Mau – Le Afe Tausaga

Ona ou iloa lea o le agelu ua alu ifo mai le lagi, ua uu i lona lima le ki o le to e lē gata ma se filifili mamafa. ‘Ua ia pu‘e fo‘i le tarako, o le gata tuai, o le Tiapolo lea po o Satani, ma nonoa i tausaga e afe ma lafo i le to e lē gata, ‘ua ia lokaina i luga ma fa‘amaufa‘ailogaina, ‘ina ‘ia lē toe fa‘asesēina e ia o nu‘u ‘ese se‘ia o‘o. ua atoa le afe o tausaga. A uma lea, e tatau ona tatala mo sina taimi puupuu.

Ona ou iloa lea o nofoalii; o ē ti‘eti‘e ai ‘ua tu‘uina atu i ai le fa‘amasinoga. Na ‘ou iloa fo‘i agaga o ē ‘ua vavae‘eseina o latou ulu ‘ona o la latou molimau ‘iā Iesu ma le afioga a le Atua, o ē na lē ifo fo‘i i le manu fe‘ai po o lona fa‘atagata, ‘ua lē talia fo‘i lana fa‘ailoga i o latou muaulu po o lima. Na latou ola mai ma pule faatasi ma Keriso mo le afe tausaga. ( Fakaasiga 20:1-4 . Faitauga muamua o le Aso Faraile)

 

Atonu, e leai se mau e sili atu ona faauigaina lautele, e sili atu ona finau ma fevaevaea'i, nai lo lenei mau mai le Tusi o Faaaliga. I le uluai Ekalesia, sa talitonu tagata Iutaia liliu mai o le “afe tausaga” e faatatau i le toe afio mai o Iesu moni lava nofotupu i le lalolagi ma faatuina se malo faaupufai i le lotolotoi o taumafataga faaletino ma tausamiga.[1]“… o e toe tu mai o le a olioli i taimi paganoa o taumafataga faaletino le talafeagai, ua saunia i le tele o aano o manu ma meainu e le gata ina faateia ai le lagona o le taupulea, ae e oo lava i le sili atu i le fua o le talitonuina.” (Sagato Augustine, Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7) Ae ui i lea, na vave ona faʻaumatia e Tama o le Ekalesia lena faʻamoemoe, ma taʻutino atu o se aʻoaʻoga sese - lea ua tatou taʻua i aso nei milenarianism [2]vaʻai Milenarianism - O le a le mea ma le Leai ma Le Auala na Leiloa ai le Era.

O i latou e avea [Rev 20: 1-6] moni ma talitonu i lena E afio mai Iesu e pule i le lalolagi mo le afe tausaga a o le i oo le iʻuga o le lalolagi ua taʻua o millenarists. —Leo J. Trese, Na faamatalaina e le Faʻatuatua, i. 153-154, Sinag-Tala Publishers, Inc. (faatasi ai ma le Nihil Obstat ma Le faʻamaonia)

O le mea lea, o le Catechism o le Ekalesia Katoliko tautino mai:

O le taufaasese a le Anetikeriso ua amata ona faia i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaasolopito o le faamoemoe mesia lea e na o le pau lava le mea e mafai ona iloa i tala atu o le talafaasolopito e ala i le faamasinoga eschatological. Ua teena e le Ekalesia ni faiga ua suia o lenei faaseseina o le malo e oo mai i lalo o le igoa o le meleniuma. (577), fa'apitoay le faiga fa'apolokiki "matua faapi'opi'o" o se mesianism faalelalolagi. —l. 676

Faamatalaga pito i lalo 577 i luga e taitai atu ai i tatou i Denzinger-Schonnmetzer's galuega (Enchiridion Symbolorum, faauigaina ma le taʻutinoga a le rebus fidei et amio mama,) lea faʻamaumau le atinaʻeina o aʻoaʻoga ma talitonuga a le Ekalesia Katoliko mai ona popofou:

… Le faiga o le Millenarianism ua faʻamamaina, lea o loʻo aʻoaʻoina, mo se faʻataʻitaʻiga, o Keriso le Alii aʻo leʻi faia le faʻaiuga o le faʻamasinoga, tusa pe na muamua pe leai foi le toʻatele o le au amiotonu, o le a sau. vaaia e pule i lenei lalolagi. O le tali o le: O le faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻo saogalemu. —DS 2269/3839, Poloaʻiga a le Ofisa Paʻia, Iulai 21, 1944

I se aotelega, o Iesu e lē toe afio mai e nofotupu i le lalolagi i Lona tino. 

