Tusi Paia – O le Mea lilo o le Malo o le Atua

E faapeʻī le Malo o le Atua? O le a se mea e mafai ona ou faatusatusa i ai? E pei o le fatu o le sinapi na ave e se tagata ma totō i le faatoʻaga. ‘Ua matua, ‘ona liu vao tele lea, ‘ua nonofo fo‘i manu felelei i ona lālā. (Tala Lelei o lenei aso)

I aso uma, tatou te tatalo ai i upu nei: “Ia oo mai lou malo, ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” Semanū e leʻi aʻoaʻoina i tatou e Iesu e tatalo faapena seʻi vaganā ua tatou faatalitalia le oo mai o le Malo. I le taimi lava e tasi, o afioga muamua a lo tatou Alii i Lana galuega e faapea:

O le taimi lenei o le faataunuuina. Ua latalata mai le Malo o le Atua. Salamo, ma talitonu i le talalelei. (Mareko 1: 15)

Ae ona Ia fetalai mai lea i faailoga o le “taimi o le i’uga” i le lumanai, ma faapea mai:

… pe a outou vāai ​​ua tutupu nei mea, ia outou iloa ua latalata mai le Malo o le Atua. (Luka 21: 30-31).

O le ā la? Pe o iinei le Malo pe o le a oo mai? E lua. O se fatu e le pa i le matua i le po. 

E fua mai e le eleele na o ia lava, e muamua le lau, ona sosoo ai lea ma le saito, ona sosoo ai lea ma le saito atoatoa i totonu o saito. (Mareko 4: 28)

 

Le Nofoaiga o le Finagalo Paia

O le toe foʻi atu i lo matou Tamā, ua aʻoaʻoina ai i tatou e Iesu e tatalo mo le “Malo o le Finagalo Paia”, pe a i totonu ia i matou, o le a faia “i le lalolagi e pei o le Lagi.” E manino lava, o loo fetalai o Ia i le afio mai faaaliga o le Malo o le Atua i le faaletino “i luga o le fogaeleele”—a leai, semanu e na ona Ia aoaoina i tatou e tatalo: “Ia oo mai lou malo” e aumaia ai le taimi ma le talafaasolopito i lona faaiuga. O le mea moni, o uluaʻi Tamā o le Ekalesia, e faavae i le molimau a Sagato Ioane lava ia, na talanoa e uiga i se Malo i le lumanaʻi i luga o le fogaeleele

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Tama Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

Ina ia malamalama i le uiga o upu faafaatusa o le “afe tausaga”, tagai Le Aso o le AliʻiO le manatu taua iinei o St. John na tusia ma tautala e uiga i le faataunuuina o le Lo Tatou Tama:

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

Ae o le mea e faanoanoa ai, o uluaʻi tagata Iutaia na liliu mai na manatu i le afio moni mai o Keriso i le lalolagi e faavaeina se ituaiga o malo faapolotiki, e tumu i taumafataga ma tausamiga faaletino. Na vave taʻusalaina lenei mea o le aʻoaʻoga a le meleniuma.[1]ff. Milenarianism - O le a le mea, ma e leai Ae, o loo faasino atu Iesu ma St. Ioane i se totonu mea moni i totonu o le Ekalesia lava ia:

O le Ekalesia "o le Pule a Keriso ua i ai nei i le mea lilo." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 763

Ae o le nofoaiga, e pei o le fatu o le sinapi ua fuga mai, e leʻi matua atoatoa;

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11, 1925; cf. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 763

O le ā la se vaaiga o le a iai pe a oo mai le Malo “i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi”? E faapeʻī foliga o lenei “fatu sinapi” matua?

