava?]

Na faapea, e tusa ai ma nisi tagatavaai, o loʻo i ai pea se taua tele e oʻo mai. O nei mea na muamua atu, e ui lava latou "le mafaamatalaina" le pelu, atonu na o ni muamua i se Tolu Lalolagi Taua uma.

Matau:

Faʻalogo:

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. i le Pisinisi Suʻesuʻega 2007 (ORB) suʻesuʻega[Pulu]
  2. nature.com[Pulu]
  3. Fepuari 16th, 2020; asomail.co.uk[Pulu]
  4. zerohedge.com[Pulu]
  5. 26 Ianuari, 2020; fufuluina taimi.com[Pulu]
  6. gilmorehealth.com[Pulu]

O le Faamaufaailoga Lona tolu

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona tolu, na ou faalogoina le meaola lona tolu o lo o alaga mai, “O mai i luma.” Na ou tilotilo atu, ma e iai le solofanua uliuli, ma lona tagata tiʻetiʻe na uu se fua i lona lima. Sa ou faalogoina le mea na foliga mai o se leo i le lotolotoi o mea ola e fa. Na faapea mai, “O le totogi o saito e tau atoa le totogi o le aso, ma le tolu ration o karite e tau o le totogi o le aso. Ae aua le faaleagaina le suauʻu olive poʻo le uaina. ” (Faʻaaliga 6: 5-6)

E matua faigofie lava, o lenei faʻamaufaʻailoga o loʻo tautala i le hyper-inflation ona o le paʻu o le tupe - ma o lena paʻu ua mautinoa na amata. O le mea o loʻo tatou vaʻaia o loʻo faʻaalia i le lalolagi atoa o le tau o le tamaoaiga ona o le tele o le faʻaleagaina o sapalai sapalai o le lalolagi ona o loka ma tulafono "tui" o loʻo faʻaleagaina ai galuega ma pisinisi. O le i'uga o le suau'u, sapalai, ma mea'ai ua amata ona si'itia le tau...

Matau:

Faʻalogo:

O le Faʻailoga Faafa

Ina ua ia tatalaina le faʻailoga lona fa, na ou faʻalogoina le leo o le mea ola lona fa o loʻo tagi, "O mai i luma." Sa ou tilotilo atu, ma sa i ai se solofanua samasama sesega. Na faaigoa le tagata tietie i le Oti, ae na o faatasi Hades. Na tuuina atu ia i latou le pule i le kuata o le lalolagi, e fasioti i le pelu, oge, ma mala, ma manu vaefa o le lalolagi. (Faʻaaliga 6: 7-8)

le suiga o le lalolagi faʻatulagaina e le vevesi, tamaoaiga pa'ū, ma vevesi e oʻo i faʻateʻaiga oti i le “Pelu, oge, ma mala.” E sili atu ma le tasi le siama, pe o le Ebola, Avian Flu, o le Black Plague, H1NI, Covid-19 poʻo le "superbugs" o loʻo aliaʻe i le iʻuga o lenei vaitau o le antibiotic, ua sauni e salalau i le lalolagi atoa e pei ona faʻamoemoeina mo se taimi le mautonu i le lalolagi. Pope John Paul II na foliga mai o le a tuʻufaʻatasia lenei itula i le 2003:

Na taia aʻu i le lagona o le fefe, lea e masani ona nofo i loto oa tatou tupulaga. O se taufaʻamataʻu faʻalavelave e mafai ona taia i soʻo se taimi ma soʻo se mea; o le le fofo faʻafitauli o Sasaʻe tutotonu, ma le Nuu Paia ma Iraq; o le vevesi na faaleaga ai Amerika i Saute, aemaise Argentina, Colombia ma Venezuela; feteenaiga puipuia le tele o atunuu Aferika mai le taulai atu i latou atinae; o faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi ma le oti; le faafitauli ogaoga o oge, aemaise i Aferika [ma o nei akerise!]; le le le faʻamasinoga amio sao i le faʻaititia o punaoa o le paneta: o nei mea uma o le tele o mala faʻamataʻuina ai le ola o tagata, le filemu o tagata taʻitoʻatasi ma le saogalemu o sosaiete. —Tautusi i le Diplomatic Corp, Ianuari 13th, 2003; faʻatau ie

Ole oge o mea ia ole tamaoaiga faʻaleagaina ma le malepe o le vaega taumafa sapalai. Ae o lenei, e faʻaalu ai le "pelu" - sauaga i le va o tagata taʻitoʻatasi ma malo - e faʻafaigofie ona vave faʻasalalau le faʻamaʻi.

Matau:

Faʻalogo:

O Le Faʻamau Lona Lima

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona lima, sa ou vaaia i lalo ifo o le fata faitaulaga agaga oi latou na fasiotia ona o le molimau na latou tuuina atu i le afioga a le Atua. Na latou alalaga leotele i le leo, "O le a le umi o lenei, paia ma le aʻoaʻo moni, ae e te leʻi nofo i le faʻamasinoga ma tauimasui o tatou toto i tagata o le lalolagi?" E tofu lava le latou ofu ma le ofu paʻepaʻe, na fai mai ai ia latou onosaʻi i sina taimi umi seʻia oʻo ina faʻatumuina le numera o latou uso a auauna ma uso o le a fasiotia pei ona sa iai muamua. (Faʻaaliga 6: 9-11)

St.John vaaia se faʻaaliga o "agaga na fasia" o alalaga mo le faʻamasinoga. O se mea e maofa ai, mulimuli ane toe faamatala e St. John i latou ua "vavaeʻeseina le ulu" mo lo latou faʻatuatua. O ai na manatu o le vavaeʻeseina o le ulu i le seneturi 21 o le a avea ma mea masani, aua na latou avea i Sasaʻe Tutotonu ma matu o Aferika? E tele faʻalapotopotoga o loʻo lipotia mai, i le taimi nei, o le faʻaKerisiano o loʻo feagai ma sauaga silisili i o tatou taimi, e oʻo lava i le "fasiotiga tagata" tulaga. Ae talu ai o faʻamaufaʻailoga muamua ma se paneta ua tuleia nei i le vevesi moni ma taʻamilosaga, fetalai le Faʻailoga Faʻamau se tamaʻi sauaga ua faia i le Ekalesia, ae maise le perisitua. I se miti, na asia ai se faifeau Amerika e St. Thérèse de Lisieux i le 2008. Fai mai a ia:

E pei lava ona faia e loʻu atunuʻu [Farani], o le ulumatua a le Ekalesia, le fasiotia o ana ositaulaga ma le faamaoni, e faapena foi ona faia sauaga o le Ekalesia i lou lava atunuu. I se taimi puʻupuʻu, o le a ave faapagota le faifeau ma o le a le mafai ona ulu atu i falesa tatala. O le a latou auauna atu i ē faamaoni i nofoaga lilo. O e faamaoni o le a le mauaina le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le laity o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o ositaulaga.

Ia Ianuari 2009, aʻo fai mai Misa, na lagona faʻalogo e le patele le St. Thérèse toe fai lana feʻau ma le faʻanatinati:

I se taimi puʻupuʻu, mea na tutupu i loʻu atunuʻu, o le a tupu i totonu o oe. Ua lata mai sauaga o le Ekalesia. Saunia oe lava.

O le osofaʻiga lea i le au perisitua, o le osofaʻiga lea ia Keriso, e "solia" le Nofoaga Lona Ono: a lapataʻiga i le lalolagi ...

Matau:

Faʻalogo:

 

O Le Ono Lona Faailoga

E tele mea na tutupu i “luma” ma “pe a maeʻa” i tala faasolopito o le Tusi Paia ua suia ai le ala o le ola o le tagata i le Lalolagi. O le muamua na sau ma le pa'ū, ina ua faʻataʻapeina le faʻataʻamilosaga faʻataʻamilomilo o Etena i se lalolagi tauiviga ma le maasiasi. Ina ua maeʻa le tele o augatupulaga, na fufulu ese e le lolo le agasala a le Lalolagi, ma tuua ai na o le tasi le aiga amiotonu ma ulugaliʻi manu e toe nofoia le laueleele. Ona tupu ai lea o le faʻatali-umi ma sili o mea uma na tutupu, o le Faʻailoga, ua iloga ona suia le ala o tagata. Na avea le Atua ma tagata ola e laveai Ona tagata, ma e ala i Lona maliu ma Lona Toetu, tatalaina faitotoʻa o le lagi, ma ua foai mai ia i latou uma, o e na filifilia se lumanaʻi e sili atu lona matagofie nai lo le Etena na latou leiloloa.

O lenei aso, atonu ua i ai se isi suiga taua i se taimi lata mai, ma o le toatele o tagata latou te le iloa se mea. Lenei mea na tuʻuina atu i le tele o suafa e le au paʻia ma tagata paʻia, e aofia ai ma le Tina o le Atua. Ua latou taʻua o le Lapataiga, O le Malamalama o le Lotofuatiaifo, o le Malamalama o Agaga Uma, O le Malamalama o le Lotofuatiaifo Lava, o le Penetekoso Lona Lua, o le Penetekoso Fou, o le Faamasinoga Itiiti, o le Alofa Mutimutivale, ma le Aso Tele o le Malamalama.

O le a lenei mea na tupu? O se tafega taua i le taimi o le a tape ai le malamalama uma mai le la ma o le pogisa mafiafia o le a ufitia ai le lalolagi atoa. Ona aliali mai ai lea o se malamalama pupula, pei lava o fetu e lua, o le a aliali mai i le lagi, ma tuʻua ai i tua o le faʻailoga o Iesu Keriso, manumalo i luga o le satauro, na vaaia e tagata uma i lona mamalu. Mai pupu o manua i Lona tino, o le a susulu mai ave susulu o malamalama, susulu le Lalolagi - ma i le taimi lava lea e tasi, tuia agaga uma, ma faʻamalamalamaina loto fuatiaifo o tagata uma. O le a vaʻaia e tagata uma a latou agasala ua tuanaʻi ma taunuuga o na agasala, tusa pe latou te talitonu pe leai le Atua.

O le lapataiga o le a avea ma gaioiga silisili o le alofa mutimutivale mo tagata talu ona afio mai Iesu i le lalolagi. O le a avea uma global ma vavalalata patino. O le a faasaʻoina ai le mafaufau mo se lalolagi ua se ese. (Ave mai le Faʻatomuaga o le tusi: O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo.)

 

 

Le Lapataiga

O faʻailoga muamua e lima e aumaia le Ekalesia ma le lalolagi i se tulaga o sauniuniga uma ma faʻafitauli. Mo le latalata latalata le tasi i le mata o le afa, o le sili atu mataga ma le malosi matagi avea, seia oo i se tasi oo i lona tumutumu i le puipui mata.

O le Ono Lona Faailoga:

Ona ou matamata lea aʻo ia tatalaina le faamaufaailoga lona ono, ma sa iai le mafuie tele; ua liu uliuli le la pei o le ie uliuli ma o le masina atoa ua pei o le toto. O fetu o le lagi na paʻu'ū i le eleele e pei o mati e leʻi mamaʻi na aveesea mai le laau i le matagi malosi. Ona vaeluaina lea o le lagi e pei o se poloka ua saeia, ma o mauga ma motu uma na siitia mai. O tupu o le lalolagi, o tagata maualuluga, o fitafita, o le mauoa, o le mana, ma pologa uma ma tagata saʻoloto na latou lalafi i ana ma luga o mauga. Na latou alalaga atu i mauga ma papa, “Mafuli mai ia matou ma lalafi i matou mai i le mata o le o nofo i le nofoalii ma le toasa o le Tamai Mamoe, aua ua oʻo mai le aso tele o lo latou toasa ma o ai na te mafai ona tatalia ? ” (Faʻaaliga 6: 12-17)

Ua motusia le Faʻailoga Lona Ono - le mafuiʻe o le lalolagi, a Sili Lelei e tupu pe a toe tatalaina le lagi, ma o le faamasinoga a le Atua iloa i agaga o tagata uma, pe o tupu poo aliʻi, mauoa pe matitiva. O le a le mea na latou vaaia na mafua ai ona latou alalaga atu i mauga ma papa?

Faapaʻu mai ia i matou ma natia matou mai fofoga o Le o loo afio i luga o le nofoalii, ma mai le toasa o le Tamai Mamoe; ona ua oo mai le aso tele o lo latou ita, ma o ai e mafai ona tu i ona luma? (Faʻaaliga 6: 15-17)

Afai e te toe foʻi i tua i le tasi mataupu, o le ae mauaina St.John's faʻamatalaga o lenei Tamai Mamoe:

Na ou vaai i se Tamai Mamoe o tu, e peiseai na fasia… (Faʻaaliga 5: 6)

O lona uiga, e saʻo O Keriso na faasatauroina. Lenei le maofa faʻaalia faʻatasi ai ma se malamalama i totonu o le a mafua ai lagona o tagata nonofo ai le lalolagi pei latou ulufale atu i la latou lava faʻamasinoga faʻapitoa (o lea le lagona o le "toasa"). O se lapataʻiga o le lalolagi ua aulia i le pito o le Aso o le Alii.

Ae ou te leʻi sau o se Faʻamasino amiotonu, ou te muamua sau e avea ma Tupu o le Alofa Mutimutivale. Aʻo leʻi taunuʻu mai le aso o le faʻamasinoga, o le a tuuina atu i tagata se faʻailoga i le lagi faapenei: O le malamalama atoa i le lagi o le a tineia, ma o le a iai le pogisa tele i le lalolagi atoa. Ona iloa atu ai lea o le faailoga o le satauro i le lagi, ma mai i mea na matala ai lima ma vae o le Faaola, o le a aumaia moli tetele lava e susulu atu le lalolagi mo se vaitaimi. E faia lenei mea ae e leʻi taitai le aso mulimuli. —Iesu i St. Faustina, Tusi o le Alofa Mutimutivale Paia, Tusi, Le. 83

Lenei e talafeagai le aofia ai o le faʻaaliga o le Lapataiga e le tagatavaai Amerika Jennifer o le na fetalai Iesu i ai, “Loʻu tama e, o oe o le faʻalauteleina o laʻu feʻau o le Divine Mercy":

E pouliuli le lagi ma e pei a o le po ae na taʻu mai e loʻu loto ia te aʻu se taimi i le aoauli. Ua ou vaai atu ua avanoa le lagi ma ua mafai ona ou lagona atu se uumi o faititili. Pe a ou tilotilo aʻe i luga ou te vaai ai ia Iesu toto i luga o le satauro ma tagata o faapau i o latou tulivae. Ona fetalai mai lea o Iesu ia te aʻu, “O le a latou vaʻaia o latou agaga e pei ona ou vaʻai i ai.” Na mafai ona ou vaai manino i manuʻa ia Iesu ona ia fetalai lea, "O le a latou vaʻai i manua taʻitasi na latou faʻaopopoina i Loʻu Loto Paia." I le itu tauagavale, ou te vaʻaia le Ua Amuia tagi a Iesu ona toe fetalai mai lea o Iesu ia te aʻu ma fai mai, “Sauni, sauni i le taimi nei aua ua lata mai le taimi. Lau tama e, tatalo mo le tele o agaga o le a fano ona o a latou manatu faapito ma auala agasala. ” A o ou vaai aʻe i luga, ou te vaai atu i mataua o le toto ua pa'ū mai ia Iesu ma taia ai le lalolagi. Ou vaaia le miliona o tagata mai malo mai atunuu uma. E toatele na foliga le mautonu ao latou vaai aʻe i le lagi. Fetalai Iesu, “O lo o latou sailia le malamalama aua e le tatau ona avea ma taimi o le pogisa, ae o le pouliuli o le agasala ua ufitia ai lenei lalolagi ma na o le pau le malamalama o le a o lea ou te sau ma, aua e leʻo iloa e tagata le fafagu lea o le a tuuina atu ia te ia. Lenei le mea sili faʻamamāina talu mai le amataga o le foafoaga. "

O isi perofeta na valoia le Lapataiga. E pei o le 1500 tausaga, St. Edmund Campion faʻalauiloa:

Sa ou faaleoina se aso sili ona lelei… lea e tatau ai i le Faamasino mataʻutia ona faaali atu lotofuatiaifo uma o tagata ma faataʻitaʻi tagata uma o ituaiga uma o tapuaiga. O le aso lenei o suiga, o le Aso Sili lea na ou taufaamataʻu i ai, mafanafana i le soifua manuia, ma mataʻutia foi i tagata lotu uma. —Cobett's Faʻaputuga Atoa o le Setete Tofotofoga, Vol. I, i. 1063

O ana upu sa taʻua foʻi i upu na taʻua mulimuli e le Auauna a le Atua Maria Esperanza:

O lotofuatiaifo o nei tagata pele e tatau ona luluina ma le malosi ina ia latou “faʻatulaga o latou fale”… Ua latalata mai se taimi sili, se aso tele o le malamalama… o le itu aso o faʻaiuga mo tagata. -Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, i.37

O le taimi lava lea e toʻatele ai atalii ma afafine faʻamaumauoa, o latou vaai ia latou lava i luga o latou tulivae i le "puaʻa o le agasala," o le a maua le avanoa e toe foʻi atu ai i le fale o le Tama ma ui atu i le "faitotoa o le alofa" aʻo leʻi amata tapunia. O le Atua le Tama o le a Ia aumaia i tagata agasala ua sili ona faʻaaogaina le avanoa sili ona lelei e mafai ai ona salamo ina ia Ia sogi atu ia i latou, fusi i latou i le alofa ma faʻaofuina i latou i le mamalu.

Mo sina taimi puʻupuʻu pe a uma le Lapataiga, o Satani o le a taofia, ina ia mafai e tagata ona faia se filifiliga saoloto atoa, e le faʻatuatuaina e faʻaosoosoga - o se filifiliga mo pe faasaga i le Atua. O se alofa tunoa taua e ala i le fautua mai le Tina Faʻamanuiaina, o le, a tuʻu faʻatasi lona lava mafatiaga ia Keriso, faʻataunuʻuina le faʻataunuuga o St.Lukale valoaga:

... o oe lava le pelu o le a tuia ina ia mafai ona faaalia manatu o le tele o loto. (Luka 2: 35)

St. Faustina Kowalska, ma le tele o isi agaga, na oo i lea lava malamalama faʻalauaʻitele o latou lotofuatiaifo - o tagata na faʻafuaseʻi ona tafeʻina atu se vaʻai i se olaga toe iloilo ma le tulaga o o latou agaga e tetee atu ai i o latou loto (vaʻai O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo). I lana Diary, na tusia e St. Faustina:

Na faʻafuaseʻi ona ou vaʻaia le tulaga atoa o loʻu agaga e pei ona silasila iai le Atua. Na mafai ona ou vaai manino i mea uma e le fiafia ai le Atua. Ou te leʻi iloa e oʻo i le sili ona itiiti solitulafono o le a tatau ona faʻamatalaina. Oka se taimi! O ai e mafai ona faʻamatalaina? Ia tu i luma o le Tolu-Paia-Atua! -Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusie, o le.36

O lea, o lenei faʻaputuputuga, lautele Malamalama o se avanoa mo tagata taʻitoʻatasi, faʻafuaseʻi ona lolofi ifo i le malamalama o le upu moni, e filifili ai le Atua ma mulimuli i Lona finagalo Paia - pe teena foi. O le mea lea, i le taimi lava na maeʻa ai le Lapataiga, ua motusia le faʻailoga mulimuli ...

Matau:

Faʻalogo:

O le Fitu Faailoga

Faatasi ai ma le solia o le Ono Lona Faufaʻailoga ma le aotelega o le Mauaina o le Lotofuatiaifo, o le a oʻo tagata i le Mata o le Afa: taofi i le vevesi; ua leai se toega, ma o se lolo o le malamalama faalelagi i le totonugalemu o le pouliuli tele. O le Faʻailoga Lona fitu, Na tusia e St.John:

Ina ua ia tatalaina le faamaufaailoga lona fitu, sa leai se pisa i le lagi pe a ma le afa itula. (Faʻaaliga 8: 1)

O le itula faaiuga. E tusa ai ma le au atamamai, o le a tuuina mai e le Atua se Toe faaleleia — o nisi tagata pepelo e na ona fai mai vaiaso- pe a taofiofia le tiapolo pe "faatauasoina", ma o tagata o le a maua le saolotoga atoatoa e filifili pe teena le Atua.