Ae tusa i le molimau o se seneturi o pope ma faʻamaonia i le tele faamaonia faaaliga patino,[3]ff. Taimi o le Alofa Paia O le a afio mai Iesu e faataunuu upu a le “Lo matou Tama” i Lona Malo, ua uma ona amata ma o loo iai i le Ekalesia Katoliko,[4]CCC, n. 865, 860; “O le Ekalesia Katoliko, o le malo lea o Keriso i le lalolagi, ua faamoemoe e salalau atu i tagata uma ma atunuu uma…” (POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11, 1925; cf. Mata 24:14) o le a “pule i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.”

O le mea lea e mulimuli ai e toefuatai mea uma ia Keriso ma toe taʻitaʻi tagata ia gauaʻi i le Atua e tasi ma tutusa le faʻamoemoe. —POPE ST. PIUS X, E Silil. 8

Fai mai St. John Paul II, o lenei nofoaiga o le a oo mai o le Finagalo Paia i le totonu o le Ekalesia o se ituaiga fou o le paia e le o iloa e oo mai i le taimi nei:[5]"Ua e vaai i le uiga o le ola i Lo'u Finagalo?… O le olioli, a o tumau ai pea i le lalolagi, i uiga paia uma… O le Paia e lei iloa, ma o le a Ou faailoa atu, lea o le a faatuina ai le teuteuga mulimuli, e sili ona matagofie ma sili ona pupula i isi paia uma, ma o le a avea lena ma palealii ma le atoatoa o isi paia uma.” (Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Picarretta, O Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, n. 4.1.2.1.1 A)

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

I lena tulaga, o le faigata tonu lava o le Ekalesia i lenei taimi Afa Sili o le a uia e le tagata lea o le a faʻamamāina le Faʻaipoipo a Keriso:

Ia tatou olioli ma fiafia ma avatu ia te Ia le viiga. Auā ‘ua o‘o mai le aso o le fa‘aipoipoga a le Tama‘i Mamoe, Ua saunia e lana avā o ia lava. Sa faatagaina o ia e ofuina se ofu lino pupula ma mama… ina ia mafai ona Ia tuuina atu ia te Ia lava le Ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila po o se maanuminumi po o se mea faapena, ina ia mafai ona paia ma le pona. ( Faaaliga 19:7-8 , Efeso 5:27 ).

 

O le ā le “afe tausaga”?

I aso nei, e tele manatu i le mea tonu lava lea o le meleniuma lea e faasino i ai St. John. Ae peitai, o le mea e sili ona taua i le tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia, o le faauigaina o le Tusi Paia e le o se mataupu faavae. O le aufono a Karefasi (393, 397, 419 AD) ma Hippo (393 AD) lea na faavaeina ai le “canon” po o tusi o le Tusi Paia, e pei ona tatou faasaosaoina e le au Katoliko i aso nei, e sui o le Au Aposetolo. O le mea lea, o le Ekalesia tatou te vaavaai mo le faauigaina o le Tusi Paia, o ia o le “poutu ma le faavae o le upu moni.”[6]1 Tim 3: 15

Aemaise lava, tatou te vaavaai i le Uluai Tama o le Ekalesia o e na muamua mauaina ma atiina ae ma le faaeteete le “teuga o le Faatuatua” na tuufaasolo mai ia Keriso i le Au Aposetolo.

… Afai e tulaʻi mai se fesili fou e le i faia ai se faʻaiuga faapea, e tatau la ona faʻatatau i manatu o Tama paʻia, o i latou ia, i latou ia, i lona lava taimi ma nofoaga, o loʻo tumau pea i le lotogatasi o fesoʻotaʻiga. ma le faʻatuatua, na talia o ni taʻitaʻi ua faamaonia; ma poʻo le a lava nei mea e ono maua o loʻo taofia, ma le manatu tasi ma le tasi le maliega, o lenei e tatau ona taʻua o le aʻoaʻoga moni ma le Katoliko a le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo poʻo se faʻaletonu. —St. Vincent o Lerins, Nofoaga masani o le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77

Na toetoe lava a autasi uluaʻi Tamā o le Ekalesia e faapea, o le “afe tausaga” o loo taʻua e St. John o se faasinoga i le “aso o le Alii”.[7]2 Thess 2: 2  Ae ui i lea, latou te leʻi faʻamatalaina moni lenei numera:

… Ua matou malamalama o le vaitaimi o le afe tausaga o loʻo faʻailoa mai i gagana faʻatusa ... O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma TryphoO Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

O le mea lea:

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Na faamatalaina e Ch. 15:

O la latou faʻaaliga e le gata mai ia St. John ae o St. Peter, le pope muamua:

Aua neʻi e le amanaiaina lenei tasi mea moni, pele, ia ma le Alii le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le aso e tasi. (2 Peter 3: 8)

Na faamalamalama mai e le Tama o le Ekalesia Lactantius e faapea o le Aso o le Alii, e ui lava e le o se aso 24-itula, o loo faatusaina i ai:

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

O lea, i le mulimuli atu i le faasologa tuusaʻo a St. John i le Faaaliga mataupu e 19 ma le 20, na latou talitonu ai o le Aso o le Alii:

e amata i le pogisa o le mataala (se vaitaimi o le solitulafono ma le liliuese) [cf. 2 Tesa 2:1-3]

fa'atosina i le pogisa (le foliga mai o le “tagata solitulafono” po o le “Anetikeriso”) [cf. 2 Tesa 2:3-7; Faaaliga 13]

sosoo ai ma le tafa o ata (le saisaitia o Satani ma le oti o Anetikeriso) [cf. 2 Tesa 2:8; Faaa 19:20; Faaaliga 20:1-3]

sosoo ai ma le aoauli (se vaitaimi o le filemu) [cf. Faaaliga 20:4-6]

seia goto le la i le taimi ma le talafaasolopito (le tulaʻi mai o Koku ma Makoku ma se osofaʻiga mulimuli i le Lotu) [Faaaliga 20:7-9] ina ua lafo Satani i Seoli lea sa iai le Anetikeriso (manufeʻai) ma perofeta pepelo i le “afe tausaga” [Faaaliga 20:10].

E taua tele lena manatu mulimuli. O le mafuaaga o le ae faalogo i le tele o Faifeʻau Evagelia ma Katoliko i aso nei o fai mai o le Anetikeriso e aliali mai i le iuga o taimi. Ae o se faitauga manino o St. John's Apocalypse fai mai e ese - ma e faapena foi Tama o le Ekalesia:

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

Na te taia le tagata sauā i le tootoo o lona gutu, ma o le mānava o ona laugutu na te fasiotia ai le amio leaga… Ona fai ai lea o le luko ma malo o le tamai mamoe, e taoto foi le nameri faatasi ma le tamai oti… fa'aleaga pe fa'aumatia i luga o lo'u mauga pa'ia uma; ona o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii, e pei ona ufitia o le sami i le vai. (Isaia 11:4-9; cf Rev 19:15)

O aʻu ma isi Kerisiano masani uma e lagona le mautinoa o le a i ai se toetutu o le tino ma sosoo ai ma le afe tausaga i se aai toe fausia, teuteuina, ma faalauteleina o Ierusalema, e pei ona folafola mai e le Perofeta o Esekielu, Isaia ma isi ... —St. Justin Martyr, Talanoaga ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

Seʻi mātau, na taʻua i le taimi e tasi e Tamā o le Ekalesia le “afe tausaga” o le “Aso o le Alii” ma le “aso sapati.” Na latou faavae lenei mea mai le tala o le foafoaga i le Kenese ina ua malolo le Atua i le aso fitu...[8]Gen 2: 2

… E peiseai o se mea saʻo e tatau i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi [o le “afe tausaga”]… Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a talitonu o le a fiafia ai le au paia , i lena Sapati, e tatau faaleagaga, ma mulimuli mai i le afio ai o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

O le mea lea, o se malologa sapati o loʻo tumau pea mo tagata o le Atua. (Eperu 4: 9)

I le Tusi a Panapa a se Tamā faaaposetolo i lona lua o senituri, o loo aʻoaʻo mai ai:

… O lona Alo o le a afio mai ma faaumatia le taimi o le solitulafono ma faamasino i le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu — ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia amataga o le aso valu, o le amataga lea o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O iinei foi, i faaaliga faaperofeta faamaonia, tatou te faalogo ai i lo tatou Alii o faamautinoa mai le faasologa o taimi o St. John ma Tama o le Ekalesia:

O lo'u faamoemoega i le Foafoaga o le Malo o lo'u Finagalo i le agaga o le foafoaga; o lo'u faamoemoega autu lava o le faia lea o le tagata ma faatusa o le Tolutasi Paia e ala i le faataunuuina o lo'u Finagalo ia te ia. Ae ina ua alu ese le tagata mai ai, sa ou leiloa loʻu Malo ia te ia, ma mo le umi e 6000 tausaga sa tatau ona ou lagolagoina se taua umi. —Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, mai tusi a Luisa, Vol. XIX, Iuni 20, 1926

O le mea lea, o iina ua ia te oe le filo sili ona manino ma le motusia mai faaaliga uma e lua a St. “toetu” o le Ekalesia ina ua mavae le vaitaimi o Anetikeriso.