 

Le Vaitaimi o le Filemu ma le Paia

O le taimi lea, e ala i le mana o le Agaga Paia, e toe faafoʻisia ai le Faaipoipoga a Keriso i le tulaga muamua o le ōgatasi ma le Finagalo Paia lea na olioli ai Atamu i Etena.[2]vaʻai Le Nofofua Will 

O lo matou faʻamoemoe sili lea ma le matou talosaga, 'Ia oo mai lou malo!' - o se Malo o le filemu, faʻamasinoga ma le toʻafilemu, lea o le a toe faʻatuina ai le uluaʻi fealofani o le foafoaga. —STST. POPE JOHN PAUL II, Lautele Lautele, Novema 6, 2002, Zenit

I se upu, o le a oo i le taimi e foliga ai le Ekalesia i lona toalua, o Iesu Keriso, o le na i totonu o le faatasiga hypostatic o Lona natura paia ma le tagata, toefuataiina pe "toetu",[3]ff. O Le Toetu o le Ekalesia e pei o le tuufaatasia o le finagalo Paia ma le tagata e ala i le toe faaleleia ma le galuega togiola o Lona puapuaga, maliu, ma le toetu. O le mea lea, o le a na o le galuega o le Togiola mae'a pe a le galuega a Faʻapaʻiaina ua ausia:

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

Ae o le a tonu lava le mea e “le atoatoa” i le Tino o Keriso? O le faataunuuina o le Lo Tatou Tama i totonu ia i tatou e pei ona i ai ia Keriso. 

Fai mai St. Paul, "O mea uma na faia, o loo oi ma o loʻo galue pea e oʻo mai i le taimi nei," o loʻo faʻatali ai le laveaʻiina o taumafaiga a Keriso e toe faʻafoʻi le va fealoaʻi i le va o le Atua ma ana foafoaga. Peitai o le galuega faʻaola a Keriso e leʻi toe faʻaleleia mea uma, ae na faʻafaigofieina le galuega o le faʻaola, na amata ai le tatou togiola. E pei ona tofu sao tagata uma i le le usiusitaʻi o Atamu, e tatau foʻi ona tofu tagata uma ma le usiusitaʻi o Keriso i le finagalo o le Tama. E faʻatoa maeʻa le togiola pe a fefaʻasoaʻi tagata uma i lona usitaʻi… - Auauna a le Atua Fr. Walter Ciszek, Na te Taʻitaʻia aʻu (San Francisco: Ignatius Press, 1995), itulau 116-117

Faʻafefea nei foliga? 

O se tuʻufaʻatasia o le natura lava e tasi ma le tuʻufaʻatasia o le lagi, seʻi vagana ai le parataiso o le ie pupuni e nana ai le Atua Faʻamutaina —Iesu ia Venerable Conchita, mai Savali Faatasi Ma Iesu, Ronda Chervin

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

… Ua saunia e lana avā o ia lava. Sa faatagaina o ia e ofu i se ofu lino pupula ma le mama … ina ia mafai ona ia tuuina atu ia te ia lava le ekalesia i le matagofie, e aunoa ma se ila po o se maanuminumi po o se mea faapena, ina ia mafai ona paia ma le pona. ( Fakaasiga 17:9-8; Efeso 5:27 .)

Talu ai o le oo mai i totonu o le Malo lea o le a faataunuuina e ala i le “Pentekoso fou,”[4]vaʻai O Le Oo Mai o le Finagalo Paia o le mafuaaga lea na fetalai ai Iesu o Lona Malo e le mai lenei lalolagi, ie. se malo faapolokiki.

E lē mafai ona iloa le oo mai o le Malo o le Atua, ma e leai foʻi se tasi e taʻu mai, ‘Faauta, o i inā,’ po o, ‘O i inā. Aua faauta, ua ia te outou le Malo o le Atua…ua latalata mai. ( Luka 17:20-21; Mareko 1:15 ).