Mo le manumaloina o le mataʻutia aafiaga o augatupulaga o agasala, e tatau ona ou auina atu le mana e talepe ma suia ai le lalolagi. Ae o lenei suiga o le mana o le a le popole, tusa lava pe tiga mo nisi. O lenei mea o le a mafua ai faʻateleina le eseʻesega i le va o pogisa ma malamalama. —O le Atua le Tama ua tuuaia ia Barbara Rose Centilli, Fepuari 16th, 1998, O Le Vavega o le Malamalama o le Lotofuatiaifo saunia e Dr. Thomas W. Petrisko, p. 53

Fai mai le mystic ma le exorcist, Fr. Michel Rodgrigue, o lenei alofa tunoa o le a iʻu i se taimi malosi o le faʻamalologa ma le laveaʻiga:

I le maeʻa ai o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, o le isi meaalofa e le mafaatusalia o le a tuuina atu i tagata: se vaitaimi o le salamo e tusa ma le ono ma le afa vaiaso, pe a le maua e le tiapolo le mana e galue ai. O lona uiga o le a maua e tagata uma lo latou saʻolotoga atoatoa e fai ai se filifiliga mo pe faasaga i le Alii. O le tiapolo o le a le fusifusia se loto i se tagata ma tau ma ia. O le a faafilemu e le Aliʻi lagona o tagata uma ma faʻamalieina o latou manaʻoga. O le a Ia faamaloloina tagata uma mai le matuitui o latou lagona, o lea la pe a maeʻa lenei Penetekoso, o le a lagona e tagata uma o latou tino atoa o loʻo fealofani ma Ia.

Lenei "le mafaatusalia meaalofa", e tusa ai ma faʻamaoniga ua faʻaalia ia Elizabeth Kindelmann, o le "Afi o le Alofa" o le Tamaʻitaʻi Laʻitiiti Afioʻaga.

O le Alii o Iesu ... na fetalai mai ia te aʻu i se taimi umi e uiga i le taimi o le alofa tunoa ma le Agaga o le Alofa foliga tutusa ma le muamua Penetekoso, lolovaia le lalolagi ma lona mana. O le vavega tele lena o le tosina atu o le mafaufau o tagata uma. Pau lava lena o le faʻamalosiga o le aʻafiaga o le alofa tunoa o le Blessed Virgin's Flame of Love. O le lalolagi ua ufitia i le pouliuli ona o le leai o se faatuatua i le agaga o le tagata ma o lea o le a tofo ai i le tele o le pulu. A maeʻa, e talitonu tagata ... "E leai se mea faʻapea na tupu talu mai ona faʻaletonu le Upu." —Elisapeta Kindelmann, O Le Mumua o le Alofa o le Loto Mamalu a Mary: O Le Spiritual Diary (Kindle Edition, Loc. 2898-2899); faamaonia i le 2009 e Cardinal Péter Erdö Cardinal, Primate ma le Archbishop. Manatua: Pope Falanisisi na ia aumaia lana faʻapolofesa faʻamanuiaga i luga o le mumū o le alofa o le fatu faʻatupuina o Mary pergerakan ia Iuni 19, 2013

O le malamalama lea e faʻasoasoaina Satani:

O le moli vaivai o laʻu Mumua o le Alofa o le a mumu moli faʻasaʻo i luga uma o le lalolagi, faʻalumaina o Satani faʻasaoina o ia e leai se malosi, atoatoa le atoatoa. Aua neʻi fesoasoani e faʻalauteleina le tiga o le fanauina. —O Lo matou Tamaʻitaʻi ia Elizabeth Kindelmann, Ibid., P. 177

O le "exorcism o le tarako" o le mea lea sa tatalo ai le Ekalesia talu ona tusia e Pope Leo XIII lana tatalo ia St.Michael le Archangel, lea o loʻo faitauina pea ina ua maeʻa Mass i nai nofoaga. Ua tatou vaʻaia lenei mea ile Faaaliga 12 aʻo osofaʻia e Satani le Fafine e ofu ile la, o loʻo galue mo lenei pepe.

Ua tau le taua i le lagi; O Michael ma ana agelu na tau faasaga i le tarako. Ua toe tau le tarako ma ana agelu, ae latou te le manumalo ma ua le toe i ai se nofoaga mo i latou i le lagi. O le tarako tele, o le gata tuai, lea e taua o le Tiapolo ma Satani, o le na faaseseina le lalolagi atoa, na lafoina i lalo i le lalolagi, ma na lafoaʻi i ai ana agelu ma ia. (Faʻaaliga 12: 7-9)

O le “lagi” iinei e mafai ona malamalama i ai o le “itu faaleagaga” i luga o le fogaeleele (pei ona i ai i le lagi) ae maise le Ekalesia. E pei ona tusia e St.Gregory:

O le lagi o le Ekalesia, o le po o le nei olaga, aʻo i ai ia te ia le tele o uiga lelei o le au paia, e susulu e pei o le susulu o fetu o le lagi; peitai o le iʻuga o le tarako e na te sapasapaia fetu i lalo i le lalolagi (Faʻaaliga 12: 4) .... O fetu o loʻo paʻu'ū mai le lagi, o i latou ia ua leai se faʻamoemoe i mea faʻalelagi ma manaʻo tele iai, i lalo o le taʻitaʻiga a le tiapolo, le lalolagi o le mamalu faʻalelalolagi. -Moralia, 32, 13; Le Navar Tusi Paia; Vaʻai foi Pe a Fetu Pa'ū e Mark Mallett

O le mea lea, o le faʻamamāina lea ma le "faʻaseseina" o Satani i le amataga mai le Ekalesia. O lenei faʻafitauli faaleagaga e tupu i se taimi e le i tu aʻe ai le Anetikeriso. Na te aumaia faʻapitoa le faʻataʻitaʻiga o le Manumalo o le Loto Faʻamaoni e pei ona faʻavae i le taimi muamua, o le Malo o le Finagalo Mamalu i totonu o le au faatuatua.

O le a afio mai le Agaga Paia e faʻatutuina le nofoaiga mamalu o Keriso ma o le a avea ma nofoaiga o le alofa tunoa, o le paia, o le alofa, o le faamasinoga tonu ma le filemu. Faatasi ai ma Lona alofa paia, o le a Ia tatalaina puipui o loto ma faʻamalamalamaina loto fuatia ifo uma. O tagata uma o le a vaai ia te ia lava i le afi mumū o le upu moni paia. Ole a pei ole faamasinoga i mea itiiti. Ma ona sosoʻo mai ai lea o Iesu Keriso i Lana lalolagi. —Fa. Stefano Gobbi, I le au Ositaulaga, Atalii pele ole Tamaʻitaʻi, Me 22nd, 1988 (faʻatasi ai ma Le faʻamaonia)

I lea, na tusia ai e St. John, e alaga le au faatuatua:

O lenei, ia e maua le faʻaolataga ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua ma le pule a lana ua faʻauʻuina. Aua ua lafo le tuuaiga a o tatou uso, o le na molia muamua i luma o lo tatou Atua ao ma le po. Na latou manumalo ia te ia e ala i le toto o le Tamai Mamoe ma le upu a la latou mau; alofa mo le ola na le taofia i latou mai le oti. O lenei, olioli, outou lagi, ma oe o loo nonofo ai. Ae talofa 'iā te' outou, le lalolagi ma le sami, auā 'ua alu ifo le Tiapolo ia te oe ma le ita tele, auā na ia iloa e puupuu lona taimi. (Faʻaaliga 12: 10-12)

I se isi faaupuga, e puupuu le Toefaʻaleleia; ua vaʻaia e le Mata o le Afa ma ua vave sau ai le afa mulimuli o le Afa Tele.

Ona ou iloa atu lea o le isi agelu o alu aʻe mai le oso aʻe o le la, ma le faʻamaufaʻailoga a le Atua soifua, ma na ia valaau ma le leo tele i agelu e toʻafa ia na tuu atu i ai le paoa e faʻaleaga ai le eleele ma le sami, "Aua neʻi faʻaleaga le laueleele poʻo le sami po o laʻau seiloga tatou te faʻamau le faʻailoga i le muaulu o auauna a lo tatou Atua. ” (Faaaliga 7: 2)

O le agelu alu aʻe mai le "oso aʻe o le la", o se faʻamatalaga mai le Tusi Paia ua oʻo mai le vaveao o le Aso o le Aliʻi, tulaʻi mai e pei o le "fetu o le taeao" i loto o le au faʻamaoni. Fai mai Fr. Michel, o le muamua lua ma le afa vaiaso ina ua maeʻa le Lapataiga, aemaise, o le a matua taua tele aua o le tiapolo e le toe foi mai i lena taimi, ae o amio a tagata o le a, ma o le a latou atili faigata ai ona liua. O i latou uma ua mauaina le faanaunauga mo le Alii, o le lagona latou te manaʻomia Lana faaolataga, o le a faailogaina i luga o latou muaulu ma se satauro susulu (le mafai ona iloa atu e le mata o le tagata) e la latou agelu leoleo. ” (1) Ole ala lea na aioi ai lo tatou Tamaʻitaʻi ile toe vaega faamaoni e sauni mo lenei taimi ia latou tatalo ma anapogi ina ia avea i latou ma "aposetolo o le alofa" i lenei taimi mataʻutia, e faʻafeiloaʻi ai faʻamaumau ile toe afio mai ole Atua.

Ae e leʻi toe vaʻaia le mata matagi o le Afa, o le a faia e le Atua le "taumafaiga mulimuli" e faʻatonuina le le salamo aʻo leʻi tatalaina le faitotoʻa o le faʻamasinoga ... o se faʻailoga vaaia o loʻo soifua ai le Atua.

O Vavega

Na valoia o nisi taimi pe a maeʻa le Lapataiga, o vavega tetele, e foliga mai e tutusa tutusa i le natura, o le a aliali mai i nofoaga o Marian e tolu, atonu sili atu. O i latou na faʻaalia ia matou, o le ai ai i Garabandal, Sepania; Medjugorje, Bosnia-Herzegovina; ma Mexico City i luga o le tumutumu o lo matou Lady o Guadalupe.

I Garabandal:

Tele auiliiliga ua avatua i le auvaʻa o Garabandal faatatau i le uiga tonu o le vavega iina. Ua latou fai mai o le a sau saʻo mai le Atua ma e leai se masalosalo i lona paia Atua. O le a aliali mai i le mea na amata ai foliga o Laʻua Tamaʻitaʻi, i "pine," ma o le a vaaia e tagata uma i le nuʻu o Garabandal ma mauga lata ane. O le vavega o le a mafai ona televise, puʻeina ma paʻi atu i ai, ae le lagonaina. I ona luma, o tagata mamaʻi o le a faʻamaloloina, o le le talitonu o le a talitonu, ma le tele o tagata agasala o le a liua. O le a tupu i le Aso Tofi afiafi i le 8:30 pm (i le sone taimi o Sepania) i le Tausamiga Aso o se alii talavou maturo o le Eucharist e le o se Sipaniolo, i le va o le 8th ma le 16th o masina o Mati, Aperila, po o Me , i totonu o le tausaga le Lapataiga, ma fetaui lelei ma se mea uiga ese ma seasea na tupu ile Ekalesia. O le tagata vaʻai, Conchita, o le a ia faʻailoa tala fou o le faʻailoga i le lalolagi i le valu aso aʻo lumanaʻi ai ona foliga mai, ma o le a tumau pea seʻia oʻo i le iʻuga o le taimi.

I Mexico City:

I se feau ia Setema 25, 2017, na fetalai atu ai Iesu i le tagata vaai, Luz de Maria de Bonilla: “Tatalo, laʻu fanau e, tatalo mo Mekisiko, laueleele o Loʻu Tina, o loo ola ai ma palpitating, i ona vae, alii o filemu ma le agalelei e tatau ona tupu. O loʻu Tina, i le amataga o Guadalupe, o le Tamaʻitaʻi o Laʻei ma le La. O ia o le Tina o nei aso mulimuli. Na ia iai le pulupasama mo le faʻamamaina o le faʻamamaina o tagata. O le tilma, lea o le a maua ai loʻu Tina, o le a avea ma faʻailoga mo tagata soifua, ma se faʻaaliga tele e le o faʻamoemoeina e oʻu tagata ma o le a faʻateʻia ai tagata uma. O le a vaʻaia e tagata uma ma faʻamaonia e saienisi.

I Medjugorje:

O le mea lilo lona tolu o Medjugorje (mai le sefulu mea lilo o le a faʻailoaina) o le a avea ma faʻailoga tumau, matagofie ma e le pala, ma i latou uma e o mai i Medjugorje o le a mafai ona vaʻaia i luga o Apparition Hill, lea na muamua afio mai lo matou Lady. Na fai mai le olomatua i matou i le vavega, “Faʻavave ma liliu ia te oe lava. Pe a tuuina mai le faʻailoga folafolaina i luga o le mauga, o le a tuai. ” I se isi taimi, sa ia fai mai foi, “Ma e tusa lava pe a ou tuua lenei faailoga i luga o le mauga, lea na ou folafola atu ia te oe, e toatele e le talitonu i ai. O le a latou o mai i le mauga, o le a latou tootutuli, ae latou te le talitonu. ” (Medjugorje savali o Iulai 19, 1981) A maeʻa le faʻailoga tumau, o le a itiiti lava se taimi mo le liua. O le vaʻai Medjugorje, Vicka, o le na faʻaalia le faʻailoga i se faʻaaliga, fai mai i se faʻatalatalanoaga ma Padre Livio i Ianuari 2, 2008 i le Radio Maria, "Ua tuuina atu, sili atu, mo na tagata o loʻo mamao ese mai le Atua." O le Madonna manao e avatu i nei tagata latou te vaʻai i le faʻailoga le avanoa e talitonu ai i le Atua. "

Ina ua mavae vavega, na amata ona mou atu le malamalama, ua pasia le Mata o le Afa, ma amata ona toe agi malosi le matagi, i le taimi muamua, faaleagaga i se malosi faʻasesega o le a faʻaputuputuina i latou na teena le alofa tunoa o le Malamalama i le Malo o le pogisa, o le Anetikeriso:

... o le ua sau mai i le malosi o Satani i galuega mamana uma ma mea faafoliga o faʻailoga ma mea ofoofogia, ma i mea leaga faʻasesē uma mo e na fano ona latou te leʻi taliaina le alofa o le upu moni ina ia mafai ona faʻaolaina. O le mea lea, o loʻo auina mai e le Atua ia i latou le malosi pepelo ina ia latou talitonu i le pepelo, ina ia taʻusalaina i latou uma oe na le talitonu i le upu moni, ae ua latou talia le sese. (2 Tesa 2: 9-11)

Matau:

Faʻalogo:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. mai Le Lapataiga, i. 283[Pulu]

O faitotoʻa faʻalelagi

I le sauniga Mamalu a le Atua i sauniga i Sasaʻe, e i ai le taimi na alaga ai le tiakono, "O faitotoa, o faitotoʻa! I le poto, ia tatou mataala!" I aso anamua, o i latou e leʻi papatisoina na faia e tuua le mea paʻia, ma o faitotoʻa o le ekalesia na tapunia ma lokaina. O le Creed ma le Eucharist e mulimuli uma ia faatusa i Faʻamanatuga ma Le faʻamanatuga o tagata toe faʻafoʻiina.(1)

Ole faʻailoga malosi lea ole faitotoʻa ole lagi o loʻo faʻapepepepe ile Mata o le Matagi ...

Le Faitotoa o le Alofa Mutimutivale

O lo tatou Timeline amata i le "taimi o le alofa mutimutivale" na faʻailoa e Iesu ia St. Faustina:

Ae ou te leʻi sau e pei o se Faamasino amiotonu, ou te tatalaina muamua le faitotoʻa o loʻu alofa mutimutivale. O lē e le fia ui i le faitotoa o loʻu alofa tunoa e tatau ona ui atu i le faitotoʻa o laʻu faʻamasinoga ... O aʻu na te faʻualumiumi le taimi o le alofa mutimutivale mo [tagata agasala]. -Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusi, Iesu i St. Faustina, n. 1146

O lenei tatalaina o le "faitotoʻa o le alofa mutimutivale" i luma o le solia o faamaufaailoga o loo vaaia i St.John's Faaaliga ina ua aveina aʻe i le Lagi e ala i se tatala faitotoa:

Ina ua maeʻa, na ou maua se faʻaaliga o se faitotoʻa matala i le lagi, ma na ou faʻalogo i le pu pei o le pu na tautala mai ia te aʻu muamua, fai mai, "Sau i luga ma ou te faʻailoa atu ia te oe le mea e tatau ona tupu mulimuli ane." (Faʻaaliga 4: 1)

O le Faitotoa o le Alofa Mutimutivale, aua o totonu, vaai St. John "le Tamaʻi Mamoe na foliga mai na fasia" (Faaaliga 5: 6). O lena lava, Na toetu Iesu Keriso, ae na tauaveina Ona manua paia—Tamai Mamoe lea o le a faʻaali o ia lava i le Ono Lona Faʻailoga a ...

... o mata uma o le a vaai ia te ia, e oo lava ia i latou na tuʻia o ia. E taufaitagituʻi tagata uma o le lalolagi ia te ia. (Faʻaaliga 1: 7)

"Mai manuʻa i aao, vae ma le itu a Iesu, o le a susulu atu ave susulu o le alofa ma le alofa mutimutivale i luga o le Lalolagi atoa, ma o mea uma o le a taofia," o le tala lea a le tagata lilo. Fr. Mika Rodrigue . "O ave susulu mai manuʻa o Iesu o le a tuia ai loto uma, e pei o laulaufaiva o le afi, ma o le a tatou vaʻaia tatou lava e pei o se faʻata i o tatou luma." O le mea lena e mafua ai le "auega," Iesu faʻaali i le tagatavaai Jennifer E le o le vaʻai i Ona manuʻa, "O le loloto o le agaga i le iloaina ua ia tuuina i latou. E le o le vaai i oʻu manuʻa ua tafe ai le mafatiaga; (2)

A o le Atua "o le alofa e tumau e faavavau" (Sala 107: 1), e lē o le “taimi” o le alofa mutimutivale. Lenei lapataʻiga o le meaalofa mulimuli a le Atua i tagata i luma atu o Ia, Le na faia le atulaulau, faʻaaoga lona Atua aia tatau e faʻataunuuina le ata o le faʻaolataga e faʻataunuuina ma Lana foafoaga i le mafuaʻaga na mafua ai ona faia - ma e faamasino i latou e tetee i lena mea.

Ae aua le amanaiaina lenei tasi mea moni, pele, e i le Alii le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga e pei o le aso e tasi. E le faatuai mai le Alii i lana folafolaga, pei ona manatu nisi, “tuai,” ae na ia onosaʻi ia te oe, e le manaʻo ia fano se tasi ae tatau ona salamo uma. Ae o le aso o le Alii o le a oʻo mai e pei o se gaoi ... (2 Peter 2: 8-10)

O le mea e sau "pei o se gaoi" o le Lapataiga. E faailoa mai ai le taunuu i le "aso o le Alii". Ua tusia e St.John le auega e laugaina e le lalolagi:

Na latou alalaga atu i mauga ma papa, “Mafuli mai ia matou ma lalafi i matou mai i le mata o le o nofo i le nofoalii ma le toasa o le Tamai Mamoe, aua ua oʻo mai le aso tele o lo latou toasa ma o ai na te mafai ona tatalia ? ” (Faʻaaliga 6: 16-17)

Faatasi ai ma lena mea, ua matala ai le faitotoʻa o le faʻamasinoga ... ma amata ona tapunia le faitotoʻa o le alofa mutimutivale. Ae faimai foi Fr. Mika Rodrigue , o le a naʻo tagata o le a ave i ai vaiaso a o lei oo i le Mata o le Afa. Fai mai le Auauna a le Atua Maria Esperanza, o le itu aso e faia ai le filifiliga a tagata.(3) O le "Aso Sili", fai mai St. Edmund Campion ...

... i totonu o le Faʻamasino mataʻutia tatau ona faʻaalia lagona lotofuatiaifo o tamaloloa ma faʻataʻitaʻi i tamaloloa taʻitasi ituaiga o lotu. O lenei le aso o suiga, o le sili lenei aso lea na ou faamataʻuina, faʻamalie i le soifua manuia, ma faʻamataʻu i tagata uma liliuese.  -O le aoina o le malo o Cobett…, Vol. Ou, i. 1063.

Folafolaina o lenei "tatalaina lautele" o le Faitotoa o le Alofa Mutimutivale lea "sili atu le lautele i le faaiuga o le meleniuma," ma le filifiliga lea tatau lava na faia e pasi ia pe leai foi, o le St.John Paul II's Great Jubilee mamalu. Na ia tuleia faitotoʻa tetele a St.Peter, ma faʻasino faʻavaloaga i le "vaipuna o le ola ma le faʻamoemoe mo le Toe Afio Mai Faʻatolu":

E na o le tasi lava le auala e matala tele ai le ulufale i le olaga o Faʻamanatuga Paʻia ma le Atua: o Iesu lea, o le ala e tasi ma sili i se faʻaolataga. Ia naʻo ia e mafai ona faʻaaogaina ai upu a le fai Salamo i le moni aʻiaʻi: "O le faitotoa lenei a le Alii e mafai ona ulufale ai le ua amiotonu" (Sala 118: 20). -Incarnationus Mysterium, Bull of Indiction of the Great Jubilee o le Tausaga 2000, n. 8

I le ma lea, o St. John Paul na ui atu i faitotoʻa i le po o le Kerisimasi, le o le po na fanau mai ai Keriso.