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O le a faaumatia e le Alii o Iesu i le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia e Keriso le Anetikeriso e ala i le pupulaina o ia i se pupula o le a avea e pei o se faʻailoga ma le faʻailoga o Lona Afio Mai Faʻalua ... O le sili pule manatu, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Inisitituti Press

… [O le Ekalesia] o le a mulimuli i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 677

 

O le ā le “muamua toetū”?

Ae o le ā tonu lava lenei “uluai toetū”? Na tusia e le Katinale lauiloa Jean Daniélou (1905-1974):

Ole faʻamaoniga taua ole o se vaega ogatotonu lea ole au paia toetutu o loʻo i ai pea i le lalolagi ma e leʻi ulufale lava i le latou vaega mulimuli, aua o se tasi lea o vaega o le mea lilo o aso mulimuli ua maeʻa faʻaalia mai.. -O se Talafaʻasolopito o le Amataga Kerisiano Mataupu Faavae I luma o le Fono a Nicea, 1964, i. 377

Ae peitaʻi, afai o le fuafuaga o le Era o le Filemu ma le “afe tausaga” o le toe faavaeina lea o le uluaʻi lotogatasi o le foafoaga.[9]“O le faatinoga atoa lea o le uluai fuafuaga a le Foafoa ua faataatitia: o se foafoaga lea e autasi ai le Atua ma le tane, tane ma le fafine, tagata ma le natura, i talanoaga, i fesootaiga. O lenei fuafuaga, ua le fiafia i le agasala, na faia i se auala e sili atu ona ofoofogia e Keriso, o Le o loo faataunuuina faalilolilo ae mataalia i le mea moni o loo i ai nei, i le faamoemoe o le faataunuuina o lea fuafuaga…”  (POPE IOANE PAULO II, Fa'aaliga Lautele, Fepuari 14, 2001) e ala i le toe aumaia o le meaola i le "ola i le Finagalo Paia" ina ia “E mafai e le tagata ona toe foi i lona uluai tulaga o le foafoaga, i lona amataga, ma le faamoemoe na foafoaina ai o ia,”[10]Iesu ia Luisa Piccarreta, Iuni 3, 1925, Vol. 17 ona ou talitonu lea o Iesu, o Ia lava, atonu na ia tatalaina le mealilo o lenei fuaitau i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta.[11]ff. O Le Toetu o le Ekalesia Ae muamua, ia tatou malamalama o lenei “muaai toetu”—e ui atonu e i ai se itu faaletino, e pei lava ona i ai i le toetu faaletino mai le oti i le taimi o le Toetu o Keriso lava ia.[12]vaʻai O Le Toe Afio Mai - e muamua lava faaleagaga i le natura:

O le toe tutū mai o ē ua maliliu o loo faatalitalia i le iʻuga o taimi ua uma ona maua lona uluaʻi faataunuuga mautinoa faaleagaga toetu, o le faamoemoega autu o le galuega o le faaolataga. E aofia ai le ola fou na tuuina mai e Keriso Toetu o le fua o lana galuega togiola. —POPE ST. IOANE PAUL II, Fa'alogo Aoao, Aperila 22, 1998; faʻatau ie

Fai mai Thomas Aquinas…

… O nei upu ia malamalama i se isi itu, e faatatau i le 'faʻaleagaga' toetu, lea e toe tutu ai tagata mai a latou agasala i le meaalofa o le alofatunoa: ao le toetu lona lua o tino. O le nofoaiga a Keriso o loʻo faʻailoa mai ai le Ekalesia e le gata i le au maturo, ae faʻapena foi ma isi malo filifilia, o le vaega e faʻaalia ai le atoa; pe latou te nofotupu faʻatasi ma Keriso i le mamalu e tusa ma mea uma, taʻutaʻu faʻapitoa le faia o maturo, aua latou pule faʻapitoa lava pe a mavae le oti o le na tau mo le mea moni, e oʻo lava i le oti. -O le Summa Theologica, Qu. 77, art. 1, sui. 4

O lea la, o le faataunuuga o le “Lo matou Tamā e” e foliga mai e fesootaʻi atu i le “uluai toetū” o loo taʻua e St. olaga i totonu o Lana Ekalesia: le “Malo o le Finagalo Paia”:[13]“O lenei, ou te fai atu le mea lenei: afai e le toe foi le tagata i tua ina ia ave lo’u Finagalo e fai ma ola, e avea ma tulafono ma meaai, ina ia faamamaina, mamalu, paia, e tuu o ia lava i le Tulafono autu o le Foafoaga, ma ave lo’u Finagalo. o lona tofi, ua tofia e le Atua ia te ia - o Galuega o le Togiola ma le Fa'apa'iaina o le a le tele o latou aafiaga. O lea la, o mea uma lava o loʻo i totonu o loʻu Finagalo - afai e ave e le tagata, na te ave mea uma." ( Jesus to Luisa, Iuni 3, 1925 Vol. 17

O lenei, o lo'u Toetu o le faailoga lea o agaga o le a fausia lo latou Paia i lo'u Finagalo. —Jesus to Luisa, Aperila 15th, 1919, Vol. 12

…o le Malo o le Atua o lona uiga o Keriso lava ia, o lē ua tatou mananao e oo mai i aso uma, ma o lona afio mai tatou te mananao ina ia faailoa vave mai ia i tatou. Auā e pei o Ia o lo tatou toetū, talu ai tatou te toe tutū mai ‘iā te ia, e fa‘apea fo‘i ‘ona ta‘ua o Ia o le Mālō o le Atua, auā o ia tatou te nofotupu ai. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 2816

O iina, ou te talitonu, o loʻo ia te oe le talitonuga o le "afe tausaga" i se faapuupuuga. Ua faaauau e Iesu:

… O loʻu Toetu faʻatusalia le Au Paia o tagata ola i loʻu Will - ma lenei ma mafuaaga, talu ai gaioiga uma, upu, sitepu, ma isi faia i loʻu Will o se toetu Mai le Lagi e maua e le agaga; o se faʻailoga o le mamalu na te mauaina; o le alu ese ia te ia lava ina ia mafai ona ulu atu i le Paia, ma ia alofa, galue ma mafaufau, lafi o ia lava i le toe mataala Sun of my Volition… —Jesus to Luisa, Aperila 15th, 1919, Vol. 12

O Pope Pius XII, o le mea moni, na valoia le toetutu o le Ekalesia i totonu o le vaitaimi ma le talafaasolopito o le a iloa ai le iʻuga o le agasala faaletino, a itiiti mai ia i latou ua naunau i le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia.[14]ff. Le Meaalofa Iinei, o loo iai se siʻuleo manino o le faamatalaga faafaatusa a Lactantius e uiga i le Aso o le Alii o loo mulimuli i le “oso aʻe ma le goto o le la”:

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Na fetalai Iesu ia Luisa, e moni, o lenei toetu e le i ai i le iʻuga o aso ae i totonu taimi, pe a amata se agaga e ola i le Finagalo Paia. 

Loʻu afafine, i Loʻu Toetu, agaga mauaina saʻo aia tatau e toe tu mai ia te aʻu i le ola fou. O le faʻamaoniga ma le faʻamaufaʻailoga o Loʻu olaga atoa, o aʻu galuega ma aʻu upu. Afai na ou sau i le lalolagi o le mafai lea e tagata taʻitasi ma tagata uma ona fai loʻu Toetu e fai mo latou lava - e foaʻiina ai le ola ma toe faʻatuina mai i latou i Loʻu lava Toetu. Ma e te manaʻo e fia iloa le taimi e toe tu ai le agaga? Leai i le iʻuga o aso, ae a o ola pea i le lalolagi. O se tasi e nofo i Loʻu Loto toe tu i le malamalama ma fai mai: 'Ua maeʻa loʻu po' ... O lea la, o le agaga e nofo i loʻu Will mafai ona fai atu, pei ona fai atu le agelu i fafine paia i le auala i le tuugamau, 'O Ia ua tu i luga. Ua le o toe iinei o ia. ' O se agaga o loʻo nofo i Loʻu Loto e mafai foi ona faapea mai, 'O loʻu loto e le toe avea ma aʻu, aua ua toetu mai i le Atua Fiat.' - Aperila 20, 1938, Tusi 36

Faatasi ai ma lenei gaioiga manumalo, na faʻamaufaʻailogaina ai e Iesu le moni o Ia [i lona tagata e toʻatasi o le Atua] Tagata ma le Atua, ma i lona Toetu na Ia faʻamaoniaina ana aʻoaʻoga, ana vavega, le olaga o le Sakalameta ma le olaga atoa o le Ekalesia. E le gata i lea, na Ia mauaina le manumalo i le manaʻoga o tagata uma o agaga ua faʻavaivaia ma toeititi lava feoti i soʻo se lelei moni, ina ia o le olaga o le Finagalo Paia o le a aumaia le atoaga o le paia ma faʻamanuiaga uma i agaga e tatau ona manumalo ia latou. —O le matou Fafine ia Luisa, Le Taupou i le Malo o le Finagalo Mamalu, aso 28

I se isi faaupuga, ua tatau nei ona faauma e Iesu i totonu ia i matou mea na Ia ausia e ala i Lona Litinoina ma le Togiola:

Aua e lei atoatoa ma faataunuuina mea lilo a Iesu. Ua atoatoa i latou, e moni, i le tagata o Iesu, ae le o i tatou, o Ona tagata, po o le Ekalesia, o Lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

O le mea lea, tatalo Luisa:

[Ou] aioi atu i le toe tu mai o le Finagalo Paia i totonu o le tagata loto; talosia ia matou toe tutu uma ia te Oe… —Luisa ia Iesu, 23 Round i le Finagalo Mamalu

 

O le Aukusotini Factor

E pei ona ou taʻua muamua, o le tele o leo faaevagelia ma le Katoliko e talitonu o le "manufeʻai" po o le Anetikeriso e latalata i le iʻuga o le lalolagi. Ae pei ona e vaai i ai i luga, o loo manino i le faaaliga a St. John ina ua mavae o le manufeʻai ma le perofeta pepelo ua lafoina i Seoli (Faaaliga 20:10), e le o le iʻuga o le lalolagi ae o le amataga o se pulega fou a Keriso i lana au paia, o se "vaitaimi o le filemu" i le "afe tausaga." 

O le mafuaʻaga o lenei tulaga faʻafeagai ona o le toʻatele o tagata atamamai ua latou faia se tasi o tolu manatu na faatu mai e St. Augustine e faatatau i le meleniuma. O le mea o loo taʻua i luga e sili ona ōgatusa ma Tamā o le Ekalesia—o le a iai moni lava se “malologa o le sapati.” Ae ui i lea, i le mea e foliga mai o se tuleia i tua e tetee atu i le malosi o tagata millenarianists, na fautuaina foi e Augustine:

… I le mea ua tupu ia te aʻu… [St. Ioane] faʻaaoga le afe tausaga o se tutusa mo le umi atoa o lenei lalolagi, faʻaaogaina le numera o le atoatoa e faʻailoga ai le atoaga o taimi. —St. Augustine o Hippo (354-430) TA, De Civitate Dei "Aai a le Atua ”, Tusi 20, Ch. 7

O le fa'aliliuga lea e fa'apea o lo'o umia e lau faife'au. Ae ui i lea, o Augustine na manino lava le tuʻuina atu o se manatu - "i le mea e tupu ia te aʻu". Peitaʻi, o nisi ua latou manatu sesē i lenei manatu o se aʻoaʻoga, ma ua latou manatu ai i so o se tasi na te taliaina le manatu o Augustine ese tulaga e avea ma se tagata pepelo. O le matou faaliliu upu, o le tagata lotu Peretania o Peter Bannister, o le na suesueina uma le uluai Tama o le Ekalesia ma le tusa ma le 15,000 itulau o faaaliga patino faatuatuaina talu mai le 1970 faatasi ai ma le Mariologist Fr. Réné Laurentin, ua ioe e tatau i le Ekalesia ona toe mafaufau i lenei tulaga e teena ai se Era o le Filemu (amillennialism). O le mea moni, fai mai a ia, e umi atu ona faʻatumauina.

… Ua ou matua mautinoa nei amillennialism e le gata  fusifusiaʻi fusifusia ae o le mea moni o se tele sese (pei o le tele o taumafaiga i le talafaʻasolopito e lagolagoina finauga faʻalelotu, tusa lava pe faigata, e lele i luma o le manino faitauga o le Mau, i lenei tulaga Faʻaaliga 19 ma le 20). Masalo o le fesili e leʻi taua tele mea uma i seneturi na muamua atu, ae e mautinoa lava o le taimi nei… E le mafai ona ou tusi lima i a nofofua puna fa'atuatuaina [fa'aperofeta] e lagolagoina ai le su'esu'ega a Augustine [manatu mulimuli]. I soo se mea lava e mautinoa lava o le mea o loo tatou feagai i se taimi vave nai lo le taimi mulimuli ane o le Afio Mai o le Alii (malamalama i le uiga o se tulaga mataʻina. mea na tupu o Keriso, lē i le lagona tausalaina mileniuma o le toe foi tino o Iesu e pule tino i se malo faaletino) mo le faafouga lalolagi— mo le Faamasinoga Mulimuli/i'uga o le paneta…. O le uiga talafeagai i luga o le faavae o le Tusi Paia o loo taʻua ai o le Afio Mai o le Alii 'ua lata mai' e faapea, e faapena foi, o le afio mai o le Alo o le Malaia. [15]Mataupu Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu? Ou te le vaai i soo se auala i lenei mea. Ma toe, ua faʻamaonia lenei mea i se numera mataʻina o faʻamatalaga faʻaperofeta mamafa... —Talanoaga tau oe lava ia

Ae o le a le mea e sili atu ona mamafa ma faaperofeta nai lo Tama o le Ekalesia ma pope lava latou?

Tatou te taʻutaʻu atu o le malo ua folafola mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, i se isi tulaga o le olaga; talu ai o le ai ai pe a mavae le toetu mo le afe tausaga i totonu o le fausiaina faalelagi o le aai o Ierusalema… Matou te faapea o lenei 'aʻai na saunia e le Atua mo le taliaina o le' au paia i lo latou toetutu, ma faʻafouina i latou i le tele o mea uma. faaleagaga faʻamanuiaga, e fai ma taui mo i latou na matou inosia pe leiloa… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

So, le faʻamanuiaga folafolaina e le taumateina le faʻasino i le taimi o Lona Malo... O e na vaai ia Ioane, o le soo o le Alii, [taʻu mai ia i matou] na latou faalogo ia te ia pe na faapefea ona aoao ma fetalai mai le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomiga

O lo matou faʻamoemoe sili lea ma le matou talosaga, 'Ia oo mai lou malo!' - o se Malo o le filemu, faʻamasinoga ma le toʻafilemu, lea o le a toe faʻatuina ai le uluaʻi fealofani o le foafoaga. —STST. POPE JOHN PAUL II, Lautele Lautele, Novema 6, 2002, Zenit

Ma o lenei tatalo, e ui e le o taulai tonu atu i le iuga o le lalolagi, e ui i lea, a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le atoaga o le tatalo na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: “Ia oo mai lou malo.” Afio mai le Alii Iesu! ” —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

Ou te fia faʻafouina ia te oe le apili na ou faia i talavou uma… talia le tautinoga ia leoleo o le taeao i le amataga o le meleniuma fou. O le mea muamua lenei tautinoga, lea e tumau lona faʻamaoni ma le faanatinati aʻo tatou amataina lenei seneturi ma ao le pogisa o sauaga ma le fefefe potopoto i luga o le lagi. I aso nei, sili atu nai lo se isi lava taimi, tatou manaʻomia tagata o loʻo ola i ni olaga paʻia, o ni tagata vaʻai o loʻo folafolaina i le lalolagi se taeao fou o le faʻamoemoe, uso ma le filemu. —POPE ST. JOHN PAUL II, "Savali a John Paul II i le Guannelli Youth Movement", Aperila 20, 2002; faʻatau ie

… O se vaitau fou e faʻasaolotoina ai i tatou e le faʻamoemoe mai le papaʻu, le fiafia, ma le taliaina e le tagata o ia lava na faʻatamaia ai o tatou agaga ma faʻaleagaina ai a tatou va fealoaʻi. Au uo talavou pele, ua talosagaina outou e le Alii e avea ma perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma ... A taunuu, o le a avea o se itula taua, tasi tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo o le faatoʻilalo o… le lalolagi. Tatou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapena foi i isi e tatalo mo lenei faʻamoemoe e manaʻomia tele. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O taʻitaʻi pope mo John Paul II faapea foi ma Pius XII, John XXIII, Paul VI, ma John Paul I, na ia taʻua e faapea, ua latalata mai lenei "vaitaimi o le filemu" ua leva ona faatalitali i ai i le lalolagi.

Ioe, o se vavega na folafolaina mai i Fatima, o le vavega silisili i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu lea e leʻi i ai se taimi muamua na faʻatagaina muamua atu i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, Oketopa 9th, 1994, Aiga Catechism, i. 35

Ma o lea na tatalo ai le au paia sili o Marian, Louis de Montfort:

Ua solia au poloaʻiga paia, ua lafoaʻi lau Evagelia, o vaitafe o le amioletonu ua lofia ai le lalolagi atoa ma aveʻaina ai au auauna ... O le a taunuu mea uma i le tutusa o Sotoma ma Komoro? E te le malepe lou leoa? O le a e onosaia nei mea uma e faavavau? Pe le o le mea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e le moni ea e tatau ona sau lou malo? Na e le avatua i ni agaga, le pele ia te oe, se vaʻaiga i le lumanaʻi faʻafouina o le Ekalesia? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, n. 5; ewtn.com

 

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Upu Lenei, Le Fetauiga Mulimuli, ma se tasi na faavaeina le Countdown to the Kingdom

 

Faʻatau Fesootai

O lenei tusiga na suia mai:

Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

O Le Toetu o le Ekalesia

Le Malologa Sapati o Loo Sau

Le Auala na Leiloa ai le Era

O Popes, ma le Era Dawning

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 “… o e toe tu mai o le a olioli i taimi paganoa o taumafataga faaletino le talafeagai, ua saunia i le tele o aano o manu ma meainu e le gata ina faateia ai le lagona o le taupulea, ae e oo lava i le sili atu i le fua o le talitonuina.” (Sagato Augustine, Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7)
2 vaʻai Milenarianism - O le a le mea ma le Leai ma Le Auala na Leiloa ai le Era
3 ff. Taimi o le Alofa Paia
4 CCC, n. 865, 860; “O le Ekalesia Katoliko, o le malo lea o Keriso i le lalolagi, ua faamoemoe e salalau atu i tagata uma ma atunuu uma…” (POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11, 1925; cf. Mata 24:14)
5 "Ua e vaai i le uiga o le ola i Lo'u Finagalo?… O le olioli, a o tumau ai pea i le lalolagi, i uiga paia uma… O le Paia e lei iloa, ma o le a Ou faailoa atu, lea o le a faatuina ai le teuteuga mulimuli, e sili ona matagofie ma sili ona pupula i isi paia uma, ma o le a avea lena ma palealii ma le atoatoa o isi paia uma.” (Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Picarretta, O Le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, n. 4.1.2.1.1 A)
6 1 Tim 3: 15
7 2 Thess 2: 2
8 Gen 2: 2
9 “O le faatinoga atoa lea o le uluai fuafuaga a le Foafoa ua faataatitia: o se foafoaga lea e autasi ai le Atua ma le tane, tane ma le fafine, tagata ma le natura, i talanoaga, i fesootaiga. O lenei fuafuaga, ua le fiafia i le agasala, na faia i se auala e sili atu ona ofoofogia e Keriso, o Le o loo faataunuuina faalilolilo ae mataalia i le mea moni o loo i ai nei, i le faamoemoe o le faataunuuina o lea fuafuaga…”  (POPE IOANE PAULO II, Fa'aaliga Lautele, Fepuari 14, 2001)
10 Iesu ia Luisa Piccarreta, Iuni 3, 1925, Vol. 17
11 ff. O Le Toetu o le Ekalesia
12 vaʻai O Le Toe Afio Mai
13 “O lenei, ou te fai atu le mea lenei: afai e le toe foi le tagata i tua ina ia ave lo’u Finagalo e fai ma ola, e avea ma tulafono ma meaai, ina ia faamamaina, mamalu, paia, e tuu o ia lava i le Tulafono autu o le Foafoaga, ma ave lo’u Finagalo. o lona tofi, ua tofia e le Atua ia te ia - o Galuega o le Togiola ma le Fa'apa'iaina o le a le tele o latou aafiaga. O lea la, o mea uma lava o loʻo i totonu o loʻu Finagalo - afai e ave e le tagata, na te ave mea uma." ( Jesus to Luisa, Iuni 3, 1925 Vol. 17
14 ff. Le Meaalofa
15 Mataupu Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu?
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Le Era o le Filemu, Le Afio Mai Faalua.