O le mea lea, faʻaiʻu ai se pepa faʻatonu:

Afai ae e te leʻi oʻo i le iʻuga mulimuli, e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi, le paʻia manumalo, o se iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaliga mai o le tagata o Keriso i le Mamalu ae o le faʻagaioiga o na malosiaga o le faʻapaʻiaina ia. o loʻo galue nei, ole Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko, Lonetona Burns Oates & Washbourne, 1952; faatulagaina ma teuteuina e Canon George D. Smith (o lenei vaega na tusia e Abbot Anscar Vonier), i. 1140

Auā o le Malo o le Atua e lē o se mea e ‘ai ma meainu, a o le amiotonu, ma le filemū, ma le ‘oli‘oli i le Agaga Pa‘ia. (Roma 14:17)

Auā o le Malo o le Atua e lē o se tautalaga, a o le malosi. (1 Korinito 4:20; tagai Ioane 6:15).

 

O Lala Faasalalau o le Malo

Ae ui i lea, o le tele o pope i le seneturi talu ai na tautala faalauaitele ma faavaloaga latou te faatalitalia lenei Malo o le a oo mai ma le "faatuatua e le maluelue",[5]POPE ST PIUS X, E Supremi, Faʻamatalaga “I Le Toefuataiga o Mea Uma”, n.14, 6-7 o se manumalo e le mafai ae i ai ni taunuuga faaletino:

O inei ua valoia ai o le a leai ni tapulaa o Lona Malo, ma o le a faatamaoaigaina i le faamasinotonu ma le filemu: “E tupu aʻe i ona aso le faamasinotonu, ma le manuia e tele. tuluiga o le lalolagi”… Pe a iloa e tagata, i le tulaga faalilolilo ma le olaga lautele, o Keriso o le Tupu, o le a iu lava ina maua e le sosaiete faamanuiaga silisili o le saolotoga moni, o le amio pulea lelei, o le filemu ma le lotogatasi… le lautele lautele o le Malo o Keriso o le a sili atu ona mataala tagata i le sootaga e fusia faatasi ai i latou, ma o le a faapea ona taofia atoatoa ai le tele o feteenaiga po o le faaitiitia o lo latou tiga. —POPE PIUS XI, Faataga Primas, n. 8, 19; Tesema 11th, 1925

Pe faate'ia oe i lenei mea? Aiseā ua lē toe taʻua ai lenei mea i le Tusi Paia pe afai o le tumutumuga lea o le talafaasolopito o tagata? Ua faamatala atu e Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta:

O lenei, e tatau ona e iloa, i lou afio mai i luga o le fogaeleele, na ou sau e faaali atu la’u mataupu faaselesitila, e faailoa atu ai lo’u Tagata, lo’u Atunuu, ma le faatulagaga e tatau ona tausia e le foafoaga ina ia oo atu ai i le Lagi—i se upu, o le Talalelei. . Ae toetoe lava a leai se mea na ou fai atu pe itiiti foi e uiga i loʻu Finagalo. Na toetoe lava a ou pasia, ae na o le faʻamalamalamaina o le mea na sili ona ou popole i ai o le Finagalo o loʻu Tama. E toetoe lava a leai se mea na ou fai atu ai e uiga i Ona uiga, e uiga i Lona maualuga ma lona maoae, ma e uiga i oloa sili e maua e le meaola e ala i loʻu ola i loʻu Volition, aua o le meaola o se pepe meamea i mea Selesitila, ma e le malamalama i se mea. Sa na ona ou aoaoina o ia e tatalo: 'Fiat Voluntas Tua, sicut in coelo et in terra' (“Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi”) ina ia mafai ai ona ia naunau e iloa lenei Lo'u Finagalo ina ia alofa i ai, ia faia, ma maua ai meaalofa o loo i ai. O lenei, o le mea sa tatau ona ou faia i lena taimi - o aoaoga e uiga i loʻu Finagalo lea e tatau ona ou tuuina atu i tagata uma - ua ou tuuina atu ia te oe. -Volume 13, Iuni 2, 1921

Ma tuuina atu i totonu tele: 36 voluma o aoaoga silisili[6]ff. I luga Luisa ma ana tusitusiga na tatalaina le loloto e faavavau ma le matagofie o le Finagalo Paia lea na amataina ai le talafaasolopito o tagata i le Fiat of Creation - ae na faʻalavelaveina e le alu ese o Atamu mai ai.