Mo outou lava ia ua malamalama lelei e i ai le aso o le Alii e pei o se gaoi i le po. (1 Thessalonics 5: 2)

O i latou ua sauniuni mo le Lapataiga, pei o le atamai taupou (ma i latou oe salamo ma toe foi mai i le Fale o le Tama), o le a maua le Meaalofa o le Mumū o le Alofa, "o Iesu Keriso lea." (4) Aʻo le isi o loʻo totoeO lē e musu e ui atu i le faitotoa o loʻu alofa tatau ona ui atu i le faitotoa o Laʻu faamasinoga. "

Le Laulaʻi o le Faamoemoe

O lenei, e mafai e se tasi ona iloa pe aisea e taua tele ai upu na tatou amata ai: "Atamai, ia tatou faʻalogo!" Ia tatou mataala i "faʻailoga o taimi"! Ia tatou mataala i le tulaga o o tatou agaga! Ia tatou mataala i upu o valoʻaga o loʻo pupula mai io tatou luma! Tatou pei o taupou popoto ma sauniuni.(5) I le Poto, ia tatou mataala!

I le faʻaaliga i Auauna a le Atua Luisa Piccarreta , Na fetalai Iesu, ina ia saunia mo le Malo o le Finagalo Atua, e tatau ona iai se tasi "Ia faamaoni ma mataala." (6) Aua e pei lava o i latou e "le i papatisoina" le mafai ona tumau i totonu o le malumalu mo le toe vaega o le Lururgy Atua, e faapena foi, i latou e teena le alofa mutimutivale o Keriso e le mafai ona ulu atu i le nofoaiga Eucharistic ma "le mafutaga o toefuataiina tagata"lena o le a tupu i le Era o le Filemu.

Ona lokaina lea le faitotoʻa. Mulimuli ane, na o mai isi taupou [le poto] ma fai mai, 'Le Alii e, le Alii e, tatala le faitotoʻa mo matou!' Ae na ia faapea mai i lana tali, 'Amene, ou te fai atu ia te oe, ou te le iloa oe.' (Mata 25: 11-12)

O le taulai i le faitotoʻa o le toe manatuaina o le tiutetauave o tagata talitonu uma e sopo atu i lona pito. O le ui atu i le faitotoa o lona uiga o le taʻutaʻu o Iesu Keriso o le Alii; o le faʻamalosia lea o le faʻatuatua ia te ia ina ia mafai ona ola i le ola fou na ia tuʻuina mai ia i tatou. O se filifiliga e manatu le saʻolotoga e filifili ai ma le lototele foi e tuʻua se mea, i le iloa o le mea e maua o le ola Atua (tagai Mat 13: 44-46). —POPE ST. IOANE PAUL II, Incarnationus Mysterium, Bull of Indiction of the Great Jubilee o le Tausaga 2000, n. 8

faitau O Faitotoa o St. Faustina tusia e Mark Mallett i le "O lenei o le upu".

 

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. cf. "I le Poto Ia Faaeteete" saunia e Henry Karlson, Iuni 18, 2009[Pulu]
  2. vaʻai Jennifer - Vaʻaiga o le Lapataiga[Pulu]
  3. Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Rev. Iosefa Iannuzzi, i. 37[Pulu]
  4. Iesu ia Elizabeth Kindelmann, O Le Malamalama o Alofa, itu. 38; mai le tusi lesona a Elizabeth Kindelmann; 1962; Le faʻamaonia Archb Bishop Charles Chaput[Pulu]
  5. vaʻai Lo matou Tamaitai: Sauni - Vaega I[Pulu]
  6. Tusi Vol. 15, Fepuari 13th, 1923[Pulu]

Le Aso o le Aliʻi

Na ou vaai i le Alii o Iesu, e pei o se tupu i lona mamalu tele, o loʻo vaai ifo i lalo ma le malosi o tatou lalolagi; peitai ona o le fautua a Lona Tina, na ia faʻalauteleina ai le taimi o Lona alofa tunoa… ou te le manaʻo e faʻasala le faʻalavelave tagata, ae ou te manaʻo e faʻamalolo, faʻapipiʻi atu i Lou Loto Alofa. Ou te faʻaaogaina le faʻasalaga pe a latou fai mai ia te Au e faia; Ua musu loʻu lima e taofi i le pelu o le faamasinoga. E oʻo i le Aso o le Faʻamasinoga, ou te lafoina le Aso Alofa Mutimutivale ... Ae talofa ia te i latou pe a latou le iloaina lenei taimi o laʻu asiasiga… —Iesu i St. Faustina, Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusi, Le. 126I, 1588, 1160

Ua latalata le aso o le Alii. E tatau ona sauni tagata uma. Saunia outou lava i le tino, mafaufau ma le agaga. Faapaia outou. —Faʻafoi le Tama i Barbara Rose Centill, Le Vavega o le Malamalama o le Lotofuatiaifo tusia e Dr. Thomas W. Petrisko, i. 53, Fepuari 16th, 1998

 

Ua Mau le Taimi o le Alofa Mutimutivale, Ua Tatala le Faitotoa o le Faamasinoga

Afai o loʻo tatou ola nei i se "taimi o le alofa mutimutivale," o lona uiga o lenei "taimi" o le a muta. Afai tatou te ola i se "Aso o le alofa mutimutivale," o lona uiga o le a mauaina mataala i le amataga o le “Aso o le Faʻamasinoga.” O le mea moni e toatele i totonu ole Ekalesia e manaʻo e le amanaʻiaina lenei vaega o le feʻau a Keriso e ala i St. Faustina o se le lelei i le faitau piliona o agaga (vaʻai E Mafai Ona E le Iloa Tuma Faaaliga?).

E pei lava ona faia i luma o le Aso Sa le taʻaloga i le afiafi o le Aso Toʻonaʻi - le "aso o le Alii" - e faʻapena foi, ona faʻamaonia mai e mea moni ua tatou ulufale atu i le afiafi o le Aso o le Alofa, o le faʻafiafia mulimuli lea o lenei vaitau. A o tatou matamata i le po o le taufaasese ua salalau solo i luga o le lalolagi atoa ma galuega o le pouliuli ua faateleina - faapaʻu pepe, fasioti tagata, fasioti tagata, fana tele, pomu faatupu faalavelave, ponokalafi, fefaatauaʻiga a tagata, tamaititi feusuaiga mama, manatu o le itupa o fafine, feusuaiga faʻafeusuaiga, auupega o tele faatafunaga, pulega faatekonolosi, sauaga failautusi, sauaga liturgical, kapetala unftered, o le "toe foi" o Communism, le oti o le saolotoga o tautalaga, sauaga sauaga, Jihad, oso maualuga pule i le ola, pandemi ma le faatafunaina o le natura ma le paneta ... e le o E manino e le oi tatou, ae le o le Atua, o lo o fausia le paneta o faʻanoanoa?

O le fesili a le Alii: “O le a lau mea ua fai?”, E le mafai e Kaino ona sola ese, o loo tuuina atu foi i tagata i aso nei, ina ia latou iloa ai le tele ma le mamafa o osofaʻiga faasaga i le ola lea e faaauau pea ona faailogaina le tala faasolopito o tagata… Po o ai lava e osofaia le ola o le tagata , i nisi auala osofaia le Atua lava ia. —POPE ST. IOANE PAUL II, Evangelium Vitae; l. 10

O se po o tu tatou faia. Peitai, e pei lava ona taʻitaʻia le "tiga o galuega" o le "tietiega i luga o se solofanua paʻepaʻe", e faʻapena foi ona faʻamaeʻaina faʻaiuga o mea na tutupu e se Rider i luga o le White Horse, o Iesu Keriso, le Tupu o Malo uma.

O aso nei, ua pogisa mea uma, faigata, ae poʻo a lava faigata tatou te oʻo iai, e naʻo le toʻatasi lava le tagata e mafai ona laveaʻi mai. —Cardinal Robert Sarah, talanoaga ma Valeurs Actuelles, Mati 27th, 2019; taʻua i totonu Totonu o le Vatikana, Aperila 2019, itu. 11

Le naunautaiga o le aso o faʻamasinoga, o le aso o le toʻasā paia. E tetemu i ai agelu. Talanoa i agaga e uiga i lenei alofa mutimutivale ao avea pea o le taimi lea mo le [foaʻiina] o le alofa mutimutivale.  —Tina a le Atua ia St. Faustina, Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusi, Le. 635

Ae e oo lava i le faamasinoga tonu a le Atua o le alofa mutimutivale, aua o le taimi tonu lava lenei "lulu" e tatau ona toe valaau ai le "faamaumauoa" atalii ma afafine o lenei augatupulaga toe foi i le Atua ao le i faamamaina le lalolagi. O lea, na fetalai faʻanatinati ai Iesu ia St. Faustina:

Tautala i le lalolagi e uiga i Loʻu alofa mutimutivale; ia iloa e tagata uma Loʻu alofa mutimutivale le mafaamatalaina. O le faʻailoga mo le iʻuga taimi; a tu mai le aso o le faʻamasinoga. —Ibid., N. 848

 

Le Aso o le Aliʻi

I le tala i ai o le "iʻuga taimi", o le Aso o Faʻamasinoga e tutusa lea ma le Faʻamanatuga taua "o le aso o le Alii." O lenei ua malamalama i ai o le “aso” pe a afio mai Iesu e “faamasino i latou ola ma e ua oti”, e pei ona tatou taʻua i le tatou talitonuga. A o talanoa Evangelical Kerisiano e uiga i lenei e luasefulu fa aso - moni, o le aso mulimuli i le lalolagi - le Early Church Fathers aoao atu se mea ese ese faavae i luga o le tuuaiga tautala ma tusitusi tufa ia latou:

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Ch. 15 o mea

Ma le isi,

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 14, Katoliko Encyclopedia; fouadvent.org

O le “afe tausaga” o loo latou faatatauina i le Mataupu 20 o le Tusi o Faaaliga ma na taʻua foi e St.Peteru i lana lauga i le aso o le faamasinoga:

… Ma le Alii le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga e pei o le aso e tasi. (2 Pete 3: 8)

O lona uiga, o le “afe tausaga” e faʻatusa i le vaitaimi umi o le filemu poʻo le mea na taʻua e Tama o le Ekalesia o le "malologa o le sapati." Na latou vaaia le muamua fa afe tausaga o le talaʻaga o le tagata i luma o Keriso, ona sosoo ai lea ma le lua afe tausaga mulimuli ane, e oʻo atu i le aso nei, e tutusa ma le “ono aso” o foafoaga. I le aso fitu, ua malolo ai le Atua. O lea la, mai luga o tala faatusa a St.Peter, na vaai ai Tama ...

… E peiseai o se mea saʻo ona tatau ai i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi, o se taimi paganoa paia pe a uma galuega o le ono afe tausaga talu ona faia le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai pe a maeʻa le ono afe tausaga, pei o le ono aso, o se ituaiga o Sapati-aso lona fitu i le afe tausaga na sosoʻo ai ... Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a na talitonu o le a fiafia ai le au paia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma mulimuli ane i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

Ma o le mea tonu lava lena na teuina e le Atua mo le Ekalesia: o se “meaalofa” faaleagaga e mafua mai i se liligi mai fou o le Agaga e “faafou ai fofoga o le lalolagi.” O le "meaalofa o le Ola i le finagalo Paia." Peitai, o lenei malologa o le a le mafai, seʻi vagana ua faʻamamaina muamua le lalolagi. E pei ona taua e Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

… E tatau ona faia aoaiga; o le a tautua e saunia le eleele ina ia mafai ona fausia le Malo o le Silisiliese Fiat [le finagalo o le Atua] i totonu o le aiga tagata. O lea, o le tele o ola, o le mea o le a avea ma faʻalavelave i le manumalo o loʻu Malo, o le a mou atu mai le fogaeleele ... —Dary, Setema 12th, 1926; Le Pale o le Paia I luga o faʻaaliga a Iesu ia Luisa Piccarreta, Daniel O'Connor, i. 459

Muamua, e tatau ona afio mai Keriso e faʻamutaina le faʻaleaogaina ma le amio pulea a le lalolagi aoao o loʻo sosolo vave ai le lalolagi atoa i lana pule (vaʻai Le Fasiotiga Tele). O le faiga lenei na taʻua e Sagato Ioane o le “manu feʻai.” E pei lava o le Tamaʻitaʻi, o le "fafine e ofu i le la ma faʻapaleina i fetu e sefululua" o se faʻailoga o le Ekalesia, o le "manu" o le a maua lona faʻailoga i le "atalii o le malaia" poʻo le "Anetikeriso." O lenei "lalolagi fou faʻatonuga" ma le "le tulafono" lea e tatau ona faʻaleagaina e Keriso ina ia amataina se "vaitaimi o le filemu."

O le manu feʻai o loo alu aʻe i luga o le faatusa lea o le leaga ma mea pepelo, ina ia o le malosi atoatoa o le liliuese lea na aofia ai e mafai ona lafoina i le ogaumu aasa.  —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, 5, 29

Afai e amata le Aso o le Aliʻi i le mataala o le pouliuli, o lenei faʻaumatiaga o Anetikeriso e amatalia le amataga o le "aso fitu" (e sosoʻo mulimuli ane i le "aso valu" ma le faavavau, o le iʻuga lea o le lalolagi).

… O lona Alo o le a afio mai ma faaumatia le taimi o le solitulafono ma faamasino i le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu — ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia amataga o le aso valu, o le amataga lea o le isi lalolagi. -Tusi a Panapa (70-79 AD), tusia e le seneturi lona lua a le Tamā Faʻapolotiki

Sei o tatou malamalama i le o le a le itu uma le auai o lo tatou Tamaʻitaʻi ma le valaʻauina o ia "leoleo" o lo o aofia ai:

Le autalavou pele e, o loʻo ia te oe lava le avea ma leoleo o le taeao e folafolaina le afio mai o le la o le Keriso Toetu! —POPE JOHN PAUL II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Aso Talavou Aso, n. 3; (faʻapea Is 21: 11-12)

O le aia tatau a Maria le avea ma taeao o le taeao, lea e tautaua i le la ... A ia aliali mai i le pogisa, tatou te iloa o loo latalata o Ia. O ia o le Alpha ma Omega, o le muamua ma le mulimuli, o le amataga ma le gataaga. Faʻauta ua vave ona afio mai o Ia, ma o Lana taui ua ia te Ia, e foaʻiina i tagata uma e tusa ma ana galuega na fai. “E mautinoa lava ou te vave sau. Amene. Afio mai, le Alii Iesu. ” —St. Cardinal John Henry Newman, Tusi i le Rev. EB Pusey; “Faigata o Anglicans”Fua le II

O lea, o le faʻamasinoga a le Anetikeriso ma i latou e avea lona "faʻailoga" fetuʻutuʻunaʻi le faʻamasinoga "oe ola", faʻamatala e faʻapea:

Ona faaalia ai lea o le le tulafono, ma o le Alii Iesu o le a fasiotia o ia ma le manava o lona gutu ma faaumatia o ia e ala i lona faaali mai ma lona afio mai. (2 Thessalonics 2: 8)

Ioe, faatasi ai ma le pulupulu o Ona laugutu ma le pupula o le amataga o Lana faamasinoga, o le a faamutaina ai e Iesu le le faasausili o le au piliona o le lalolagi, tagata fai tupe, ma le au taupulega oe le faafoliga toe fausiaina le latou foliga.

Matatau i le Atua ma avatu ia te ia le viiga, aua ua oo mai lona taimi e nofo i le faamasinoga [i luga]… Papelonia le sili [ma]… soo se tasi e ifo i le manu feʻai po o lona faatagata, pe talia lona faailoga i le muaulu po o lima ... Ona ou vaai lea i le lagi tatalaina, ma sa i ai se solofanua paepae; na taʻua le na tietie ma “Faamaoni ma Moni.” Na ia faamasino ma tau le taua i le amiotonu… Na maua le manufeʻai ma faatasi ai ma le perofeta pepelo… O isi na fasiotia e le pelu na sau mai le gutu o le o tietie i le solofanua… (Rev 14:7-10, 19:11, 20-21)

Lenei foi na valoia mai e Isaia o le na valoia foi, i se gagana e tutusa tutusa, se faaiuga o mulimuli mai sosoo ai ma se vaitaimi o le filemu.

Na te taia le le faʻamaoni i le toʻotoʻo o lona gutu, ao le manava foʻi o ona laugutu na te fasiotia ai le tagata amio leaga. Faamasinoga tonu o le a fusifusia i lona puimanava, ma le faamaoni se fusi i luga o ona suilapalapa. Ona avea ai lea o le luko ma malo a le tamai mamoe… o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le ALII, e pei ona ufitia le sami i le vai…. I lena aso, o le a toe faʻaaogaina e le Alii e toe aumai ai le vaega totoe o ona tagata ua totoe ... A amata lau faʻamasinoga i luga o le lalolagi, ua aʻoaʻoina e tagata o le lalolagi faʻamasinoga amiotonu. (Isaiah 11:4-11; 26:9)

O lenei mea e faʻaalia faʻatulagaina, e le o le iuga o le lalolagi poʻo le "Afio Faʻalua Mai" i le pito o le lalolagi, ae o le amataga o le Aso o le Alii pe a nofo tupu Keriso i lana au paia pe a uma ona saisaia Satani i le to mo le aso o totoe o le Aso poʻo le "afe tausaga" (faʻaaliga 20: 1-6 ma le Toetu o le Ekalesia)

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia ai e Keriso le Anetikeriso e ala i le tosoina o ia i se pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faʻalua ... O le manatu aupito sili ona puleaina, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. —Fa. Charles Arminjon (1824-1885), Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, itu. 56-57; Sophia Initaneti Press

 

O Le Aso Faʻamasinoga Faʻamaoni

E le tatau ona faʻaitiitia le Aso o le Aliʻi i le naʻo le faʻasalaga; e mamao, sili atu! O se aso o faʻamaonia le Afioga a le Atua. E moni lava, o loimata o le Tamaʻitaʻi e le gata le faʻanoanoa mo le le salamo, ae o le fiafia i le "manumalo" o loʻo sau.

E moni ea le faʻatuatuaina o le aso o le a tuʻu faʻatasi ai tagata uma i lenei feteʻenaʻi ua leva o le a mavae ai le lagi ma le saua tele - o le vaitaimi pe a ulufale atu le Militant o le Ekalesia i lona atoaga, o le a oʻo mai i le taimi o le faʻaiuga mala? Faamata e mafai e Keriso ona toe fanaufouina le Ekalesia, i lona mamalu uma ma le matagofie o lona lalelei, ae naʻo le mago o ia i vaipuna o lona talavou ma lona le faʻaaogaina tele?… O le manatu e sili ona pule, ma foliga mai e foliga mai sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le paʻu o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. —Fa. Charles Arminjon, Ibid., I. 58, 57

Fai mai le sili Marian saint Louis de Montfort:

Pe le o le mea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e le moni ea e tatau ona sau lou malo? Na e le avatua i ni agaga, le pele ia te oe, se vaʻaiga i le lumanaʻi faʻafouina o le Ekalesia? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, Le. 5

Ae ia tatou faʻalogo foi iai mai le popes! (vaai O Popes ma le Dawning Era):

Ma o le a latou faalogo i loʻu leo, ma o le a tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe. ” [Ioane 10:16] Tau ina ia faia e le Atua le faʻataunuʻuga o lana valoʻaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faʻailoa atu ia tagata uma ... , o le a iʻu o se itula taua, tasi e tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo le faatoʻilaloina o le… lalolagi. Tatou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapena foi i isi e tatalo mo lenei faʻamoemoe e manaʻomia tele. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

Na molimau uma Isaia ma St.John, pe a maeʻa le faamasinoga teteʻe, ona oʻo mai lea o le mamalu ma le matagofie fou ua finagalo le Atua e faaee i le Ekalesia i le vaega mulimuli o lana malaga faʻalelalolagi.

E faʻaalia e ou nuʻu lau amiotonu, ma tupu uma i lou mamalu; O le a valaʻauina oe i le igoa fou ua taʻuina e le fofoga o le ALII ... Oe ua manumalo, ou te avatua nisi o manai lilo; O le a ou tuuina atu foi se moa paʻepaʻe i luga o le mea o loo tusia ai se igoa fou, e leai se tasi na te iloaina vagana ai le na mauaina. (Isaia 62: 1-2; Faʻaaliga 2:17)

O le mea o loʻo sosoʻo mai o le mea moni o le faʻataunuʻuga o le Pater Noster, o le "Lo Tatou Tama" tatou te tatalo i aso taʻitasi: “Oo mai lou malo, ia faia lou finagalo, i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” O le afio mai o le Malo o Keriso e tutusa lelei ma le faia o Lona finagalo “E pei ona faia i le lagi.” E pei ona alaga le Daniel O'Connor:

Lua afe afe tausaga mulimuli ane, o le tatalo sili ona le mafai ona taliina!

O le mea na leiloa e Atamu ma Eva ile Faatoaga — o lona uiga, o le fesoʻotaʻiga o o laʻua finagalo ma le Finagalo Atua, na mafai ai ona la toe galulue i totonu o le Ekalesia, i le fesoʻotaʻiga paʻia o le foafoaga.

O le meaalofa o le Ola i le Atua Paia e toe faʻafoʻi i le togiolaina le meaalofa na maua e Atamu ma na faʻaosofia ai le malamalama faʻalelagi, ola ma le paia i le foafoaga… —Faaa. Iosefa Iannuzzi, O Le Meaalofa o Le Ola i le Finagalo Paia i Tusitusiga a Luisa Piccarreta

Na faʻailoa e Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccaretta O lana fuafuaga mo le isi vaitau, o lenei "aso fitu," lea "sapati i le malologa" poʻo le "aoauli" o le Aso o le Alii:

O lea, ou te manaʻo, ia ulu atu laʻu fanau i Loʻu Tama ma kopi le mea na faia e le agaga o loʻu tagata, i le finagalo o le Atua. O le a latou aumaia mea uma i le uluaʻi amataga o le Foafoaga ma le mafuaʻaga na mafua ai le Foafoaga… —Faaa. Iosefa. Iannuzzi, O Le Mamalu o le Foafoaga: O Le Manumalo o le Finagalo Paia i le Lalolagi ma le Ese o le Filemu i Tusitusiga a Tama o le Ekalesia, Fomai ma Talitonuga (Nofoaga Nofoaga 240)

O le mea moni, ua finagalo Iesu ia avea Lona lava olaga lilo i totonu o lona Faletua ina ia mafai ai e ia "Aunoa ma se pona po o le maanuminumi po o se mea faapena, ina ia mafai ona paia ma le pona" (Efe 5:27). O lea la, o le "aso" o le Alii e matamumuli i le pupula o totonu atoatoa lelei i le Faletua o Keriso:

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le teuteu o le taeao po o le taeao ... O le a atoa aso mo ia pe a susulu i le pupula atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308

A o le atoaga o le atoatoa tino, agaga, ma le agaga ua faapolopolo mo le Lagi ma le matagofie o le vaʻai, e i ai le faʻasaʻolotoina o le foafoaga, amata mai le tagata, o se vaega foi o le fuafuaga a le Atua mo le Era o le Filemu:

O le galuega atoa lea o le uluaʻi fuafuaga o le na faia mea uma o loʻo faʻatulagaina: o se mea na faia e le Atua ma tagata, aliʻi ma le fafine, tagata soifua ma le natura o loʻo fealofani, i le talanoaga, i fesoʻotaʻiga. O lenei fuafuaga, ua le fiafia i le agasala, na aveina i se auala sili ona ofoofogia mai ia Keriso, o Le na te faʻataunuʻuina faʻalilolilo ae mataalia i le mea moni o loʻo i ai nei, i le faʻamoemoe o le a faʻataunuuina.  —POPE JOHN PAUL II, Aufaigaluega lautele, Fepuari 14, 2001

O lea la, pe a tatou talanoa ia Keriso o afio mai i le tafa o le Aso o le Alii mo le faʻamamaina ma le faʻafouina o le lalolagi, tatou te talanoa e uiga i le oʻo mai totonu o le Malo o Keriso i totonu o tagata taitoatasi o le a faʻaalia moni i totonu o se "malo o le alofa" e, mo sina taimi (“afe tausaga”), e aumaia le molimau ma le lautele o le Tala Lelei i tuluiga uma o le lalolagi. Ioe, na fetalai Iesu, “O lenei talalelei o le malo o le a talaiina atu i le lalolagi atoa, o se molimau i malo uma; ona oo mai ai lea o le iʻuga. ” (Mataio 24:14) I lea, e leʻi manino le aʻoaʻoga faa-faifeau:

O le a le ogatasi ma le moni le malamalama i upu, “Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi,” o lona uiga: “i le Ekalesia e pei ona faia e lo tatou Alii o Iesu Keriso lava ia”; poʻo le "Fafine i le faʻaipoipo, faʻapena foi i le Faʻatoʻafaiava na ia faʻataunuʻuina le finagalo o le Tamā." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 2827

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Quas Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925

 

O le Malamalama o le Aso o le Alii

Fetalai Iesu ia St. Faustina…

Oe o le a saunia le lalolagi mo loʻu toe afio mai. —Iesu i St. Faustina, Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusi, Le. 429

Na faamanino e Pope Penetito, o lenei faʻamatalaga e le faʻapea mai le iʻuga o le lalolagi pe a toe afio mai Iesu e "faʻamasino i le oti" aso valu. ”— lea e masani ona iloa o le" Afio Mai Faalua. "

Afai e ave se faʻamatalaga a se tasi i le faʻasologa o taimi, e fai ma faʻatonuga e sauni, pei ona i ai, i le taimi lava mo le Afio Faʻalua Mai, e sese. —POPE BENEDICT XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 180-181

O le taʻutaʻua o valoʻaga o loʻo feagai ma le “taimi e gata ai” e foliga mai e tasi lo latou taunuuga masani, e faʻailoa atu ni mala tele o loʻo loma i luga o tagata, le manumalo o le Ekalesia, ma le toe faʻafouina o le lalolagi. -Katoliko EncyclopediaValoaga, www.newadvent.org

O le Aso o le Aliʻi, ua oʻo i lona tumutumuga i le tatou Taimi o le taimi, i le taimi e latalata i le iʻuga o le lalolagi, ua i ai ia Satani se toe faʻasalaga mulimuli i le au paʻia a Keriso aʻo leʻi afio mai faalua ma le "mulimuli" o Keriso ...

tagai foi i le O Faamasinoga mulimuli, Faitotoa o Faustina, Le Auala na Leiloa ai le Era, ma Millenarianism — O le a le mea ma pe leai saunia e Mark Mallett i "Le Upu Nei".

 

Taimi o Lafoga

O Mea Faaletino

O le a faʻaititia le Ekalesia i ona itu, e tatau ona toe amata. Peitai, mai lea suʻega e ono tulaʻi mai ai se Ekalesia o le a faʻamalosia i le faʻagaioiga o ni faʻafaigofie, ae ona o lona malosi faʻafouina e vaʻavaʻai i totonu o le ekalesia. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Le Atua ma le Lalolagi, 2001; faʻatalatalanoaga ma Peter Seewald

O le mea moni, ana leai le tausiga a le Atua, semanu e pale le Ekalesia pe ana fai lava e le Anetikeriso lona ala. Ae o le Atua o le a puipuia Ona tagata, e le gata i le itu faʻale-agaga, ae i le tino - ma e tusa lea ma le Mau, Upu faʻasamoa ma faʻaaliga a perofeta. Ioe, fai mai Paul VI:

E manaʻomia le ola o se tamaʻi lafu, tusa lava pe o le a le laʻititi. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

O le Uluaʻi Tama Tama, Caecilius Firmianus Lactantius (250-317 AD), na muai vaai ma le faʻamaoni i foliga o lenei vaitau o le lumanaʻi ...

O le taimi o le a lafoina ai le amiotonu, ma itagia ai le mama; o le tagata amio leaga e faoa le mea lelei e pei o fili; poʻo tulafono, poʻo faʻatonuga, poʻo faʻasalaga a le militeri o le a puipuia ... mea uma o le a faafememeaiina ma fusia faatasi e faasaga i le saʻo, ma le tulafono o le natura. O le a faia le lalolagi faatafunaina, e peiseai e se tasi gaoi masani. Pe a tutupu ia mea, o lona uiga o tagata amiotonu ma ē mulimuli i le upu moni e vavaeʻesea i latou mai tagata leaga, ma sosola i mea filemu. -O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

A maeʻa le Lapataiga, o le a faia ni tolauapiga se lua: i latou e taliaina le alofa tunoa ia salamo, ma faapena ona ui atu i le "faitotoa o le Alofa" ... ma i latou oe na faamaaa o latou loto i a latou agasala, ma o lea, ua i ai le faamoemoe e ui atu i le "faitotoa o le Faamasino. " O le mea mulimuli o le a faia ai le tolauapiga a le au amioleaga oe, mo le “fasefulu ma le lua masina” o le ai ai “Ua faataga e tau ma le au paia ma manumalo ia te i latou” (Faaaliga 13: 7). Ae tusa ai ma le Mau ma uputuu, o se vaega totoe o le a puipuia:

… Na tuuina atu i le fafine apaau e lua o le aeto tele, ina ia mafai ai ona ia lele atu i lona tulaga i le toafa, lea, i le mamao, o le gata, sa tausia o ia mo le tausaga, lua tausaga, ma le afa tausaga. (Faʻaaliga 12: 14)

O le faʻataʻitaʻiga mo lenei puipuiga faʻaletino o loʻo iai i le Evagelia a Mataio:

Ma na lapataia i le miti e le toe foʻi i Herota, ona alu loa lea [o le aiga] mo lo latou atunuu i se isi auala. Ina ua latou o ese atu, faauta, na faaali le agelu a le Alii ia Iosefa i le miti ma fai mai, “Tulai ia, ave le tama ma lona tina, sosola i Aikupito, ma nonofo ai seia ou fai atu ia te oe. O loo alu Herota e saili le tamaititi e faaumatia ai o ia. ” Na tulai Iosefa ma ave le tamaititi ma lona tina i le po ma alu ese atu i Aikupito. (Mata 2: 12-14)

O le Tusi a Maccabees, lea e talitonu le toʻatele o se "faʻataʻitaʻiga" mo sauaga sauaina ma le Puapuagatia o le Ekalesia, o loʻo faʻailoa mai e tagata Iutaia na sosola i nofoaga sulufai:

Na auina mai e le tupu avefeau… e faʻasaina holocausts, taulaga, ma faʻafiafiaga i totonu o le malumalu, e soli ai sapati ma aso o tausamiga, e faʻaleagaina le malumalu ma faifeau paia, e fausia fata faitaulaga faapaupau ma malumalu ma mea e tapunia ai. poloaiina o le tupu e tatau ona fasiotia ... Ole tele o tagata, o latou na tuʻua le tulafono, auai ma i latou ma faia le leaga i le laueleele. Na tutuli Isaraelu i le lafi, i soo se mea e maua ai nofoaga o sulufaiga. (1 Mata. 1: 44-53)

Tuu le tulaga i Siona, saili sulufaiga e aunoa ma le faatuai! Leaga ou te aumaia mai matu, ma le malaia tele. (Ieremia 4: 6)

O le tumutumu o le malaia o loʻo i lima o le Anetikeriso. Ae e ui lava i lea, o le a faasaoina e le Atua se toe vaega:

O le fouvalega ma le teteʻa e tatau ona oʻo mai ... o le a faʻamutaina le Taulaga ma ... o le Atalii o le Tagata e seasea ona mauaina le faʻatuatua i luga o le fogaeleele ... O nei vaega uma o loʻo malamalama i puapuaga na faia e Anetikeriso i totonu o le Ekalesia ... Ae o le Ekalesia ... o le a le faʻaletonu, ma o le a fafaga ma leoleoina i le lotolotoi o toafa ma le toʻa o le a ia tuʻua ai, pei ona fai mai le Mau (Faaaliga 12:14). —St. Francis de Sales

 

Le Vaega Faaleagaga

Ae, o nofoaga na, i na o latou lava, le mafai ona faaolaina le agaga. Pau lava le sulufaʻiga e saogalemu moni lava o le Loto o Iesu. O le mea ua faia e le Tina Faʻamanuia o loʻo faia nei, o le taʻitaʻiina atu lea o agaga i lenei Uafu Faʻafuaseʻi o le Alofa Mutimutivale e ala i le tosoina atu o i latou i Lana lava Loto Lelei, ma folau saogalemu i lona Alo.

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —Faʻaliga faʻalua i Fatima, Iuni 13, 1917

I faaaliga ia Fr. Michel Rodrigue, o le Tama Faavavau na folafola mai:

Ua ou avatu i le Au Paia o Iosefa, o Loʻu sui i le lalolagi o se puipui o le Aiga Paia, le pule e puipui ai le Ekalesia, o le tino ia a Keriso. E fai o ia ma puipuiga i taimi o tofotofoga i lenei taimi. O Le Lelei Mamoe a Loʻu afafine, o Mary, ma le Loto Paia o Loʻu Atalii Pele, o Iesu, ma le Loto Mama ma le Mama o le Au Paia o Iosefa, o le a avea ma talipupuni mo o outou fale ma mo lou aiga, ma lou sulufaiga i mea o le a tutupu mai . —Mai le Tama, Oketopa 30, 2018

O le mea e sili ona taua, o lo tatou Tina Ekalesia o le a avea pea ma o tatou malu mai faitotoa o Seoli. Aua o ia ua atiaʻe e Keriso i luga o le papa o le faatuatua o Peteru ma malupuipuia e le folafolaga a lo tatou Alii ina ia tumau ma lana Ekalesia seia oʻo i le iʻuga o le taimi.

O le Ekalesia o lou faʻamoemoe, o le Ekalesia o lou faʻaolataga, o le Ekalesia o lou malu oe. —St. John Chrysostom, Fale. de capto Euthropio, n. 6. cf. E Sili, Le. 9

Mulimuli, tatalo Salamo 91, o le salamo o sulufaiga!

faitau O Le Mafutaga mo O Tatou Taimi saunia e Mark Mallett ia malamalama i le ogatotonu o le sulufaiga faʻaleagaga faʻasaga i fagafulu o manu, ma pe faʻafefea ola le olaola e le o le mafaufau o le Kerisiano, ae o le Lagi.

Matau:

Faʻalogo:

O Agaʻiga Paia

Faatasi ai ma le Lapataiga ma le Vavega ua i tua nei o tagata, oi latou oe mumusu e ui atu i le "faitotoa o le Alofa" tatau nei ona laasia le "faitotoa o le faamasinoga."

E toatele tagata e faigata ile taimi e toe faʻafouina ai le "Atua ole alofa" ma le "Atua o faʻasalaga." Peitai, e leai se tasi e foliga e faitio pe a lokaina se tagata fasioti tagata i tua o pa po o se saua amio leaga ua molia. "E saʻo," matou te fai atu ai. Afai oi tatou o loo faia i le faʻatusa o le Atua ia lagona le talafeagai o le faʻamasinoga, e mautinoa lava o Le na faia le lagi o loʻo iai se lagona e sili atu lona naunau i le faʻamasinoga. Ae o Ia foi o se atoatoa poloaiina faamasinoga e faavae i le alofa. O le tagata amiotonu ua agaʻi i luma tauimasui; peitai o le faamasinoga tonu a le Atua o loʻo agaʻi pea i le toe faʻafouina

Loʻu ataliʻi e, 'aua le faʻaleaogaina i le aʻoaʻiga a le Aliʻi pe e te le loto foʻi pe a aʻoaʻi atu o ia e ia; o lē e alofa i ai le Aliʻi, na te aʻoaʻiina; na te sasaina tama taʻitasi uma na te amanaʻia. (Epe 12: 5-6)

Afai e te fia iloa le Atua matuā lagona e uiga i le tatau ona faia aoaiga, faʻalogo i fetalaiga a Iesu i St. Faustina:

O mumu o le alofa mutimutivale o loo mumu ai aʻu; ua ou fiu e faʻaalu; Ou te manaʻo e sasaa pea i latou i luga o agaga; agaga e le fia talitonu i Loʻu agalelei.  —Iesu i St. Faustina, Mamalu Tui i Loʻu Agaga, Tusi, Le. 177

I le Feagaiga Tuai na ou auina atu perofeta o lo o fai ma faititili i Ou tagata. Le aso nei ou te auina atu oe i loʻu alofa mutimutivale i tagata o le lalolagi atoa. Ou te le manaʻo e faʻasa le faʻalavelave o tagata, ae ou te manaʻo e faʻamaloloina, seʻi oʻo atu i Lou Loto Alofa. Ou te faʻaaogaina le faʻasalaga pe a latou fai mai ia te Au e faia; Ua musu loʻu lima e taofi i le pelu o le faamasinoga. E oʻo i le aso o le faʻamasinoga ou te lafo ai le aso o le alofa mutimutivale. —Mea. l. 1588

Ma lea foi, i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

E le mafai ona toe onosaia laʻu Faamasinoga; Ou te manaʻo i Le Manumalo, ma ou te fia manumalo i le Alofa ina ia faʻatuina ai lona malo. A o le tagata e le manaʻo e sau e faʻafeiloaʻi i lenei Alofa, o le mea lea, e manaʻomia le faʻaaogaina o le Faʻamasinoga. —O Iesu e Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta; Novema 16th, 1926

 

Le Faitotoa o le Amiotonu

O le luluina o le Lapataiga ua tupu - o vao mai le saito ...

O le lalolagi i le agaʻi atu i le meleniuma fou, mo le sauniuni uma ai le Ekalesia, e pei o se laufanua saunia mo le seleselega. —ST. POPE JOHN PAUL II, Aso Autalavou a le Lalolagi, faia i le fale, Aukuso 15th, 1993

... ma e naʻo le saito e mafai ona tumau.

… Ina ua mavae le tofotofoga o lenei sifting, o le a tafe mai se mana sili mai se Ekalesia sili ona faaleagaga ma faigofie ... o le a ia fiafia i se fuga fou ma avea o ia o se maota o le tagata, lea o le a ia maua ai le ola ma le faamoemoe i talaatu o le oti. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faatuatua ma Lumanaʻi, Ignatius Press, 2009

Peitai e le mafai lea mea, seʻi vagana ua saisaia Satani, faʻamamāina e amioleaga mai le lalolagi, ma liligiina mai le Agaga Paʻia, ma faʻafouina ai le lalolagi. E pei ona fetalai atu Iesu ia Luisa:

… E tatau ona faia aoaiga; o le a tautua e saunia le eleele ina ia mafai ona fausia le Malo o le Silisiliese Fiat [le finagalo o le Atua] i totonu o le aiga tagata. O lea, o le tele o ola, o le mea o le a avea ma faʻalavelave i le manumalo o loʻu Malo, o le a mou atu mai le fogaeleele ... —Dary, Setema 12th, 1926; Le Pale o le Paia i luga o faʻaaliga a Iesu ia Luisa Piccarreta, Daniel O'Connor, i. 459

"O e agamalu e fai mo latou tofi le nuu," na fetalai mai ai Keriso. Ma o le a latou usuina le Magnificat:

Ua na ave ifo i lalo taʻitaʻi pule nai o latou nofoalii ae na siitia i luga e tau i taua. Le ua fia ai ua ia faatumuina i mea lelei; le mauoa ua ia lafo mai gaogao. (Luka 1: 50-55)

Ae tatou te leʻi faia mala tetele i le lalolagi. Masalo o le pule sili ia i latou o le sasa lea a Anetikeriso oʻo mai i le taimi muamua o se "perenise o le filemu", ae faʻaiʻu i se nofoaiga o le mataʻu. Peitai, fai mai Aquinas:

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

O le mea moni, o le tele o tagata totoe o le a iai i le toe sulufaiga, natia ma tausia e le Atua.

“O le a faʻamamaina e le Atua le lalolagi i faʻasalaga, ma o le a tele vaega o le tupulaga o loʻo i ai nei o le a faʻaumatiaina”, ae ua faʻailoa mai foi e [Iesu] "e le faʻalatalata atu i faʻasalaga na tagata e maua le meaalofa sili o le Ola i le Finagalo Paia", aua O le Atua e “puipuia i latou ma nofoaga latou te nonofo ai”. —Faaa. Iosefa Iannuzzi, O Le Meaalofa o Le Ola i le Finagalo Paia i Tusitusiga a Luisa Piccarreta

 

O aoaiga

O le Tusi o Faaaliga, a o tumu i le tele o faatusa, ua aumaia ai se manatu i aoaiga e mulimuli mai i le Lapataiga. E pei ona matou faʻalogo i le maeʻa ona motusia le Faʻailoga Lona Fitu:

Aua le faʻaleaga le laueleele poʻo le sami poʻo laʻau seʻi vagana ua tatou tuuina le faʻamaufaʻailoga i muaulu o auauna a lo tatou Atua. (Faaaliga 7: 2)

Afai o le afa muamua o le Afa na faia muamua e le tagata, o le afa mulimuli o le Atua:

O le a auina mai e le Atua faasalaga e lua: o le tasi i le tulaga o taua, fouvalega ma isi mea leaga; e afua mai i le lalolagi. O le isi o le a auina mai le Lagi. —Faafetai Anna Maria Taigi, Faʻaaliga KatolikoP. 76

Ae le i afio mai le Komet, tele malo, le lelei vagana ai, o le a sasaina i manaoga ma oge [taunuuga] ... O le Komet ona o lona malosi tele, o le a faamalosia tele mai le vasa ma lolo le tele o atunuu, mafua ai le tele o manaoga ma le tele o mala [faamamaina]. —St. Hildegard, Faʻaaliga Katoliko, itu. 79 (1098-1179 TA)

O le tasi o taʻutaʻuga taʻutaʻua i o matou taimi o le tala lea a lo matou Tamaʻitaʻi o Akita ia Matua Agnes Sasagawa:

E pei ona ou taʻu atu ia te oe, afai e le salamo tagata ma sili i latou lava, o le a faia e le Tama faʻasalaga mataʻutia i tagata uma. O le a avea o se faasalaga sili atu nai lo le lolo, pei o se tasi o le a le iloa muamua. O le afi o le a pa'ū mai le lagi ma o le a soloiesea ai se vaega tele o le tagata, le lelei ma le leaga, faʻasaoina le au ositaulaga poʻo le faʻamaoni. O e faasaoina o le a maua i latou lava matua tuufua o le a latou lotoleaga i tagata oti. — Oketopa 13, 1973, ewtn.com

O loʻo faʻamatalaina foi e le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta vaaiga faʻanoanoa tele:

Sa ou i fafo atu o aʻu ma sa ou le mafai ona vaai i se mea vagana afi. Na foliga mai o le a matala le lalolagi ma taufaamataʻu e foloina aai, mauga ma tagata. Na foliga ua finagalo le Alii e faʻaumatia le lalolagi, ae i se auala faʻapitoa e tolu nofoaga eseese, e mamao le tasi mai le isi, ma isi foʻi e pei o Italia. Na foliga mai o ni gutu o ni mauga mimiti - o loʻo auina mai e le afi le tele na aafia ai taulaga, ma i nisi nofoaga na matala ai le lalolagi ma mafatiaga mataʻutia o le a tupu. Na ou le malamalama lelei pe iai nei mea na tutupu pe o le a tupu. E fia faʻatafunaga! Peitai, o le mafuaaga o lenei na o le agasala, ma e le manaʻo le tagata ia lolo; e foliga mai ua tuu e le tagata ia lava ia e tetee i le Atua, ma o le Atua o le a faaauupegaina elemene i le tagata - vai, afi, matagi ma le tele o isi mea, o le a mafua ai le toatele i luga o tagata ia feoti. -O le Tupu o le Paia: I Faʻaliga o Iesu ia Luisa Piccarreta saunia e Daniel O'Connor, i. 108, Lomiga Faʻamoe

I le faaiuga o na mea uma, tusi le perofeta Sakaria:

... e lua vaetolu o le a vavaeeseina ma fano, ma le tasi vaetolu o le a totoe. Ma o le a ou tuu le lona tolu i totonu o le afi, ma toe faʻaleleia ai i latou e pei ona faʻalelei e se tasi le ario, ma faʻataʻitaʻi ia i latou e pei ona faʻataʻitaʻiina auro. O le a latou valaʻau mai i loʻu igoa, ma o le a ou tali atu ia i latou. 'Ou te fai atu,' O ou tagata e '; ma o le a latou fai mai, 'O le Alii o loʻu Atua ia.' ” (Saka. 13: 8-9)

A o fetaiaʻi le lalolagi ma le Ekalesia i nofoaga na te uia lava lona Puapuaga i lalo o sauaga a Anetikeriso, oe faamaoni e ono lagona le tagi a St. Louis de Montfort:

Ua solia au poloaʻiga paia, ua lafoaʻi lau Evagelia, o vaitafe o le amioletonu ua lofia ai le lalolagi atoa ma aveʻaina ai au auauna ... O le a taunuu mea uma i le tutusa o Sotoma ma Komoro? E te le malepe lou leoa? O le a e onosaia nei mea uma e faavavau? Pe le o le mea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e le moni ea e tatau ona sau lou malo? Na e le avatua i ni agaga, le pele ia te oe, se vaʻaiga i le lumanaʻi faʻafouina o le Ekalesia? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, Le. 5

Ma o le a latou faalogo i se leo i le lagi alaga atu "ua faia"(1) sosoʻo lea ma le faʻaaliga o laʻau a Le tietie I luga o se solofanua paʻepaʻe o Lona afio mai o le a faʻaumatia ai le Anetikeriso ma faʻamamaina le lalolagi pe a mavae Aso e Tolu o le Pogisa ...

Matau:

Faʻalogo:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. Faʻaaliga 16: 17[Pulu]

O Le Nofoaiga a le Anetikeriso

O le Anetikeriso i Tusitusiga Paia

O le Upu Paia ua faamautuina mai e faapea, i tafatafa o le faaiuga o taimi, o se tagata na taua e St.Paul "o le tulafono" ua faamoemoe e tulai o se Keriso pepelo i le lalolagi, ua avea o ia o se mea o tapuaiga. Sa faʻaali foi lana taimi ia Paulo e pei o le aso muamua o le “Alii”:

Ia leai se tasi e faaseseina oe i se auala; aua e le oo mai lena aso, seʻi vagana ua muamua sau le liliuese, ae faʻaalia le tagata o le amio leaga, le atalii o le malaia. (2 Tesa 2: 3)

O nisi o Tama o le Ekalesia na vaʻaia i le faʻaaliga a le perofeta o Tanielu le faʻatatauina o lenei tagata taʻutaʻua leaga ua aliaʻe mai i le malo o se "manu":

Sa ou mafaufau i nifo e sefulu na i ai, pe a faʻafuaseʻi ona iai le isi pu, na oso mai i lo latou totonugalemu, ma isi nifo muamua e tolu na saeia ese ina ia maua ai se avanoa mo lea mea. O lenei nifo e tau pei o mata o tagata, ma se gutu e tautala faʻamataʻu. (Daniel 7: 8)

O lenei maua lona toe taʻua i le St. John's Apocalypse:

'Ua avatua i le manu feʻai le tautala mitamita ma le taufaifai, ma na ave le pule e galue ai mo le fasefulu-lua masina. Na matala ai lona gutu o upu faifai i le Atua, upu leaga i lona suafa ma lona nofoaga ma i latou e nonofo i le lagi. Na faatagaina foi le faia o taua faasaga i le au paia ma manumalo ia i latou, ma na tuuina atu le pule i ituaiga uma, tagata, laulaufaiva, ma malo. (Faʻaaliga 13: 5-7)

O lea, na autasi ai le talitonuga o le Early Church Fathers, o le “atalii o le malaia” o se tagata ae le na o se “faiga” po o se malo. Peitai, Benedict XVI na ia faia le taua taua:

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faailoga Dogmatic, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, i. 199-200

O se faʻaaliga talafeagai e tutusa ma le Tusi Paʻia:

Tamaiti, o le itula mulimuli; ma e pei lava ona e faʻalogo o loʻo afio mai le anetikeriso, o lea ua toʻatele anetikeriso ua aliali mai. O lea ua tatou iloa o le toe itula lea ... Po o ai lava e teena le Tama ma le Alo, o le anetikeriso lenei. (1 John 2: 18, 22)

Ae ui i lea, na faʻamautu mai lava e Benedict le aʻoaʻoga faifaipea a le Ekalesia o le Anetikeriso o se lumanaʻi foʻi taʻitasi, vaega o lenei manu feʻai o le a pule i le lalolagi mo le "fasefulu ma le lua masina."(1) Na o le faʻapea o loʻo iai le tele o anetikeriso i talaʻaga o le tagata. Peitaʻi, o Tusitusiga Paia e faasino faapitoa lava i se tasi, e sili i le toʻatele, o loo o faatasi ma le fouvalega poʻo le fulitua i le iʻuga o le taimi. O Tama o le Ekalesia e faatatau ia te ia o le "atalii o le malaia", "le tulafono", "tupu", "liliuese ma fao mea" o lona tupuaga e ono maua mai i Sasaʻe Tutotonu, atonu o tupuaga Iutaia.

… Aʻo leʻi afio mai le Alii o le a iai le liliuese, ma o se tasi ua faʻamatalaina lelei o le "tagata o le amio leaga", "le atalii o le malaia" e tatau ona faʻaalia, o ai la le masani e sau e taʻua le Anetikeriso. —Vaʻaiga Lautele, "Pe i le iʻuga o le taimi pe i le taimi o le leai o se filemu: Sau ia le Alii o Iesu!", L'Osservatore RomanoNovema 12th, 2008

Ae o afea e taunuu ai?

… Afai tatou te suesue ae o sina taimi faailoga o le taimi nei, le taufaʻamataʻu auga o lo tatou tulaga faʻapolokiki ma fouvalega, faʻapea foi ma le alualu i luma o faʻa-aganuʻu ma le faʻateleina agai i luma o le leaga, e faʻatusa i le alualu i luma o aganuu ma mea na maua i le mea. faʻatonu, tatou te le mafai ona sese le vaʻai i le lata mai o le sau o le tagata o le agasala, ma le aso tuʻufua na valoʻia mai e Keriso.  —Fa. Charles Arminjon (1824-1885), Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, itu. 58; Sophia Initaneti Press

 

Nofoaiga a Le Faasese

E i ai ni mea taua se lua i luga o lenei mea, ae e pei ona ou taʻua, latou te le o se mea e teteʻe ai i isi.

O le tolauapiga muamua, ma sili ona taatele i aso nei, o le Anetikeriso ua aliali mai i le faaiʻuga taimi, vave lava i le toe afio Iesu mulimuli i le mamalu, faamasinoga o le oti, ma le iuga o le lalolagi.(2)

O le isi tolauapiga o le fale taatele lea i le Ekalesia o le Uluaʻi Tama ma, aemaise ai lava le mulimulitaʻi i faʻasologa o St. John le Aposetolo i faʻaaliga. Ma o lona uiga, o le afio mai o le tagata ua le tusa ai ma le tulafono, e mulimuli mai i le “afe tausaga”, lea na taʻua e le Ekalesia o Tama o le “aso Sapati,” o le “aso fitu,” “o taimi o le malo” po o le “aso o le Alii . ” Lenei "vaitaimi o le toʻafilemu," pei ona faʻaigoaina e le matou Tamaʻitaʻi o Fatima, e le o le Lilo ole Millenarianism (vaʻai Millenarianism — O le a lea, ma le mea e le o) o e na mulimuli ia latou talitonu na afio mai Iesu e pule i le tino mo le afe tausaga. O le mea e leʻi faitio ai le Ekalesia, o le manatu o se manumalo faaleagaga o le Ekalesia, pe a mavae le taimi o faigata. Aotelega o le mafaufauga kolosi o le Magisterium, Fr. Na tusia e Charles Arminjon:

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

Lena lava ua o gatasi ma le tuʻusaʻo faitauga o le Faʻaaliga. E manino mai, mataupu 19 o loo tautala e uiga i se faailoaga o le mana o Iesu, o le mea moni, Lona "manava" po o le "susulu" e fasioti le "manu" ma "pepelo perofeta" oe ona lafo lea i le lepa afi. Ae e le o le iuga o le lalolagi. O le mea e sosoʻo ai, o le nofoaiga a Keriso faʻatasi ma lana au paʻia.

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui (“O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai”) i le tulaga o le a taia ai e Keriso le anetikeriso e ala i le tosoina o ia i le pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faalua… —Fa. Charles Arminjon, Ibid., I. 56-57

O mea e mulimuli mai ai, e tusa ai ma le Early Church Fathers, o se taimi o le filemu ma le amiotonu, le taimi o le malo pe a nofo tupu Keriso, e le o le tino, a in O lana au paia i mea fou uma. I talitonuga faa Katoliko i ona po nei, e taʻua lenei o le "Malo o le Atua Mamana", le "Eucharistic Reign", le "Era of Peace", le "Era of Celestial Love" ma isi.

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus of Lyons, V.33.3.4, The Fathers of the Church, CIMA Publishing Co.

O le mea lea, o le "aso fitu" o le malologa mo le Ekalesia e pei ona malolo ai le Atua i le aso fitu o le foafoaga. O le mea e sosoʻo ai o le "valu valu" aso, o lona uiga, faʻavavau.

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O le a mafai moni lava ona tatou faʻauigaina upu, “O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a uma le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani mai i lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofoaiga a le au paia ma le faapologaina o le tiapolo o le a taofia i le taimi e tasi… —St. Augustine, O Tama Aneti-Nicene, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 

O Popes ma le Anetikeriso I Aso Nei

O le maitau lava o Pope St.Pius X ua uma ona manatu o le Anetikeriso sa i le lalolagi:

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i ai, Le au Paʻia e, o le a lenei faʻamaʻi - liliuʻese mai le Atua ... A mafaufau i nei mea uma e iai se mafuaʻaga lelei e te fefe ai neʻi avea lenei faiga leaga tele e pei o se muaʻi matata, ma masalo o le amataga o mea leaga na faʻapolopolo mo le aso mulimuli; ma ia atonu ua i ai i le lalolagi le “Atalii o le Malaia” o loʻo talanoa i ai le Aposetolo. -E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

I le matauina o le amataga o le le fiafia i le faaKerisiano i le lalolagi atoa, na suia ai lona sui:

… O tagata lautele Kerisiano uma, o le loto faʻanoanoa ma le le mautonu, o loʻo latou faʻaauau pea i se tulaga lamatia e o ese ai mai le faʻatuatua, poʻo ni puapuaga sili ona leaga na oti. O nei mea i le mea moni ua faʻanoanoa lava e ono fai mai, o mea faʻapenei ua atagia ai ma faʻaalia ai le "amataga o faanoanoaga," o lona uiga e uiga i mea o le a aumaia e le tagata o le agasala, "o le ua siitia aʻe nai lo mea uma ua taʻua Le Atua pe o tapuaʻi ” (2 Tesa 2: 4). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Togiolaina, Tusi Faʻailoilo i le Toe Faʻaleleia o le Loto Paia, n. 15 Me 8th, 1928

A o avea pea ma Cardinal, Benedict XVI na ia faia se faʻataʻaloga ofoofogia i le "faʻailoga o le manu feai" ao faʻatatau i le tekonolosi komepiuta:

O le Apokalifa e talanoa e uiga i le fili o le Atua, le manu feai. E leai se igoa lenei manu, a o le fuainumera. I [le mataʻutia o nofoaga o faasalaga], latou faaleaogaina foliga ma talafaasolopito, liua tagata i se numera, faaitiitia o ia i se pusi i se tele masini. O le tagata ua le naʻo se aga. I o tatou aso, e le tatau ona tatou faʻagaloina na latou faʻataʻitaʻia le faʻaiuga o le lalolagi o loʻo i ai le lamatiaga o le vaetamaina o fausaga tutusa o nofoaga faʻapitoa nofoaga, pe a fai o le tulafono lautele o le masini. Masini na fausia e faʻatatau ai le tulafono tutusa. E tusa ai ma lenei manatu, tagata e tatau ona faʻamatala e se komepiuta ma e na o le mafai pe a faʻaliliu i numera. O le manu feʻai o se numera ma liua i fuainumera. O le Atua, e ui lava, e iai le igoa ma valaau e ala i le igoa. O ia o se tagata ma saili mo le tagata. —Cardinal Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI) Palermo, Mati 15th, 2000

Ona oo lea i le 1976, lua tausaga ae lei filifilia Pope John Paul II, na saunoa Cardinal Wojtyla i epikopo o Amerika. O ana upu ia, faʻamaumauina i le Washington Post, ma faʻamaonia e le Tiakono Keith Fournier sa auai:

O lea ua tatou tutu atu i foliga o le pito sili ona taua faʻasolopito ua feagai ma tagata soifua. Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le anti-lotu, i le va o le Tala Lelei ma le aneti-talalelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso. —Eucharistic Congress mo le luasefulu tausaga o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi, Philadelphia, PA, 1976; cf. Katoliko Online

I le faʻaiuga, matou te fia faʻamanatu i le au faitau o lenei 'upega tafaʻilagi o le tapenaina o oe, e le mo le Anetikeriso, ae mo le afio mai o Iesu Keriso e faʻamutaina loimata o le meleniuma ua mavae. O le tapenaina lea o oe mo le afio mai o le Malo o le Atua. Pei o lea, o le poto o le au paia saunia tele mo manatunatuga:

Amuia i latou e manumalo i le pule saʻo i lena taimi. Aua o le a faʻatutuina e sili atu le maoaʻe ma maualuga na i lo molimau muamua; aua na o le molimau muamua na manumalo i ana auauna, ae o i latou ia na soloi ma manumalo ai le na molia ia lava, le atalii o le malaia. O a ni aulaga ma pale, o lea la, latou te le o teuteuina e lo tatou Tupu, o Iesu Keriso!… E te vaʻai i le auala o le anapogi ma le tatalo o le a faʻatino ai le au paia i latou lava i lena taimi. —St. Hipolita I le Iuga o le Lalolagi, Le. 30, 33, fouadvent.org

Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua; ua ia taʻu atu ia te oe mea e uiga ia Anetikeriso ae leʻi taunuu. Pe o le a tupu i lou taimi tatou te le iloa, pe o le a tupu i tua ia te oe tatou te le iloa; ae o le mea e lelei ai, ona e iloa nei mea, e tatau ona e faʻamalosia oe lava muamua. —St. Cyril o Ierusalema (pe tusa o le 315-386) Fomai o le Ekalesia, Catechetical Lectures, Lecture XV, n.9

Mo le tele o togafitiga o le "taimi mulimuli" e tusa ai ma le Lotu Tama, le Magisterium, ma faamaonia faaaliga faaperofeta, faitau Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi, Le Auala na Leiloa ai le Era, ma Le Aso o le Amiotonu tusia e Mark Mallett. Silasila foʻi Anetikeriso io Tatou Taimi , Le Tama Pele Pele ... Ua Afio Mai o Ia! ma Aisea ua le alaga ai Popes?

Matau:

Faʻalogo:

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. Faʻaaliga 13: 5[Pulu]
  2. Faaaliga 20: 11-21: 1[Pulu]

Tolu Aso o le Pogisa

E tatau ona tatou faʻamaoni: tautala faʻale-agaga ma amio-lelei, o le lalolagi ua i se tulaga sili le leaga nai lo le mea na tupu muamua i le faʻasolopito. Ua manino le molimau masani i lenei. O le finagalo autasi o faʻalilolilo faʻaaliga e faʻailoa mai ai lea tulaga. E oʻo lava i le aʻoaʻoga a Papal Magisterium. O Pope Francis, o ia lava, na ia fai mai o loo tatou "le sili ona lelei i nei aso nai lo le taimi na latou i ai i le Lolo tele" (Fepuari 19, 2019 homily i Santa Marta).

O lea la, o le Era o le Filemu e le mafai ona ofi atu i le lalolagi e pei ona i ai nei. E manaʻomia le faʻafouga atoa; tasi, e pei ona i ai nei, tatala le fale i ona pou ma piliki, pe a fai e le o lona faavae. O lenei faʻamamaina o le a ausia i le tele o auala i tausaga a sau, ae masalo o le sili atu i mea uma ile taimi na valoia Tolu Aso o le Pogisa, lea e na te tulia maʻoti le leaga mai i lenei lalolagi (aemaise le Anetikeriso, i latou oe mulimuli ia te ia, ma temoni na musuia o ia) ma tuʻu ai ia sauni mo le uluola o le Malo o le Atua.

Se mea fakafanoanoa, me ko te tokoukega o tino i aso nei e se ma‵nako ki te Malo o te Atua. Latou te manaʻo tele e faaauau pea ona fai a latou agasala e sili ona latou fiafia i ai, talitonu i a latou mea sese e fiafia i ai, ma faʻamagaloina o latou pele fiafia. O le a tuu atu ia i latou avanoa uma e suia ai a latou auala ma filifili e tuu i latou lava i le itu taumatau o le Era o le a oʻo mai - aemaise lava i le Lapataiga (lea o le a muamua mai le vaitaimi o Aʻoaʻiga ma e mautinoa lava o Aso e Tolu o le Pouliuli, e faaiuina ma aumaia i le Era o le Filemu). Ae afai o latou e teena le Malo o le Atua e faaauau pea ona mumusu e salamo, o le a leai se avanoa mo i latou i luga o lenei lalolagi i le vaitaimi o le Era, ma afai e leai ni isi Puapuaga latou te faia le galuega a o leʻi oo i le taimi, o Aso e Tolu o le Pogisa o le a.

(Nota Bene: E le tatau ona tuʻua lo tatou faʻamoemoe mo le faʻaolaina o so o se tasi ola pea; e tusa lava pe o le a. E tatau foi ona tatou faʻamoemoe ma tatalo mo le faʻaolataga oi latou o le a manaʻomia ona faamamaina mai le lalolagi i Aso e Tolu o le Pouliuli - aua e tusa lava pe afai o lo latou le salamō aʻo leʻi oo i lena taimi na manaʻomia ai lo latou faamamaina mai le lalolagi, e le o lea. lona uiga latou te le mafai ona salamo i lo latou olaga i le toe taimi. Vaai ia Mark Mallett's Alofa mutimutivale i Chaos)

 

O Le Faamamāina

O Aso e Tolu o le Pouliuli, e faapuupuuina, o le a aofia uma i seoli e faʻasa i luga o le fogaeleele ina ia faʻatagaina ai temoni e 'aina i latou lava o loʻo i luga o le fogaeleele - aua, ma le matuā faʻapopoleina, e oʻo lava i temoni e mafai ona teteʻe atu i le finagalo o le Atua (e ui lava) latou te mauaina lona faʻamasinoga, aʻo le tagata faamanuiaina latou te mauaina lona alofa mutimutivale). A vavaeeseina e le Atua agaga leaga na te tafiesea le lalolagi, o le a le mafai ona latou faia se iota sili atu nai lo le mea na Ia faauuina aʻo leʻi toe lafoina i latou i le lua.

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

O lea e le tatau ona fefefe le faʻamaoni i Aso e tolu o le Pogisa; e ui lava o lona tele o le a afaina ai le mafaufau o soʻo se tasi, o le a faia e faia i le tonu o se fomaʻi fomai tipitipi ona o le Atua faʻaavanoa vaʻaiga. E le gata i lea, e pei ona puipuia e le Atua le fanauga a Isaraelu, e faʻapena foi ona Ia puipuia lona toe vaega.

Na faaloaloa atu e Mose lona lima agai i le lagi, ma i ai le mafiafia o le pogisa i le laueleele atoa o Aikupito mo aso e tolu. E leʻi mafai e tagata ona vaʻaia e le tasi le isi, pe mafai foi ona latou o ese mai le mea na latou i ai, mo aso e tolu. Peitai na malamalama uma tagata Isaraelu i le mea na latou nonofo ai. (10: 22-23)

E ui o nei mea uma e foliga mai e maofa ai mo i latou o lo o latou aʻoaʻoina mo le taimi muamua, ae tatau ona tatou manatua o lenei faʻataʻitaʻiga e leʻo matuaʻi tupu i se faʻasologa o le faʻaolataga ma le talaʻaga o le Ekalesia; e moni, o se tasi na vaʻaia i fili uma lava a le Atua i nisi taimi o tagata na o le Atua na te aumaia e faʻataunuʻuina ai Ana faʻamoemoe silisili. O le mea lea na tupu manino mai le faʻasatauroga o lo tatou Aliʻi; ae tasi foi e vaai, i totonu o le Tusi Paia, Isaraelu anamua na faamamaina e le amioatua o tagata o siomia ai i latou. I Aso e Tolu o le Pogisa, o le a “faʻaaogaina e le Atua” temoni i se tulaga lautele e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. Latou te foloina i lalo e le gata ia i latou i le lalolagi ua avea ma fili o le Atua, ae e oʻo i mea faʻale-tino ma mea e leai se nofoaga i le Era (mo se faʻataʻitaʻiga, Fr. Michel Rodrigue na faʻaali mai temoni na foloina atoa faavae o fale i le tolu Aso ).

Aʻo mulimulitaʻi aso e tolu o le pogisa i le lapataiga ma le taimi o le fale teteʻe, ma faʻamaeʻaina ai aʻoaʻiga mai le Atua, o le a fautua atu le tagata lava ia, ina ia aua neʻi soʻona vaʻai i faʻamatalaga o lenei mea na tupu, ma e faʻapea foʻi ona tatou faʻaeteeteina i le popole ai e uiga i sauniuniga faʻamalositino. Ae paga lea, o Aso e Tolu o le Pouliuli, i tua atu o isi lava valoaga, faʻatupuina le fefe le talafeagai ma le taumatemate. I le isi itu, e tatau foi ona tatou iloa nei le taua o le mea o le a oʻo mai; aua ana leai le finagalo o le Atua tatou te iloa lea mea, poʻo le lagi (e na o lona finagalo e faia) semanū e le faʻaalia mai ia tatou le natura o lenei mea.

Ua ou taʻuina atu lenei mea ia te oe ina ia oʻo mai le la itula, ia e manatua oe na ou fai atu ia te oe. (Ioane 16: 4)

Ua matou liliu nei, i ni nai faaaliga laiti.

O le a auina mai e le Atua faasalaga e lua: o le tasi i le tulaga o taua, fouvalega ma isi mea leaga; o le a amata mai i le lalolagi. O le isi o le a auina mai le lagi. O le a oʻo mai luga o le lalolagi atoa se pouliuli malosi e tolu aso ma tolu po. E leai se mea e mafai ona vaaia, ma o le ea o le a tumu i faʻamaʻi lea e tele lava mea e fai, ae le gata i lea, o fili o le lotu. O le a le mafai ona faʻaaogaina se mea na faia e se tagata moli i le taimi o lenei pouliuli, vagana ai moligaʻo faʻamanuiaina ... O fili uma o le Ekalesia, pe iloa pe le iloa, o le a fano i luga o le lalolagi atoa i le taimi o le pogisa lautele, seʻi vagana ai ni nai o le ua toeitiiti liliu mai e le Atua. —Faamaloloina Anna Maria Taigi (d. 1837)

Na tusia e Rev. R. Gerald Culleton faamatalaga auiliili O Perofeta ma O Tatou Taimi:

E i ai se tolu aso pogisa, lea o le a aʻafia ai le siosiomaga e le toʻatele o temoni, o le a mafua ai le oti o le anoanoai o tagata le talitonu ma le amioleaga. O moligao faʻamanuiaina naʻo ia lava o le a mafai ona aumaia le malamalama ma faʻasaoina tagata Katoliko faʻamaoni mai lenei mala mataʻutia. O mea ofoofogia o le a aliali mai i le lagi. O le ai ai se taimi puʻupuʻu ae o le taua, i le taimi o le a faʻaumatia ai le lalolagi atoa e fili o lotu ma tagata. O se tulaga lautele o le lalolagi ma le aoao lautele o le Ekalesia o le mulimuli. —Palma Maria dʻOria (i le 1863); itu. 200

O setete uma o le a luluina i taua ma feʻeseʻeseaʻiga i le va o tagata. I le taimi o le pogisa e tolu aso le umi, o le a fano tagata i ala leaga e na o le tasi-vaefa o tagata o le a ola. E oʻo foʻi i le aofaʻi tele le aufailotu, ona o le toʻatele o i latou o le a feoti i le puipuiga o le faatuatuaga poʻo le latou atunuʻu. —Sister Maria o Iesu Faasatauroina (i le 1878); itu. 206

I le otootoina o le tele o mea a perofeta e uiga i le mea na tupu, Rev. R. Gerald Culleton tusia:

Pe a foliga mai ua leai se faamoemoe o mea uma mo le itu faʻa-Kerisiano, o le a faia e le Atua se "vavega ofoofogia", pe pei ona taʻua e isi perofeta, "o se mea taua" poʻo le "mea mataʻutia," e finagalo ia te ia. I lenei taimi, o le tagata paʻia, e le afaina, ma e mataʻutia. Peitai atonu tatou te maua le faʻamafanafanaina i le mea moni lea o le a faʻailoga ai le iʻuga o aʻoaʻiga a le Atua. O le a foliga mai o le mea na tupu faʻamatalaina e le tele o tagatavaai, ma e faʻapitoa mai isi e tolu aso o le pogisa ma le la ma le masina, e pei ona i ai. liua i toto. O le a oona le ea, ua faʻateia ai le tele o fili o le Ekalesia a Keriso. I nei aso e tolu, na o le pau le malamalama e avanoa mo tamaloloa o le a faʻamanuiaina moligaʻo, ma e tasi le moligaʻo o le a mumu le vaitaimi atoa. Peitai, e oʻo lava i moligao o moligaʻo, e le mumu i fale o tagata le amioatua. Peitaʻi o le moligaʻo e faʻamumuina e se tasi i le tulaga o le alofa tunoa, e le susunuina seʻia oʻo i le tolu aso o le pogisa. O lenei "mea taua na tupu" o le a tatalaina ai le filemu i le lalolagi faigata. O le a avea o se ituaiga o toe faʻatupuina o le tolu itula o le pogisa "i luga o le lalolagi atoa" i le faʻasatauroina o Keriso, ma se ata faʻataʻoto o mea o le a faʻailoga ai le iʻuga o le nofoaiga o Aneti-Keriso. —P. 45

Mo nisi faʻamatalaga ma faʻasino ile Tolu Aso o le Pogisa i le Mau, kiliki iinei e faitau mai le tala a Mark Mallett mai le “Le Upu Nei. "

 

Matau:

Faʻalogo:

Le Era o le Filemu

O lenei lalolagi o le a le pine ona iloa le sili ona mamalu o vaitaimi auro na ia vaʻaia talu mai le Parataiso lava ia. O le Afio mai ole Malo o le Atua, lea o le a faataunuu ai Lona finagalo ile lalolagi pei ona faia ile Lagi. O la matou olega i le tatalo a le Alii, “Ia e Oʻo mai Lou Malo, Ia faia Lou finagalo,” o le a taliina i se auala sili ona matagofie. O le Mauʻau a le Le Mausali Le Loto o Maria. O le Aso Penetekoso Fou. O le Era o le Filemu. Ae e leʻi tufatufaina atu ni faʻamatalaga o le a foliga mai, o se galuega taua e tatau ona maeʻa.

E tatau ona tatou faʻamaonia poʻo le a le Era :

  • E le o le lagi; mamalu nai lo le Era o le a, ua na o se mea e faatusatusa i le Lagi, ma i le taimi o le Era, tatou a moomoo mo le Lagi e nisi malosi nai lo tatou faia nei, ma tulimatai atu i le Lagi ma nisi fiafia nai lo le taulaga o loʻo iai nei!
  • E le o le Lauga Faʻaaloalo; tatou manaʻomia pea le Faatuatua.
  • E le o le Toetu e Faavavau; tatou o le a oti pea, ma e mafai pea ona tatou tigaina.
  • E le o le matua faʻamaonia lea i le alofa tunoa; agasala o le a tumau pea le ontological mafai.
  • E le o le atoatoa atoatoa o le Ekalesia (na o le na o lo o maua i le Heavenly Wedding Feast); o le a tatou tumau pea o le Ekalesia tagata tiotio, e le o le Ekalesia Manumalo.
  • E leai a mavae atu o le matua o le Ekalesia ona o le Age of the Spirit, ae, o le a Manumalo Ekalesia a le Ekalesia, faapea foi le liligiina ifo o le Agaga Paia.
  • E le o le tino vaaia, o le nofoaiga vaaia o Iesu i le lalolagi (o le a fai o le bidesese o Millenarianism po o le Modified Millenarianism); o le a taunuu e ala i le Afio mai o Keriso i le alofa tunoa, ma o le a nofo tupu i le vaitaimi o le Era Le faamanatuga, e le vaaia ile tino.

(Manatua: E ui lava e leai se tasi o faʻatuatuaina faʻalilolilo faaaliga - aemaise o mea o loʻo aofia ai i luga o lenei 'upega tafaʻilagi - faʻamaonia nisi o mea sese i luga, o loo i ai pea le leaga pea nisi tusitala i aso nei oe tuuaia nei valoaga i luga o le Era na o se ituaiga o fesuiaiga Millenarianism. O nei tusitala e feteenaʻi e le gata i maliega faaperofeta, ae o le Magisterium lava ia.O nisi auiliiliga e mafai ona maua i itulau 352-396 o le saʻoloto eBook, O le Tupu o le Mamalu.)

Ae tatou te le i auiliiliga, o se aotelega lenei o le a le Era o:

Soo se taimi e saunoa ai Tama o le Ekalesia e uiga i se malologa o le Sapati poʻo se vaitau o le filemu, latou te le taʻuina mai se toe afio mai o Iesu i le tino poʻo le iʻuga o le talaʻaga o tagata, ae latou te faʻamaninoina le mana o le Agaga Paia e faia i faʻamanatuga e atoatoa ai le Ekalesia, ina ia E mafai e Keriso ona faailoa atu o ia ia te ia, o se teine ​​faaipoipo aulelei pe a toe foi mai. —Faaa. JL Iannuzzi, Ph.B., STB, M.Div., STL, STD, Ph.D., faifeau, Le Matagofie o Foafoaga, i. 79

I le "Toe Afio Faʻalua Mai" o lenei Taimi Faʻavae, tatou auiliiliina faʻamatalaga sili atu e uiga i le "Sapati malologa" o se sauniuniga mo le toe afio mai o Keriso i le tino i le iʻuga o le lalolagi. Ae o lenei, sei o tatou vaʻai i le faʻatomuaga laʻititi o mea ua faʻailoa e Iesu i le Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta e uiga i mea e mafai ona tatou faʻatali i ai i lenei vaitaimi mamalu o le Filemu Lautele (sili atu o nei faʻaaliga e maua i lenei pou):

E toefaafouina le foafoaga

O loʻo 'ou faʻatali ma le naunautai ia iloa loʻu loto ma ia ola ai meaola i ai. Ma, o le a ou faʻaali atu le tele o fiafia i agaga o le a pei o se foafoaga fou — matagofie ae ese mai isi uma. O le a ou fiafia i loʻu lava O le a avea aʻu ma Na Mauaina Le Tusiata Tusi; O le a ou faʻailoaina uma Laʻu fatuga tusi ... O, oka loʻu ova i ai mo lenei; faʻafefea ona ou manaʻo i ai; Ou te naunau i lenei! E le uma le foafoaga. E leʻi faia nei aʻu galuega sili ona matagofie. (Fepuari 7, 1938)

E manaʻomia lava le faʻatuatua, ae o le a faʻamaninoina

Loʻu afafine e, pe a iai le malo o loʻu loto i luga o le fogaeleele ma agaga o nonofo ai, o le a le toe iai se paolo o le faʻatuatua, leai se toe puʻupuʻu, ae o mea uma lava o le manino ma le mautinoa. Le malamalama o laʻu faʻamalosiʻau o le a aumaia i mea na foafoaina manino le faʻaaliga manino o lo latou na faia; o le a paʻi atu ia te Ia meaola i o latou lava lima i mea uma na Ia faia mo le alofa ia i latou. … Ma ao Ia fetalai mai ia mea, na faia e Iesu le galu o le fiafia ma o le malamalama ua sau mai Lona loto, lea o le a aumaia le ola atili i meaola; ma le faamamafa o le alofa, na ia faaopoopo mai: “Oka soʻu faanaunau i le Malo o Loʻu Finagalo. O le a faʻamutaina ai faʻafitauli o meaola, ma o tatou faʻanoanoaga. E soisoi faatasi le lagi ma le lalolagi; O a matou tausamiga ma latou e toe maua mai le faʻatonuga o le amataga o le Foafoaga; O le a tatou faia ie puipui, o mea uma, ina ia le toe faʻalavelaveina ai i tausamiga. ” (Iuni 29, 1928)

O le tino o le tagata o le a toe matagofie matagofie, malosi ma maloloina

E tatau ona tatou iloa o lenei Era e le naʻo le mea a tagata paia mafaufau, tautala, ma faia mea paia. E ui lava o le paia o le Era e mamao ma mamao atu lona sili ona taua, o se mea valea le le amanaiaina o le ai ai le tele o faʻaaliga matagofie o nei mea moni faaleagaga. Na taʻu atu e Iesu ia Luisa:

… [Ina ua maeʻa le pa'ū] na leiloa foʻi le tino i lona sao mai, lona matagofie. Ua faʻavaivaia ma tumau i lalo o le faʻaleagaina uma mea leaga, tuʻufaʻatasia mea leaga a le tagata, e pei ona ia faʻasoaina i le lelei. O lea la, afai e malolo le finagalo o le tagata i le toe tuuina atu o le ola o loʻu Atua Mamalu, pei lava o mea faʻataulaitu, o mea leaga uma a le tagata soifua e le toe maua le ola. (Iulai 7, 1928)

Ua tele taimi tatou te faʻagaloina ai o faʻaleagaina uma - e aofia ai faʻaletino - o le mafuaʻaga o le agasala (tusa lava pe leai). Na faʻaalia e Iesu lea mea moni ia St. Gertrude the Great. A o matou faitau i totonu O Le Soifuaga ma Faʻaaliga a Saint GertrudeSa taʻu atu e Iesu i lenei au paia o:

E le mafai ona e malamalama i le suamalie faʻaleagaga o loʻo lagona e Loʻu Atua ia te oe ... o lenei gaioiga o le alofa tunoa e faʻamamaluina ai oe, e pei ona viia loʻu Tino i luga o Mauga Thabor luma o oʻu soo pele e toatolu; ina ia mafai ona ou fai atu e uiga ia te oe, i le suamalie o loʻu alofa mama: 'O Loʻu afafine pele, lea ou te fiafia i ai.' Aua o le meatotino lea o lenei alofa tunoa e faʻafesoʻotaʻi le tino faʻapea le mafaufau le matagofie ma le pupula. (1)

Lenei meatotino o le alofa tunoa, e ui lava e masani ona ufiufi i lenei itu o le Era, o le a saoloto tafe i le va o le tino ma le faaleagaga i le amataga o lea lava. E mautinoa lava, e leai se “togafiti” e tupu iinei; Fai mai Iesu, o nei suiga faʻaletino o le a tupu "e peiseai" e faʻafetaiaʻi ona o le a le televave ma le taua o latou, ma ona o le a faigata ia i tatou i le uluaʻi taimi e vaʻai pe faʻapefea ona tupu, seʻia o tatou tuputupu aʻe i lo tatou malamalamaʻaga e leai. masani pe masani mo mea mamalu faʻaleagaga ua le mafai ona i ai le nofoaga faʻaletino e talafeagai ma i latou.

O le a tupu le oti, ae sologa lelei ma matagofie, ma tino uma o le a tumau le pala

Ona o le olaga i le Era e latalata tele i le Lagi (e pei foi o le ola mo se tasi o loʻo nofo nei i le finagalo Paia), e tau le maua se tafeaga, ae sili atu o se fiafia faʻatasi; ma le toe foi i le Tama Faalelagi — o lona uiga, o le oti — o se mea lamolemole ma mamalu. Na taʻu atu e Iesu ia Luisa:

O le a le toe i ai se mana i le agaga e le oti; ma afai o le a mauaina i luga o le tino, o le a le o le oti, (2) ae faimalaga. A aunoa ma le fafagaina o le agasala ma le loto maualalo tagata na faatupuina le pala i tino, ma le tausiaina o Loʻu loto, o tino foi o le a le afaina i le pala ma avea ma sili ona leaga faaleagaina e pei o le fefe atu i tagata sili ona malolosi, pei ona tupu i le taimi nei; ae o le a latou tumau i latou i tuugamau, ma faʻatalitali mo le aso o le toe tu mai o tagata uma ... O le Malo o le Atua e faia le vavega sili o le faʻateʻaina o mea leaga uma, faʻaletonu uma, mea fefe uma, aua e le faia se vavega i le taimi ma mea e tupu ai, ae o le a tausia le fanau a lona Malo ia te ia lava ma se gaioiga faifai pea o le vavega, ia puipuia i latou mai soo se leaga, ma ia tuu i latou ia iloga e avea ma fanau a lona Malo. Lenei, i agaga; ae i le tino foi o le a tele suiga, aua o agasala lava o le fafagaina ia o mea leaga uma. O le taimi lava e aveʻesea ai le agasala, o le a leai se fafagaina mo le leaga; sili atu i lea, talu ai loʻu Le loto ma le agasala mafai ona i ai faatasi, o le mea lea o le tagata soifua o le a maua foi lona aoga aoga. (Oketopa 22, 1926)

O tagata Katoliko uma latou te iloa o le tele o au paia e matua le pala lava; 'ua taatitia o latou tino i o latou tuʻugamau e aunoa ma le faʻaali sina iʻina o le pala ma foaʻi fua i le manogi. O le auala lenei o le a tupu uma le oti i le vaitaimi o le Era.

O le a i ai se sili tele faʻaaliga o mea masani, ma o le a fiafia uma

Na taʻu atu e Iesu ia Luisa:

… O le mativa, le fiafia, manaʻoga ma mea leaga o le a tafiesea mai i le fanau a Loʻu Finagalo. O le a le matagofie tele mo Loʻu Finau, e matua tamaoaiga ma fiafia, i le i ai o fanau e leai se mea, ma e le fiafia i le tele o Mea a le oa e tulaʻi mai e le aunoa.

Loʻu afafine e, vaai i le matagofie o le faatulagaga o le lagi. I lea lava auala e tasi, pe a oʻo i le Malo o le Finagalo Faʻale-Atua Lona Pule i le lalolagi i le lotolotoi o meaola, i le lalolagi o le ai ai atoatoa ma matagofie le faʻatonuga ... E pei lava o mea uma na faia, e faʻapena foi fanau uma o le Malo o o le Faʻamasinoga Maualuga, o lo latou mamalu, o le teuga ma le pule; ma ao i ai le faatulagaga o le lagi ma, sili atu nai lo malo selesitila, i le lotogatasi soʻo i latou lava, o le tele o oloa o le a mauaina e le tagata lava ia o le a tele ma tele, o le a le manaʻomia ai e le tasi le isi - ia taitoatasi ia i totonu ia te ia lava le mafuaʻaga o oloa a lona Foafoa ma o Lona fiafia e faavavau.

O le mea lea, taʻitasi o le a maua le atoatoaga o oloa ma le fiafia atoatoa i le nofoaga na tuʻuina ai o ia e le Pule Sili; tusa lava poʻo le a le tulaga ma le tofi o le a latou nofoia, o le a fiafia uma i lo latou taunuʻuga. (Ianuari 28, 1927)

Na taʻu atu foi e Iesu ia Luisa o “elemene o loo i ai o loʻo faatalitali” ina ia mafai ona “laveaʻi mai lo latou manava mea uma ma mea na latou te maua.” O le la, o laʻau, o le 'ea ma le vai; e tele mea lelei e momoli mai ia i matou nai lo matou mauaina i le taimi nei mai taʻitasi.

O le a faataunuuina le Isaia mataupu 11, 6-9:

Ma o le luko o le a avea ma malo i le tamai mamoe,

ma o le nameri ona taʻoto i lalo ma le 'oti poʻa;

O le tamaʻi povi ma le tamaʻi leona o le a suʻe faʻatasi,

ma le tamaititi na te taʻitaʻia i latou.

O le povi ma le urosa o le a sosola,

faatasi ai a latou tamaititi e taoto i lalo;

e 'ai le leona vaomago pei o povi.

O le pepe o le a taʻalo i le pu o le gata,

ma le tamaititi tuu lona lima i luga o le paʻu o le tagata faʻapipiʻi.

Latou te le afaina pe faʻaleaga uma i loʻu mauga paia;

auā e faʻatumuina le lalolagi i le malamalama o le ALIʻI,

e pei ona ufitia le sami i le vai.

 

O faamanatuga o le a mauaina e le gata o le vailaau mo e mamai, ae o meaai mo le soifua maloloina

E ese mai i le eseese Dispensationalist ma Joachimist heresies, (3) O loo faamanino mai e Iesu ia Luisa, o le Era lenei Manumalo o le Ekalesia, e le o lona maliu - o Faamanatuga na mauaina mulimuli ane ma lo latou malosi atoa ua iloa, e le o Faamanatuga e faʻamutaina pe ua le toe taliaina. Na taʻu atu e Iesu ia Luisa:

O le Malo o Loʻu loto o le a avea ma leo moni o le Malo Selesitila, lea, a o Le Amuia o lo latou Atua o lo latou lava ola, latou te talia o Ia foi mai ia i latou mai fafo. O lea, i totonu ma fafo atu o latou lava, Ola Paia latou te mauaina, ma le Ola Paia latou te mauaina. O le a se mea o le a le o loʻu fiafia i le avatua o Aʻu i le faamanatuga i le fanau a le Faavavau Fiat, ma le mauaina o loʻu lava Olaga ia i latou? Ona o loʻu Faamanatuga Olaga O le a iai ona fua atoatoa; ma a o ola le ituaiga, ou te le toe i ai se faanoanoa i le tuʻua o laʻu fanau e aunoa ma meaʻai o loʻu ola faifai pea, aua o loʻu loto, sili atu i mea faʻamanatuga faʻalavelave, o le a tausisia lona ola Atua i taimi uma ma lona atoa umia. I le Malo o Loʻu Finagalo o le a le i ai ni meaʻai poo ni faʻafeagaiga e faʻalavelave — ae e faʻavavau; ma mea uma na ou faia i le Togiolaina o le a le toe aoga e avea ma fofo, ae pei o le fiafia, o le olioli, o le fiafia, ma o le lalelei na tupu pea. O lea, o le manumalo o le Supreme Fiat o le a aumaia fua atoatoa i le Malo o le Togiolaina. (Novema 2, 1926)

E ala atu ia Luisa, ua aioi mai Iesu ia i tatou ina ia faanatinati le Puleʻaga lenei!

O le Afio mai o le Malo o se mautinoa; leai se mea ma e leai se tasi e mafai ona taofia. Ae o le taimi tonu e taunuu e fuafua i lo tatou tali atu! Na taʻu atu e Iesu ia Luisa:

Muamua le taua tele ina ia maua le Malo o le Atua Will o le ole atu mo Ia ma le tatalo le faifai pea… [Le] tulaga lona lua, sili ona taua nai lo le muamua, ina ia maua ai lenei Malo: e tatau ia iloa o se tasi e mafai ona iai. … O le lona tolu auala talafeagai o le iloa ua finagalo le Atua e foaʻi lenei Malo. (Mati 20, 1932) E ui lava ina ou mu i le manaʻo e fia vaʻai i Laʻu Atua Mamalu, ae le mafai ona ou tuʻuina atu lenei Meaalofa aʻo leʻi faʻaalia le Upu Moni… Ou te faʻatalitali ma le paia ma le onosaʻi onosaʻi o le a faia e laʻu upu moni lo latou ala...Sili atu nai lo tama Tatou te naunau e avatu le Meaalofa Sili o Lo Tatou Finagalo i a tatou fanau, ae Matou te mananaʻo latou te iloa mea latou te mauaina… (Me 15, 1932)

O lenei ua e faʻafeiloaʻi atu i le a lava le matua maofa vaʻaia o lenei Era, ou te faʻamoemoe ua faʻatumuina oe i le manaʻoga paia e faʻavave lona taunuu mai. E te iloa le mafuaʻaga e leʻi taunuʻu ai?

Aua e le lava tagata o loʻo folafolaina lea tulaga.

Na taʻu atu e Iesu ia Luisa, “Uma le mea e manaʻomia o i latou o le a ofoina atu i latou lava e avea ma papupuni - ma le lototele, e aunoa ma le fefe i se mea, feagai ma osigataulaga ina ia mafai ona faalauiloa atu [faaaliga a Iesu e uiga i le finagalo Paia]. ” (Aukuso 25, 1929) E manino lava e le taofia ai le tali atu i se feau faanatinati na aumai e le Lagi e faatatau ia tatou valaauga i nei taimi mulimuli: liua, tatalo (aemaise lava o le Rosary ma le Divine Mercy Chaplet), auai soo i le Faamanatuga, faitauina o Mau. , anapogi, taulaga, galuega o le alofa mutimutivale, faapaiaina i le Aiga Paia, ma isi tulaga, pe a iloa mulimuli ane e tagata, o nei galuega e mautinoa e vave ona fua mai; e le gata i le Lagi, ae faapea foi i le lalolagi, ona latou auai ai lea i lenei valaau paia ma le malosi uma, ma o le a oʻo mai le Malo i se taimi lata mai. Ae o le a le mea e manaʻomia ina ia mafai ona taunuʻu mai lenei mea moni? Oe folafolaina le Malo!

Atonu e tatau ona avea oe ma le isi faaopoopoga faalauiloa manaʻomia e mafai ai le Malo ona o mai. Aua e te tuai mai. Leai ni 'alofaga. Fai ia tupu. O le a lava le mea e tupu ai.

Na folafola e Iesu ia Luisa o le a Ia tauia “faʻaalu tele“I latou e faʻalauiloaina le finagalo o le Atua; sili atu le tele, i le mea moni, o le a "ofo ai le Lagi ma le lalolagi" (Fepuari 28, 1928)

“O lea, ia e - tatalo, ma ia e faʻaauau lau tagi; 'Tau ina ia oʻo mai le Malo o lou Fiat, ma faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona i ai i le Lagi.'” (Me 31, 1935)

Daniel O'Connor, tusitala o O le Tupu o le Mamalu faʻaalia ni manatu ma ni punaʻoa mo le auala e alu ai i le folafolaina atu i luga www.DSDOConnor.com

E uiga i le Era o le Filemu, vaʻai foi i blog post e Mark Mallett i luga o le "Le Upu Nei":

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

Le Auala na Leiloa ai le Era

Le Era o le Filemu i Tumaʻoti Faaaliga

E ui lava o faʻaaliga a Iesu ia Luisa Piccarreta atonu e sili ona sili ona tumu i faʻamatalaga ma faʻamatalaga o le afio mai Era, e matua mamao ese lava na o latou i nei valoaga. O le mea moni, o valoaga e faatatau i le afio mai Era e autasi i faaaliga faalilolilo na latou masalomia na tulai mai i le tulaga o le lava Faʻailoga Fidelium ia lava! Kiliki ii mo na o ni ata puʻupuʻu o ni faʻataʻitaʻiga, ma ia mautinoa e faʻaauau le sailia o lenei upega tafailagi mo se loloto sili atu! Ae sili atu ona taua, e tatau ona tatou manatua o valoaga o le Era e le na ona maua i faʻalilolilo faʻaaliga, ae o loʻo i totonu o le Mau, o le Tama o le Ekalesia, ma le Papal Magisterium faapena foi a'u.

Matamata le Vaega I:

Faʻalogo ile Vaega I:

 

Matamata le Vaega II:

Faʻalogo ile Vaega II:

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. O Le Soifuaga ma Faʻaaliga a Saint Gertrude. "E ala i se faʻalelotu o le faʻasologa o Poor Clares." 1865. Itulau 150.[Pulu]
  2. O lona uiga, o le lamolemole o ia e matua ese lava mai le tele o maliu i aso nei, e seasea ona taʻua o le "oti" pe a faʻatusatusa - e ui lava o loʻo i ai pea faʻatekinolosi o le a maua ai le mafuaʻaga lava e tasi: o le agaga e alu ese mai le tino. O le oti o Luisa e le taumate o le faʻataʻitaʻiga sili lea i lalo nei, lea sa i ai le filemu atoatoa, ma mo aso latou te le o mafai ona faʻailoa mai pe ua maliu foi o ia (vaʻai www.SunOfMyWill.com)[Pulu]
  3. Those eschatologies e amata mai i le "tofi faʻaleagaga o Joachim o Fiore," lea ua teena e le CDF.[Pulu]

Le Toe Foi Mai o Aʻafiaga a Satani

Ua aʻoaʻo e le Ekalesia o Iesu, e moni lava, o le a toe afio mai i le pupula ma o lenei lalolagi, pei ona tatou iloa, o le a oʻo mai i se faʻamutaina o le va. Peitai e le tupu lea mea ae le i o se taua matautia, taua ma o le a faia ai e le fili lana filifiliga mulimuli mo le lalolagi (Catechism o le Ekalesia Katoliko, 675-677). I le aumaia o le Era o le Filemu i se iʻuga, o le a toe mauaina foi le leaga i totonu o loto o tagata, e pei lava o le auala lilo lea o Lusifelo, na avea ma agelu malosi a le Atua i le lagi, o Ia o le "Malamalama Taua," na siitia ese mai le maualuga o le paia i le leaga o le pogisa na ia faatalitonuina ai le tasi vaetolu o agelu latou te au faatasi ma ia i le iuga o taumafaiga, lea na latou taʻitaʻia ai i latou i se afi e faavavau. 

O le upu, "Amaketo" o se faatusa o lenei faaiuga o taua mulimuli, o le taua tele mulimuli o le va o le lelei ma le leaga o le a tupu ao lei oʻo i le iʻuga o le lalolagi (Faaaliga 16:16). “Har” i le faaEperu o lona uiga o le mauga, ma i le Feagaiga Tuai talafaasolopito, “Megiddo” o se nofoaga o taua tele taua ona o le lautele fanua lea na tu ai i luma. Na faatoilaloina e Tepora ma Parako Sesera ma lana 'au Kanana iina (Faamasino 4-5), e tuliʻesea e Kitiona mai Mitiana ma Amaleka (Faamasino 6), Ua malo Saulo ma le 'au a Isaraelu ona o lo latou le talitonuina le Atua (1 Samu 31), ma le 'autau a Aikupito i lalo o Farao Neco fasiotia Iosia, le tupu o Iuta (2 Kings 23: 29). 

O loʻo tatou vaʻai atu i le taua mulimuli lenei i le Faʻaaliga 16:14 ma le Faʻaaliga 20: 7-9, lea na tatalaina mai ai Satani e ala i le faalilolilo o le Faʻaliga ma le "Atua ma Makoku" ma na ia faʻaputuputuina fili mai itu e fa o le lalolagi (i lona uiga, i mea uma) .

Aʻo lumanaʻi ai le iʻuga o le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo i se taimi fou, ma ia faʻapotopotoina uma o nuu faapaupau, e tau le taua ma le aai paia... “Ona oʻo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o malo, ma latou matua faaumatia i latou” ma le lalolagi e alu ifo i lalo o le matuā vevesi tele. —Faitau senituri Failauga tusitala, Lactantius, "O le θεatuga Atua", O le tama-muamua Nicene, Tusi 7, itu. 211

O le a latou siosiomia tolauapiga o le au Kerisiano, ae o le afi mai le lagi o le a faʻaumatia ai i latou:

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faʻasesē malo i tulimanu e fa o le lalolagi, Koku ma Makoku, e faʻaputuputu i latou mo le taua; o lo latou numera e pei o le oneone o le sami. Na latou osofaʻia le lautele o le lalolagi ma faʻataʻamilomilo le togalauapi a le 'au paʻia ma le aʻai pele. Ae na alu ifo le afi mai le lagi ma faʻaumatia ai i latou. O le Tiapolo na faʻasesēina i latou, na lafoina i le vai afi ma le teio, i le mea na i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo. O iina o le a latou faʻatigaina ai i le ao ma le po e faʻavavau faʻavavau lava. (Faʻaaliga 20: 7-9)

Ona, fai mai le Catechism: 

O le malo o le a faataunuu ai, e le o le manumalo i le tala faasolopito o le Ekalesia e ala i se alualu i luma alu aʻe, ae na o le manumalo lava o le Atua i le toe tatalaina le leaga, lea e mafua ai lona Faletua ona sau mai le lagi. O le manumalo a le Atua i le fouvalega o mea leaga, o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli Mulimuli ina ua maeʻa le vevesi a le lalolagi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 677

Watch

Podcast

Le Afio Mai Faalua

Na fetalai Iesu i St. Faustina:

Oe o le a saunia le lalolagi mo loʻu toe afio mai. -Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 429

Afai e ave se faʻamatalaga a se tasi i le faʻasologa o taimi, e fai ma faʻatonuga e sauni, pei ona i ai, i le taimi lava mo le Afio Faʻalua Mai, e sese. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 180-181

 

Ua Sauni Nei

Vaʻavaʻai mo sina minute i le Timeline ata i luga. Vaʻai pe faʻafefea ona tatou agaʻi atu i le iʻuga, moni oso aʻe o le La, o Iesu Keriso lo tatou Alii. Peitai, ua e faʻalogo foi matou o talanoa mai ia Iesu e afio mai mo le Era o le Filemu. O le a lenei mea e foliga mai "ogatotonu sau?" E tusa o le Early Church Fathers, o le popes, ma le tino tele o faʻaaliga sese, e le o le afio mai o Iesu i le tino (le faʻatupu ole ole milenarianism) ae o Ia nofo i totonu i se auala fou uma. Le Era o le Filemu, o le faataunuuga lea o le "Lo Matou Tama" pe a oʻo mai Lona Malo ma o le a faia "i le lalolagi e pei ona faia i le lagi." I upu a St.Bernard:

Matou te iloa e tolu ala o le Alii. O le lona tolu pepelo i le va o isi lua. E le mafai ona vaaia, ae o isi isi e toalua e vaʻaia. I le uluaʻi afio mai, na vaaia o ia i le lalolagi, o nofo ai i totonu o tagata ... I le toe afio mai o tagata uma o le a vaai i le faʻaolataga a lo tatou Atua, ma o le a latou vaʻai atu ia te ia na latou tuʻia. O le afio mai ole au o se lilo lilo; e na o le au filifilia latou te vaʻaia le Alii i totonu o latou lava tagata, ma na faʻasaoina ai i latou. O le uluaʻi afio mai o lo tatou Aliʻi na afio mai ai i o tatou tino ma o tatou vaivaiga; i lenei ogatotonu e sau e sau i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia o ia i le mamalu ma le malualii ... I le tulaga o se tasi e tatau ona mafaufau o le mea tatou te fai atu e uiga i lenei ogatotonu afio mai o se matuai iloa, faalogo i le mea ua fetalai mai lo tatou Alii lava ia: Afai e alofa se tasi ia te au, o le a ia tausia laʻu upu, ma e alofa loʻu Tama ia te ia, ma matou o atu ia te ia. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O lea manatu o se "ogatotonu afio mai" ae leʻi afio mai Keriso i le tino e le o se tala fou, fai mai Benedict XVI:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le eseʻesega a Bernard e naʻo le sao le tusi ... -Malamalama o le Lalolagi, p.182-183, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

O le afio mai o Keriso e afio i Ona tagata paia; e toe taʻu atu ia i latou lona lava olaga i totonu o le hypostatic union of Lona finagalo faʻale-tagata ma le finagalo o le Atua.

… Ua iloa ia Keriso le tulaga saʻo o mea uma, le faatasiga o lagi ma le lalolagi, e pei ona finagalo le Atua le Tama mai le amataga. O le usitaʻi o le Atua le Alo Faʻafouina e toe faʻatuina, toe faʻavae, le mafutaga muamua a le tagata ma le Atua ma, o le mea lea, le filemu i le lalolagi. O lona usiusitaʻi ua toe tuʻu tasi ai mea uma, 'mea i le lagi ma mea i le lalolagi.' —Cardinal Raymond Burke, lauga i Roma; Me 18th, 2018

Ma o lea, i latou uma e "ola i le Finagalo Paia" i le Era o le Filemu o le a fiafia i le afio ai Keriso i totonu i se tulaga fou uma o le "Paia o mea paia" aua o le a Ia ola i Lona ola paia i totonu ia i latou.

O le alofa tunoa ia o aʻu, na ou ola ma ua tupu i lou agaga, aua neʻi e tuʻua, ia maua oe ma ia e avea ma oe i se mea e tasi. O Aʻu lava o loʻo ou tuʻuina atu i lou agaga i se tofa e le mafai ona malamalama i ai: o le alofa tunoa o le alofa tunoa… O le tuʻufaʻatasiga o le natura tutusa ma le tuʻufaʻatasiga o le lagi, seʻi vagana le parataiso le veli e nana ai le Silisiliese mou ese… —Blessed Conchita (María Concepción Cabrera Arias de Armida), taʻua i totonu Le Maota ma le faʻamaeʻaina o Malumalu uma, saunia e Daniel O'Connor, i. 11-12; nb. Ronda Chervin, Savali faatasi ma aʻu, Iesu

O le "meaalofa lea o le ola i le finagalo Paia" e tapena le faʻaipoipo o Keriso mo le Faʻaiuga poʻo le "Afio Faʻalua Mai" o Iesu, e pei ona taua i le Faʻasamoa. E pei ona tusia e St.Paul:

Na ia filifilia tatou i totonu ia te ia, aʻo le i faʻavae le lalolagi, ina ia paia ma leai se mea leaga i ona luma ... ina ia mafai ona ia tuuina atu ia te ia lava le ekalesia i lona matagofie, e aunoa ma le pona poo le maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia mafai ona paia ma le pona . (Efe 1: 4, 5:27)

O le afio mai o le Malo i totonu ia avea le Ekalesia e pei o le Leoleoa, o se Faipule talafeagai ma le aulelei mo le Faʻatoʻafaiava, mo ...

… [Maria] o le ata sili ona atoatoa o le saolotoga ma le faasaʻolotoga o tagata ma le atulaulau. Na o ia ma Tina ma Faʻataʻitaʻiga, e tatau ona vaʻaia e le Ekalesia ina ia malamalama lelei ai i le uiga atoa o lana lava misiona.  —POPE IOANE PAULO II, Toe Faʻatau Materi, Le. 37

Na ia filifilia tatou i totonu ia te ia, aʻo le i faʻavae le lalolagi, ina ia paia ma leai se mea leaga i ona luma ... ina ia mafai ona ia tuuina atu ia te ia lava le ekalesia i lona matagofie, e aunoa ma le pona poo le maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia mafai ona paia ma le pona . (Efe 1: 4, 5:27)

Ia tatou olioli ma fiafia ma avatu ia te ia le viiga. Mo le aso o le faʻaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe ua oʻo mai, lona faletua na ia saunia. Na faʻatagaina o ia e ofuina se ofu paʻepaʻe manaia ma mama. (Faʻaaliga 19: 7-8)

I le vaitaimi o le Era o le Filemu, o aia tatau a le fanau a le Atua ua toe faafoi; o le fealofani i le va o tagata ma le foafoaga ua toefaatuina; ma ua taunuu le tatalo a Iesu mo le “lafu e tasi”.

"Latou te faalogo foi i loʻu leo, ma e tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe." Talosia ia aumai e le Atua le faʻataunuʻuga o Ana valoʻaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma ia faʻailoa atu i tagata uma ... A taunuu, e iʻu ane loa i le avea ma itula mamalu, tasi le tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo le faʻamalieina o le lalolagi. Matou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapea atu i isi e faapena foi ina ia tatalo mo lenei faʻamaliega sili ona manaʻomia o tagata. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O le afio mai o le Mesia mamalu o loʻo taofia pea i taimi uma o le tala faasolopito seʻia oo i lona iloaina e "Isaraelu uma", aua "ua oʻo mai le malosi o Isaraelu i luga o Isaraelu" i lo latou "le talitonu" ia Iesu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 674

O le "faamalieina" le mea lea na taʻu e le Tama o le Ekalesia o le "malologa sapati" mo le Ekalesia. Pe pei ona taʻua e St. Irenaeus:

… O taimi o le malo, o lona uiga, o isi, o mea ua paia i le aso fitu ... O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le Sapati moni oe amiotonu. -Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

O le vaega mulimuli o le Ekalesia aʻo leʻi oʻo i le Toe Afio Mai o le Alii:

Aua o lenei [ogatotonu] sau e va i le isi lua, e pei lava o se auala tatou te feoai ai mai le muamua sau e oʻo i le mulimuli. I le amataga, o Keriso o lo tatou togiolaina; i le mulimuli, o le a ia faʻailoa mai o lo tatou ola; i lenei ogatotonu, o ia o lo tatou malolo ma mafanafana.…. O le uluaʻi afio mai o lo tatou Aliʻi na afio mai ai i o tatou tino ma o tatou vaivaiga; i lenei ogatotonu e sau e sau i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le malualii. —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

 

Lo matou Tamaitai, o le Maa Sili

O lea, i lena malamalama, mafaufau i le Timeline ata i luga mo le taimi mulimuli. Afai o le Era o le Filemu o le "aso fitu", lea o le "aso valu" o le faavavau, e tusa ai ma le Early Church Father, Lactantius:

E moni lava e malolo o ia i le aso fitu ... pe a uma ona ou tuʻuina atu le malologa i mea uma, o le a ou faia le amataga o le aso valu, o le amataga lea o se isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O lea la, pei lava o soʻo se aso, e muamua atu le fetu "taeao." I o tatou taimi, o le "fetu o le taeao" o lo tatou Lady:

Maria, le fetu pupula na faʻalauiloa le la. —POPE ST. JOHN PAUL II, Feiloaiga ma Talavou i le Air Base o Cuatro Vientos, Madrid, Sepania; Me 3, 2003; faʻatau ie

Peitai, i le Tusi o Faaaliga, o loo faamatala mai ai e Iesu ia lava e pei o le "fetu o le taeao. "(1) Ma na ia folafola mai:

I le tagata manumalo, o loʻo tausia aʻu ala seʻia oʻo i le iʻuga, o le a ou avatua le pule i malo. O le a ia pule ia i latou i le ai uʻamea. E pei o ipu omea o le a nutimomoia, e pei lava ona ou mauaina le pule mai loʻu Tama. Ou te avatua foʻi ia te ia le fetu taeao. (Faʻaaliga 2: 26-28)

O le manumalo na, mo i latou e sao ai i le Afa Tele, o le meaalofa o O lesu lava, iloa lelei i totonu i le mea na taʻua e St. John Paul II o le "Paia ma le Paia mai le Atua" poʻo isi mea faʻaali ua taʻua o le 'auai faifai pea i le tasi galuega e faʻavavau a le Tolutasi; o le faʻatinoina atoatoa o malosi o le agaga; o le fetufaaʻi i le amataga a le Atua ; O Le Paia ma Faʻavavau Faiga o le paʻia; sili le paia; ma le Ola Moni o Iesu i le agaga, ma isi mea. ' (2)

O lea e sau i le vaaiga atoa le "ki" ma hermeneutic i le faʻaolataga talafaasolopito: O le Taupou Mary o le faʻataʻitaʻiga. Na te taʻimua i le Ekalesia, e le gata i lona tina, ae o le faʻatusa o le mea e tatau ona avea ai le Ekalesia: mama, paʻia, tasi ma le finagalo paʻia.

Paia Mary… ua avea oe ma foliga o le Ekalesia aʻo le a oʻo mai ... —POPE FAAMATALAGA XVI, Fetalai Salvie, o le.50

O mea tatou te fai atu ia Maria e atagia i le Ekalesia; o le matou tala e uiga i le Ekalesia e atagia ia Maria.

Pe a avea uma e tasi o tautala i ai, o le uiga e mafai ona malamalama i ai uma, toetoe a aunoa ma le agavaa. —Faasaina Isaako o Stella, Liturgi o Itula, Tusi Vol. I, itu. 252

Ona, na o le taimi o le Ekalesia lava e avea ma Fetu Taeao e ala i se pepelo faʻaali o lona Alii o le a Ia toe foʻi i le tino i le mamalu:

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le teuteu o le taeao po o le taeao ... O le a atoa aso mo ia pe a susulu i le pupula atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308

 

Le Toe Afio Mai

Pe a toe afio mai Iesu, o le a pei o Bernard fai mai, "i le mamalu ma le malualii." Ma o le a, i lenei taimi, i le tino:

Na afio mai e faʻamasino le tagata ola ma le oti i le tino lava e tasi na Ia afio aʻe ai. —St. Leo le Sili, Lauga 74

Na iloa mulimuli ane Keriso i le lalolagi i le tino a o Ia afio ae i le Lagi. Ma le au Aposetolo o iai iina, ua lē mafai ona aveeseina o latou manatu mai le nofoaga, na faatonuina e agelu mulimuli ane,

Tagata o Kalilaia e, aisea e te tu ai o tilotilo i le lagi? Lenei Iesu, o le na aveina aʻe nai oe ia te ia i le lagi, o le a afio mai i le auala lava e tasi e pei ona e vaʻai ia te ia o alu i le lagi. (Galuega 1: 11)

St. Thomas Aquinas faamatala,

E ui lava i le faasalaina ma le le pona Na manaʻomia e Keriso Lona mana faʻamasino, Na te le faʻamasinoina ma foliga o le vaivaiga lea na faʻamasinoina ai o ia ma le le tonu, ae i lalo o le faʻaalia o le mamalu na afio aʻe ai o ia i le Tama. Lea o le nofoaga o lona afio aʻe e sili atu talafeagai i le faʻamasinoga. — Summa Theologica, Faaopopo i le Tolu Vaega. Q 88. Mataupu 4

E tatau ona tatou manatuaina e leai se tasi na te iloaina "lena aso poʻo le ituaso" (Mataio 24:36). O le mea lea, o le umi o le Era lava ia e muamua mai i lenei Afio Mai Mulimuli e le malamalama. E ui lava e mafai e se tasi ona maua ni nai lima o masalosaloga valoʻaga e uiga i le umi o le Era i tusitusiga a nai tala faʻamaumau, matou te ono fai atu e saogalemu le mafaufauina o nei valoʻaga atonu o mafaufauga faʻalelotu o le mea lilo ua fenumiai ma se moni. faaaliga. Aua, afai o le Lagi e tatau ona faʻaalia le umi o le Era, o lona uiga o tagatanuʻu uma o le Era o le a le maua le fiafia tele o le a latou mauaina i taeao taʻitasi, vaʻai atu i le oso aʻe o le la, a o latou mafaufau ia latou lava "Atonu a taeao o le a ou le vaʻai i le oso aʻe o le la, ae o le afio mai o le Alo Lava Ia o le ua leva ona ou fia vaʻai i ai faafesagai."

A oʻo mai i mea na tutupu e muamua mai i le Faʻaiuga Mulimuli, tatou te ioe feagai feagai ma le enigma. E ui lava ni nai tusitala lata mai-oe ua tuu taumafaiga tele i le fausiaina o latou lava taumafaiga i se faiga eschatological-speculative atoatoa (ma i nisi tulaga ua tusia tusi umi tusi i luga o lea lava) - finau o le Toe Afio Mai o le vave loa o le Anetikeriso (ma, afai latou te faʻailoaina se Era o le Filemu, latou tuʻu i luma o le Anetikeriso), ua manino mai, mai aʻoaʻoga maufaatuatuaina a le Early Church Fathers ma le autasi autasi a le taimi atoa o aso nei o faʻatuatuaina faalilolilo faaaliga, ua sese lenei manatu.

Mo lenei maliega na matou folasia i luga ua uma ona faʻamaonia le faitauina manino o le Tusi o Faʻaaliga, lea sa taumafai ai le toʻatele o tagata atamamai o aso nei e nenefu i le tausisi i naʻo faʻafaatusa faitauga o le toeitiiti atoa a-o se auala faʻasalaina e toilalo pe a faʻatatau i se tusi o Mau. O le mea lea, e aotele ai la tatou Taimi: O Le Lapataiga, O faʻasalaga ma le taunuu o le Anetikeriso ua lata mai. Ina ua maeʻa lana nofoaiga (ma le toilalo) sau le faʻatusa o le "afe tausaga" nofoaiga a Keriso, i le lalolagi i Lana Ekalesia, i le alofa tunoa. O loʻo sosoʻo atu le mea lilo na tupu o le "Koku ma Magog" i le iʻuga o lenei nofoaiga, i le mea na aumaia ai le lalolagi i le iʻuga ma taʻimua mai i le toe taunuʻu mai o Keriso.

O le malo o le a faataunuu ai, e le o le manumalo i le tala faasolopito o le Ekalesia e ala i se alualu i luma alu aʻe, ae na o le manumalo lava o le Atua i le toe tatalaina le leaga, lea e mafua ai lona Faletua ona sau mai le lagi. O le manumalo a le Atua i le fouvalega o mea leaga, o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli Mulimuli ina ua maeʻa le vevesi a le lalolagi o lenei lalolagi.. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, 677

O le toeaina Katoliko Encyclopedia otooto uma ana aʻoaʻoga ma faʻamatalaga puʻupuʻu nei:

I le faʻataunuʻuina o le faʻasalaga na fofogaina i le faʻamasinoga mulimuli, o fegalegaleaiga ma fegalegaleaiga a le Atua ma le meaola na maua ai o latou faʻaiuga, ua faʻamatalaina ma faʻamatalaina. O le fuafuaga a le Atua ua ausia, o le a tupu le tagata soifua, o lona taunuuga, o le a taunuu i lona taunuuga mulimuli.

Pei foi ona fetalai Iesu ia Luisa Piccarreta, "O le lagi o le taunuuga lea o le tagata." Ma faʻatasi ai ma lena mea, O le a toe faʻaola e le Aliʻi le tagata oti i le ola ina ia oʻo i latou uma ua "feoti ia te Ia" ia latou iloa le mamalu ma le liliuina o o latou tino, pei ona iai le tatou Masiofo ma Tina i le Lagi.

 

Le Faamasinoga Mulimuli

Afai e te alofa ia te Ia, e leai se mea e te fefe ai.

E ui lava o mea uma o le a faʻataʻitaʻia i le Aso Faʻamasino - o le a matua leai lava ni mea lilo - e leai se mea mo le na o le fefe. Aua, pei ona tatou iloa, "Ua agasala tagata uma" (Roma 3:23), ma e leai foi se maasiasi i le agasala faʻamagaloina, o lea e leai se matamuli o le a lagona e le au filifilia pe a oʻo lava a latou agasala pogisa lilo ua faʻaalia; aua o le a latou fiafia e mafai e agaga uma ona fiafia ma i latou i le vaʻaia o lenei faʻaaliga sili o le Atua Mamalu.

Matou te faaiuina lenei vaega i se faasologa o upusii mai se tusi matagofie - o se tasi na fai mai St. Therese o Lisieux o se tasi o "sili ona taua o lona olaga" - faaulutalaina Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga. O lenei tusi e aofia ai i totonu o le tusi o le faasologa o solomuli na tuuina atu e Fr. Charles Arminjon i le 19 senituri, ma o lo o faʻasoa mai ai aʻoaʻoga matagofie i le Toe Afio Faʻalua mai o Keriso ma mea na tutupu faʻatasi ma Lona afio mai, ae maise o le mamalu silisili o le Atua ua foaʻiina i le tino, agaga, ma le faʻafefeteina, na faia i Lona faʻatusa.

Na taʻua e St. Athanasius, i lana talitonuga, ma le Fono Lona Fa o le itu taua mulimuli ane le moni o lenei upu moni i faaupuga e le o saʻo ma sili ona manino foi: "Tagata uma," latou fai mai, "e tatau ona toe tutulai mai ma tutusa tino na latou tuʻufaʻatasia i le olaga nei. ”… O le faamoemoe le maluelue lea o Iopu. Aʻo nofo o ia i luga o lona palapala-otaota, faʻamaʻimau e le faʻaletonu ae ma ona foliga le feliuliuaʻi ma ona mata pupula, o le atoaga atoa o tausaga ua oso mai i lona mafaufau. I le fiafia tele na ia manatunatu ai, i le pupula o le malamalama faaperofetaga, i aso na ia lulu ese ai le efuefu o lona pusa maliu, ma alaga atu, 'Ou te iloa o loo soifua loʻu Togiola… o aʻu foi o le a ou vaai iai; o oʻu lava mata, ae le o isi, o le a vaai ia te Ia. ”

O lenei aoaoga o le toetu o le maaauau, o le pou, o le ekalesia Kerisiano atoa, o le totonugalemu ma le totonugalemu o lo tatou Faatuatua. A aunoa ma lea e leai se togiolaina, o tatou talitonuga ma a tatou talaiga e le aoga, ma o lotu uma ua pau i lalo ...

Fai mai le au tusitala ile talitonuga, o lenei talitonuga i le toe tu e leʻo iai i totonu o le Feagaiga Tuai, ma e naʻo le Evagelia e naʻo le aso. Leai se mea e sili atu le sese ... oi latou uma o loʻo gatete ma le fiafia ma le faʻamoemoe i le lumanaʻi o le folafolaga o le tino ola pea, ma faʻamanatu le ola fou, lea o le a avea ma latou i talaatu o le tuʻugamau, ma o le a leai se mutaʻaga. …

O le tino o le tagata, na faia e Ona lava lima ma faʻamanuiaina e Lona manava, o le faʻataʻitaʻiga lea o Ana ofoofogia, o le o mea na sili ona taua i lona atamai ma le agalelei o le Atua. E ala i le matagofie ma le matagofie o ana fausaga, le maoaʻe o lona tauʻave ma le matagofie o lo o pupula mai ai, le tino o le tagata e sili lona silisili i mea uma na aumai e aao o le Atua. O le tino e faʻaalia ai e le mafaufau lona malosi ma faʻatino lona tulaga tupu. O le tino, fai mai Tertullian, o le totoga lea o le ola Atua ma faamanatuga. O le tino lea ua fufuluina e le vai o le Papatisoga, ina ia mafai e le agaga ona maua lona mama ma le manino ... O le tino lea e talia le Sakalameta ma faʻamalieina lona fiainu i le toto paia, ina ia tasi, tasi ma Keriso ma fefaʻasoaʻi faatasi ma Ia le ola e tasi, e mafai ona ola e faʻavavau ... E mafai e le tino o le tagata… ona pei o le mutia i le vao, lafoaʻi i le ola mo sina taimi, ae na ona avea o le vete i anufe ma le malo o le oti e faavavau? O le avea lena o se upu leaga faasaga i Providence ma o se afaina ai i Lona agalelei le gata ...

Afai e te fesili pe aisea ua talafeagai ai le Atua ona tuʻu faʻatasi, i le mea e tasi ma le mea e tasi, e lua mataupu faʻavae e matua eseese, matua eseʻesea i o latou taua ma meatotino, pei o le mafaufau ma le tino; aisea Na Ia le manaʻo ai e avea le tagata, pei o agelu, o se agaga mama, o le a ou tali atu faapea na gaoioi le Atua ina ia avea le tagata ma tupu moni ma faaaʻoaʻo o Ana galuega uma; ina ia mafai e ia, e tusa ma le faʻatulagaina a Keriso, ona tusia uma i ona uiga le aotelega o mea na fausia ma tagata, ina ia avea o ia ma totonugalemu o mea uma ma, faʻatasi o le mafaufau ma le tino, o le vaaia ma le vaʻaia o le faʻasologa, e aoga faʻamatalaʻupu o na mea uma e lua, ma ofo atu ia mea i le Silisili Ese, i lona faʻaaloalo ma vivii…

O le tala lea a St Paul, i se taimi e le talafeagai, i le taimi lava e tasi. O e ua oti, o momoe i momoe i le tele o seneturi, o le a latou lagonaina le siufofoga o Le na faia mea uma, ma o le a latou usitaʻi ia te Ia i se taimi vave lava e pei o elemene na usiusitaʻi ia te Ia i le ono aso [o le Foafoaga]. O le a latou tafiesea ese ma le lalagaina o laʻua tausaga uumi o le po ma faasaolotoina i latou lava mai le tuʻugamau o le oti, ma le sili atu le saoasaoa nai lo le moe se tagata moe ala ma se amataga. E pei lava o aso anamua, na afio mai Keriso mai i Lona tuugamau ma saosaoa uila, lafo ese Lona ie pupuni i le taimi lava, ma toso ese le maa faʻamau o Lona tuugamau e se agelu, ma tutuli i leoleo, ma ua feoti ma le fefe, i le eleele, o lea, fai mai Isaia, i se avanoa le tutusa malamalama o le taimi, o le a lafoina i fafo le oti…

Ole sami ma fanua o le a tatalaina a latou loloto e tuli ese ai latou na afaina, e pei lava o le tafola na foloina Iona na tatalaina ana auvae e togi o ia i fafo ile matafaga o Tharsis. Ma o tagata ola saʻoloto, e pei o Lasalo, o noataga o le oti, o le a vave ona liua i se olaga fou, ma o le a faʻalumaina ai le fili saua na lagona le mautinoa o le a taofia ai i latou i le pologa i le pologa e le gata. O le a latou fai mai, "Le oti, o fea lou manumalo? Le oti e, o fea lou tui? ”…

O le toetu o se sili ma maoaʻe lona tulaga o le a mafai ai e tagata uma ona vaai i ai i le lalolagi, ma e na o le taua foi o le uluaʻi foafoaga na siʻitia mai ai.

A maeʻa le toe tu, o lona taunuuga vave lava o le faamasinoga, e faia e aunoa ma le faatuai ... O le faʻamasinoga lautele o se mea moni, faʻalauiloaina e perofeta; o se mea moni na faamamafa pea e Iesu Keriso, o se upu moni ua faamaonia e ala ma talafeagai ma le tulafono o le loto fuatiaifo ma manatu uma o le tutusa.

O lenei faʻaiuga e taua o le lautele aua o le a faia i luga o tagata uma o le fanauga a tagata, aua o le a aofia ai uma solitulafono, uma sese, ma ona o le a mautinoa ma le migao ... o le a le toe i ai se eseʻesega o oa, fanau mai, po o tulaga ... manumalo o kapeteni sili, o galuega na fuafuaina e le poto, pisinisi ma mea sili ona iloaina o le a avea e pei na o ma pepelo ma taʻaloga a le tamaititi ...

O mea na Ia fetalai mai ai, o le a Ia faataunuuina lava; o mea na faia, e faʻamautu lava e ia. O le mea sa finagalo muamua ai o le a tumau e faʻavavau, aua o le lagi ma le lalolagi o le a mavae atu, ae o le Upu a le Atua o le a le avea ma faʻalavelave poʻo se suiga ...

Afai e le magagana le Atua ma foliga mai ua momoe nei, o le a Ia fafaguina ma le le lilo i Lona lava taimi… Afai ua maeʻa ona tolopoina le faamasinoga sili ona lelei o tagata uma, ua naʻo sina taimi puʻupuʻu.

… Tagata amioleaga uma, o le tamaʻitaʻi taʻalo ole filifiliga saʻoloto, o faʻatupuina o tulafono le saʻo, oi latou e solia le mamalu ma le saʻolotoga o le aiga, ma aia tatau ma uiga lelei o tamaiti; peitai oi latou o loo teteʻe i le Atua ma taufai faʻamataʻu mai o ia o le a i ai i se aso se minute i ai ma le tala lelei e faʻatino atu i Lona faamasinoga ... o se mea saʻo lelei ... ma, faʻatopetope pe tuai foi, o le a latou foʻia lena tala. I le aso o le taua faamaoni, oe amioleaga na latou faaigoaina o tagata valea, oe na tutulu i latou i o latou mafatiaga ma loimata, e pei o tagata fia aai na 'aina le falaoa, o le a latou aʻoaʻo i lo latou tau e le faʻatigāina e le Atua Ia lava ina ia tauemuina ... - aumai mai ni vaega o itulau 78-106

O le faaiuga. A le o lena, o le amataga… o le faavavau.

 

Watch

Podcast

 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

  1. Faʻaaliga 22: 16[Pulu]
  2. ff. O le Tupu o le Paia: I Faʻaliga o Iesu ia Luisa Piccarreta [[itulau. 110-111][Pulu]