I se tasi fuaitau, ua aumaia ai e Iesu ia i tatou se lagona o lenei laau o le sinapi o le Malo o le Finagalo Paia o loʻo faʻalauteleina i augatupulaga uma ma ua oʻo mai i le matua. Na ia faamatalaina le ala na Ia saunia malie ai le Ekalesia i le aluga o seneturi ina ia maua le “Paia o mea paia”:

I se tasi vaega o tagata na ia faʻaalia le ala e o ai i lona maota; i le vaega lona lua na ia faʻasino mai le faitotoʻa; i le lona tolu ua ia faaali le ala faasitepu; i le lona fa o potu muamua; ma i le vaega mulimuli na ia tatalaina potu uma… Ua e vaai i le uiga o le ola i Lo'u Finagalo?… O le olioli, a o tumau ai pea i le lalolagi, i uiga paia uma… O le Paia e lei iloa, ma o le a Ou faailoa atu, lea o le a faatuina ai le teuteuga mulimuli, e sili ona matagofie ma sili ona pupula i isi paia uma, ma o le a avea lena ma palealii ma le atoatoa o isi paia uma. —Iesu ia Luisa, Vol. XIV, Novema 6th, 1922, Au Paia i le Finagalo Paia saunia e Fr. Sergio Pellegrini, i. 23–24; ma le Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia, Rev. Joseph Iannuzzi; n. 4.1.2.1.1 A —

I le taufaaiuiuga o le lalolagi… O le Atua Silisiliese ma Lona Tina Paia o le a faatuina ni au paia sili oe o le a sili atu i le paia o le tele o isi au paia e pei foi o arasi o Lepanona 'olo i luga o tamaʻi laʻau. —St. Louis de Montfort, Faamaoni Moni ia Maria, Mataupu 47

E ese mai i se auala e “saeia” ai le Au Paia maoae o ananafi, o nei agaga ua i ai i le Parataiso o le a na o le mauaina o se faamanuiaga sili atu i le Lagi i le tulaga e oo i ai le Ekalesia i lenei “Meaalofa o le Ola i le Finagalo Paia” i le lalolagi. Ua faatusaina e Iesu i se vaa (masini) ma le 'inisinia' o le loto o le tagata e ui atu i totonu ma totonu o le 'sami' o le Finagalo Paia:

O taimi uma lava e faia ai e le agaga ona lava fa'amoemoe fa'apitoa i lo'u Finagalo, e fa'agaoioi e le afi le masini; ma talu ai ona o loʻu Finagalo o le ola lea o le Amuia faapea foi ma le masini, e le o se mea e ofo ai le ulu atu o loʻu Finagalo, lea e tupu mai i lenei masini, i le Lagi ma susulu atu i le malamalama ma le mamalu, e sasaa atu i luga o tagata uma, e oo atu i loʻu Nofoalii, ona toe alu ifo ai lea i le sami o lo’u Finagalo i le lalolagi, mo le lelei o agaga o tagata malaga. - Iesu ia Luisa, Volume 13, Aukuso 9, 1921

Atonu o le mafuaaga lea o faaaliga a St. John i le Tusi o Faaaliga e masani ona fesuiai i le va o viiga o loo folafola mai e le Lotu Militant i luga o le fogaeleele ona sosoo ai lea ma le Ekalesia Manumalo ua uma ona i le Lagi: o le apocalypse, o lona uiga o le "faaalia", o le manumalo lea o le Ekalesia atoa - o le tatalaina o le vaega mulimuli o le Faaipoipoga a Keriso o le “paia fou ma le paia.”

… Ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o le "lalolagi" e avea ma "lagi" - o le nofoaga, o le i ai o le alofa, o le agalelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a na o luga o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua. —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

Aisea e le fai ai ia te ia e auina mai ia i matou ni molimau fou o lona faatasi mai i le aso, o ai ea o le a afio mai o Ia ia i tatou? Ma o lenei tatalo, e ui lava e le o faʻatatau saʻo atu i le iʻuga o le lalolagi, e ui i lea o se tatalo moni mo Lona afio mai; o loʻo iai le atoaga o le tatalo na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: “Ia oo mai lou malo.” Afio mai le Alii Iesu! —POPE FAʻAMATALAGA XVI, Iesu le Nasareta, Vaiaso Paia: Mai le Ulufale i Ierusalema i le Toetu, i. 292, Ignatius Press 

Ma na o le taimi lava lena, pe a faataunuuina le Lo Tatou Tama “i le lalolagi e pei ona i ai i le Lagi,” o le a faamutaina le taimi (chronos) ma amata se “lagi fou ma le lalolagi fou” pe a uma le Faamasinoga Mulimuli.[7]cf. Faaaliga 20:11 – 21:1-7 

I le iʻuga o taimi, o le a oo mai le Malo o le Atua i lona atoatoa. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1060

O le a le muta ia tupulaga seia oo ina nofotupu Lo'u Finagalo i le lalolagi. - Iesu ia Luisa, Volume 12, Fepuari 22nd, 1991

 

Epilogue

O le mea o loo tatou molimauina i le taimi nei, o le “tautauga mulimuli” i le va o malo e lua: o le malo o Satani ma le Malo o Keriso (tagai Le fetauiga a malo). O le malo o Satani o loo salalau atu i le lalolagi aoao Komunisi[8]ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi ma Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi lea e taumafai e faataitai le “filemu, faamasinoga tonu, ma le lotogatasi” i se puipuiga sese (soifua maloloina “tusifolau”), faamasinoga sese (tulaga tutusa e faavae i le faaiuga o meatotino tumaoti ma le toe tufatufaina atu o le tamaoaiga) ma se lotogatasi sese (faamalosia le tausisia i se “tasi. manatu” nai lo le tuufaatasia i le alofa o lo tatou eseesega). O le mea lea, e tatau ona tatou saunia i tatou lava mo se itula faigata ma le tiga, ua uma ona tatalaina. Mo O Le Toetu o le Ekalesia e tatau ona muamua i le Passion o le Ekalesia (tagai Taofi mo Aʻafiaga).

I le tasi itu, e tatau ona tatou tulimatai atu i le afio mai o le Malo o Keriso o le Finagalo Paia fiafiaga:[9]Eperu 12:2: “Ona o le olioli o loo i ona luma, na ia onosaia ai le satauro, ma le manatu faatauvaa i lona maasiasi, ma nofo i le itu taumatau o le nofoalii o le Atua.”

O lenei, pe a amata ona tutupu o ia mea, ia tepa aʻe ma ea i luga o outou ulu, auā ua latalata mai lo outou togiola. (Luka 21: 28)

I le isi itu, ua lapatai mai Iesu o le a matua tele le tofotofoga e ono le maua ai e Ia le faatuatua i le lalolagi pe a Ia toe afio mai.[10]cf Luka 18:8 O le mea moni, i le Evagelia a Mataio, na faaiʻu ai e lo matou Tama i le talosaga: “Aua e te tuuina i matou i le tofotofoga mulimuli.” [11]Mati 6: 13 O lea la, o la tatou tali e tatau ona tasi o se Faʻatuatua Lē Faʻatuatua ia Iesu e ui ina le lolo atu i le faaosoosoga i se ituaiga o uiga lelei po o le olioli pepelo e faalagolago i le malosi o le tagata, lea e le amanaiaina ai le mea moni o le leaga e manumalo tonu lava i le tulaga tatou te le amanaiaina ai:[12]ff. Lava Lelei Agaga

…tatou te le faalogo i le Atua ona tatou te le mananao e faalavelaveina, ma o lea tatou te tumau ai i le le ano i le leaga.”… O na uiga e taitai atu ai i le“nisi callousness o le agaga agai i le mana o le leaga.”Na matua faamamafa lava e le pope, o le aʻoaʻiga a Keriso i ona aposetolo momoe -“ mataala ma mataala ”- e faatatau i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia. O le feau a Iesu, fai mai le Pope, o lesavali tumau mo taimi uma aua o le momoe a le au soʻo e le o se faʻafitauli o lena taimi e tasi, nai lo le atoa talaʻaga, 'o le moe' o tatou, o tatou oe le mananao e vaʻai i le atoa malosiaga o le leaga ma aua manao e ulu atu i lona Passion.” —POPE PENETIKA XVI, Katoliko News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele tagata maimoa

Ou te manatu o St. Paul na te faia le paleni saʻo o le mafaufau ma le agaga pe a ia valaau mai ia i tatou faʻaaloalo:

A o outou, le au uso e, tou te le o i le pouliuli, ina ia maua mai ai outou i lena aso e pei o se gaoi. Aua o outou uma o fanau o le malamalama ma fanau o le aso. E le o i tatou o ni o le po po o le pogisa. O le mea lea, aua neʻi tatou momoe e pei o isi, ae ia tatou mataala ma faautauta. O ē momoe e momoe i le pō, a o ē onanā e onanā i le pō. Ae ona o i tatou o tagata o le aso, ia tatou faautauta, ia oofu i le ufifatafata o le faatuatua ma le alofa, ma le puloutau o le faamoemoe i le faaolataga. (1 Tesa 5: 1-8)

O le agaga tonu lava o le “faatuatua ma le alofa” o le a fuga mai ai le olioli ma le filemu moni i totonu ia i tatou e oo atu i le tulaga e faatoilaloina ai le fefe uma. Auā “e lē uma le alofa”[13]1 Cor 13: 8 ma “e tuliesea e le alofa atoatoa le fefe uma.”[14]1 John 4: 18

O le a latou lūlūina pea le mataʻu, o le fefe ma le fasia i so o se mea; ae o le a oo mai le gataaga - e manumalo loʻu Alofa i lo latou leaga uma. O le mea lea, ia tu'u lou loto i totonu o Lo'u loto, ma o au galuega o le a e sau ai e faalautele atu le lagi lona lua i luga o ulu o tagata uma… Latou te mananao e tau—ia faapea lava; pe a latou vaivai, ou te faia foʻi laʻu taua. O lo latou vaivai i le leaga, o latou le fiafia, o le le fiafia, o le toilalo na mafatia ai, o le a latou maua ai la'u taua. O la'u taua o le taua o le alofa. O loʻu Finagalo o le a alu ifo mai le lagi i totonu ia i latou ... -Iesu ia Luisa, Tusi 12, Aperila 23, 26, 1921

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei, ma se tasi e fausiaina Countdown i le Malo

 

Faʻatau Fesootai

Le Meaalofa

Le Nofofua Will

Faʻamaoni Moni

O Le Toetu o le Ekalesia

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Sauniuniga mo le Vaitau o le Filemu

O Le Oo Mai o le Finagalo Paia

Le Malologa Sapati o Loo Sau

Foafoaga Toe Fanauina

Faʻafefea na leiloa le Era

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

I luga Luisa ma ana tusitusiga

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 ff. Milenarianism - O le a le mea, ma e leai
2 vaʻai Le Nofofua Will
3 ff. O Le Toetu o le Ekalesia
4 vaʻai O Le Oo Mai o le Finagalo Paia
5 POPE ST PIUS X, E Supremi, Faʻamatalaga “I Le Toefuataiga o Mea Uma”, n.14, 6-7
6 ff. I luga Luisa ma ana tusitusiga
7 cf. Faaaliga 20:11 – 21:1-7
8 ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi ma Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi
9 Eperu 12:2: “Ona o le olioli o loo i ona luma, na ia onosaia ai le satauro, ma le manatu faatauvaa i lona maasiasi, ma nofo i le itu taumatau o le nofoalii o le Atua.”
10 cf Luka 18:8
11 Mati 6: 13
12 ff. Lava Lelei Agaga
13 1 Cor 13: 8
14 1 John 4: 18
lafoina i Era o le Filemu, Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia.