Tusi Paia – O Tatou Taimi, o Taimi Mulimuli?

by
Mareko Mallett

 

Na taʻua e se tasi aʻu tusitusiga i lana tane e leʻi leva atu. Ma sa ia tali mai, “Oi, e le o le tagata ea lena e tusi e uiga i le gataaga o taimi?” Sa tatau ona ou ata. I se isi itu, o le mea sa ou tusia mo le sefuluono tausaga o o tatou taimi. O le mea moni e foliga mai latou te foliga tutusa ma "taimi iʻuga" e le o loʻu manatu ae o le pope o le seneturi talu ai:[1]ff. Aisea ua le alalaga ai pope?

E i ai le le mautonu tele i lenei taimi i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia o le faʻatuatua. Ua tupu nei ina ua ou toe taʻua ia te aʻu le faaupuga le malamalama o Iesu i le Evagelia a Sagato Luka: 'Pe a foʻi mai le Atalii o le Tagata, e maua pea ea e Ia le faatuatua i le lalolagi?'… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia fuaitau o le iʻuga taimi ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliali mai. —POPE SAINT PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

… o lē tetee i le upu moni i le loto leaga ma liliu ese ai, e matua agasala lava i le Agaga Paia. I o tatou aso ua fai soo lenei agasala ua foliga mai ua oo mai na taimi pogisa na valoia e Paulo, lea na faatauasoina ai tagata i le faamasinoga tonu a le Atua, e tatau ona ave le pepelo i le mea moni, ma e tatau ona talitonu i “le alii o lenei lalolagi,” o le pepelo ma o lona tamā, o se aoao o le upumoni: “E auina atu e le Atua ia te i latou le galuega a le amioletonu, ia talitonu i le pepelo. (2 Tesa. Ii., 10). I taimi mulimuli o le a o ese nisi mai le faatuatuaga, ma usitaʻi i agaga o mea sese ma aʻoaʻoga a temoni ” (1 Timo. Iv., 1). —POPE LEO XIII, Talimalo Illud Munus, Le. 10

… Atonu ua i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

Ioe, o le mafuaaga tonu lava na suia ai loʻu aposetolo mai se tagata pese/tusipese i se aposetolo o le "mataala ma tatalo" ona o St. John Paul II lava ia na valaauina le autalavou i le mea na ia taʻua o se "galuega maoae":[2]Novo Millennio Inuentee, o le.9

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

E le o se mea ofoofogia pe ana le o le mea tonu lea na fai mai ai Ioane Paulo II: ia talaʻi le afio mai o Iesu: “ia avea ma “leoleo taeao” i le amataga o le meleniuma fou,[3]Novo Millennio Inuentee, o le.9 ia faalauiloa atu “se taeao fou o le faamoemoe, o le usoga ma le filemu.”[4]Lauga i le Guanelli Youth Movement, Aperila 20th, 2002, www.vatican.va I se ituaiga o "lipoti" i Roma, na ou tusia ai lenei tusi i le Pope: Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Ae ia faailoa atu le afio mai o Keriso o le faailoa atu foi lea o mea uma e muamua atu, e aofia ai, e tusa ai ma le Sacred Tradition, le foliga mai o le Anetikeriso,[5]“…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le o se agaga tau amio, po o se faiga faaupufai, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o taitai—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” —St. John Henry Newman, "Taimi o Anetikeriso", Lauga 1 se faiga tau tamaoaiga o le lalolagi e na'o le tasi e mafai ona "fa'atau ma fa'atau atu",[6]Faʻaaliga 13: 17 ma puapuaga e o mai faatasi. Toe foi, ina ia mafai ona faasino i ai o tatou taimi e le o loʻu manatu, ae o le Pope St. Pius X lea na manatu o le Anetikeriso "atonu ua i ai i le lalolagi", faapea foi ma Ioane Paulo II i lena lauga lauiloa i le Philadelphia Eucharistic Congress i le 1976. Sa auai le Tiakono Ken Fournier. ma faalogo i upu fa'apea tonu:

O lea ua tatou tutu atu nei i le feagai ai ma le finauga tele o tala faasolopito o tagata ... Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma aneti-Ekalesia, o le Tala Lelei ma le aneti-Evagelia, a Keriso ma le aneti-Keriso… O se faamasinoga… o le 2,000 tausaga o aganuu ma faa-Kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu faaletagata, aia tatau a le tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976; cf. Katoliko Online

Na fautuaina faalua e Pope Faranisisi ia faitau e le au faatuatua se tusi e uiga i le Anetikeriso, Le Aliʻi ole lalolagi o se tulaga tutusa ma o tatou taimi.[7]ff. Pope Falanisisi I... Na mulimuli ane faatulaga e Ioane Paulo II le Tusi o Faaaliga ma le taua i le va o le “fafine” ma le “tarako” o se tauvaga, mulimuli ane, i le va o le “aganuu o le olaga” faʻalagolago i le “aganuu o le oti”: 

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le taua apocalyptic o loʻo faamatalaina i le (Rev 11: 19-12: 1-6, 10 i le taua i le va o le "fafine ua ofu i le la" ma le "tarako"]. Taua feoti ma le Ola: o le "aganuʻu o le oti" saili e faʻamalosia o ia lava i luga o lo tatou manaʻo e ola, ma ola i le atoaga… Ua le mautonu vaega tetele o le sosaiete e uiga i le mea saʻo ma le mea e sese, ma e i ai le alofa tunoa o i latou e iai le malosi e "faatupuina ai" manatu ma tuʻuina atu i luga o isi.  -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

O ai e mafai ona finau mai e lē o ni valoaga e matuā maofa lava o loo faataunuuina i lenei lava itula? Ona o se “malosi e le o ta’ua” faatasi ai ma “mea tau tupe e le o ta’ua,” e pei ona ta’ua ai e Pope Penitito XVI, ua liua ai tagata “i pologa, ua le toe avea ma mea faaletagata, a ua avea o se mana e le o ta’ua e auauna atu i ai tagata, lea e faapuapuagatia ai tagata ma e oo lava i ai. fasia.”[8]ff. O Toloa; POPE BENEDICT XVI, Mafaufauga i le maeʻa ai o le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010 E manino mai, “o le mamalu o tagata, aia tatau a tagata, aia tatau a tagata ma aia tatau a atunuu” ua solia nei i luga. saoasaoa ofoofogia, faamaopoopoina, ma le malosi ona o tulaga mo le saolotoga mo le paneta atoa ua faalagolago nei i luga o latou "tulaga tui."[9]“… o au faatauʻoa o tagata sili ia o le lalolagi, ua faasesēina nuu uma i au togafiti faataulāitu.” (Faaaliga 18:23; NAB version o loo faapea mai “togalaau faamaneta”) O le upu Eleni mo le “faataulāitu” po o “mea faataulaitu” o le φαρμακείᾳ (pharmakeia) — “le faaaogāina o vailaau, vailaau po o togafiti” — lea tatou te maua mai ai le upu pharmaceuticals. .

I le faitauga muamua o le Misasa i aso nei, na vaaia ai e le perofeta o Tanielu i lana faaaliga se “manu feai” mulimuli o le a tulaʻi mai i luga o le lalolagi i le “taimi o le iʻuga” (Tanielu 12:4). O se vaaiga mata'utia, o se malo e le pei o isi malo:

O le manu fe'ai lona fa o lona fa lea o malo i le lalolagi e ese mai i isi uma; E 'aina e ia le lalolagi uma, tu'imomomoina, ma tu'imomomoina. O seu e sefulu o tupu ia e sefulu e tula‘i mai i lea malo; e tula‘i mai fo‘i le tasi e mulimuli atu ‘iā te i latou, e ‘ese i ē na muamua ‘iā te ia, na te fa‘aumatia tupu e to‘atolu. O le a ia tautala faasaga i le Silisili Ese ma faasaua i le au paia a le Silisiliese, ma le manatu e suia aso o tausamiga ma le tulafono ... -Faitauga o Misasa muamua

I aso nei, ua tatou va'ai pe fa'apefea ona fa'amuamua le tulafono faanatura lea ua suia i luma o o tatou mata: o le uiga o le tagata, o le faaipoipoga, o le itupa, ma isi. [10]ff. Le Itula o le Amioleaga E oo lava i le tulafono o le faasaienisi ua toe faauigaina i lenei tausaga ua mavae.[11]ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa E uiga i lenei manu feai, na tusia mulimuli ane ai e St. Ioane le Aposetolo:

O ai e pei o le manufeʻai, ma o ai e mafai ona tau faasaga i ai? (Faʻaaliga 13: 4)

Ioe, o ai o loo puipuia le faitau miliona o tagata faigaluega i le lalolagi atoa ua faateʻaina ma faateʻaina mai a latou galuega i le itula ona o le mumusu e avea ma vaega o lenei suʻesuʻega faafomaʻi mataʻutia?[12]ff. O Toloa O ai o loʻo puipuia le pepe e leʻi fananau mai o latou tino fasiotia na faʻaaogaina e atiaʻe ai nei tui?[13]projectveritas.com O ai o loo tu i le ala o lenei manu feʻai o le lalolagi, e aunoa ma lo tatou palota i ai, o loʻo faʻamoemoe i se "Global Reset"?[14]ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi ma Le Toe Maua Tele O epikopo?[15]ff. Francis, ma le Vaa Tele ua malepe; ff. Taofi mo Aʻafiaga Sa fai mai se tasi ia te a’u i le afiafi anapo, “O ai e i o tatou itu? Ua ou le toe iloaina foi la'u Ekalesia. Ua tuulafoaiina i matou.” O lea la, ua tatou faitau ai i le faaaliga a Tanielu e faapea, o le Anetikeriso, o lenei “seu” lea e tupu aʻe, ua taulau manuia i le faataunuuina o “le naunau o le Ekalesia”:

Na ‘ou va‘ai atu, na tau le seu i le ‘au pa‘ia ma ‘ua manumalo ai se‘ia o‘o mai le Atua Anamuā; na fofogaina le faamasinoga mo le ʻaupaia a le Silisili Ese, ma na oo mai le taimi na maua ai e le ʻaupaia le malo. -Faitauga o Misasa muamua

… ma sa faatagaina e faaaoga le pule mo masina e fagafulu ma le lua; ‘ua fa‘amaga lona gutu e ‘upu leaga i le Atua, ma ‘upu leaga i lona suafa ma lona afio‘aga, o ē ‘ua nonofo i le lagi. ‘Ua fa‘atagaina fo‘i ‘ona tau ma le ‘au pa‘ia ma ‘ia fa‘ato‘ilaloina i latou. (Faʻaaliga 13: 5-6)

O le a pei a Afa 

E sau e pei o se asiosio, e luluina ai mea uma; e pule fo‘i e pei o le asiosio, e i‘u fo‘i e pei ‘ona uma o le asiosio. —Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, Tesema 18, 1920, Volume 12

Ae faapefea? E pei ona tatou faitau ai i le Tanielu, “ua oo mai le taimi e maua ai e le au paia le malo.” Ioe, o le mea lenei sa matou tatalo ai mo le 2000 tausaga talu ai: “Ia oo mai lou malo, ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” Faʻamatalaga faigofie:

O le a le muta ia tupulaga seia oo ina nofotupu Lo'u Finagalo i le lalolagi. —Jesus ia Luisa Piccarreta, Volume 12, Fepuari 22nd, 1991

O le mea lea, o le Passion o le Ekalesia i lalo o le Anetikeriso e le o le iuga ae o le taitai atu i O Le Toetu o le Ekalesia, o se “taeao fou. " O se fa'amamāina o le Fa'aipoipoga a Keriso, saunia o ia ina ia mafai e Keriso ona nofotupu ia te ia o se Tupu moni - o se Tupu i le Malo o Lona Finagalo Paia. O le galuega sili lea a le Tina Amuia, o le “fafine ua ofu i le la”:

O le a avea lou Tina Faalelagi ma se tina ma se Masiofo ia te oe; ua ia iloa le lelei tele o le a aumaia e le Malo o Lo'u Finagalo ia te oe. Ina ia faʻamalieina oʻu mapuea malosi ma faʻamutaina loʻu tagi, o le a ia alofa ia te oe o ana fanau moni e ala i le faimalaga atu i tagata i le lalolagi atoa e lafoai ma saunia i latou e maua le pule o le Malo o Loʻu Finagalo. O ia na saunia le tagata mo aʻu ina ia mafai ona ou alu ifo mai le lagi i le lalolagi. Ma o lenei ua ou tuuina atu ia te ia - i lona alofa faatina - le galuega o le lafoaia o agaga ina ia maua se meaalofa sili. —Jesus ia Luisa Piccarreta, Tusi Tatalo a le Atua, i. 4; vaai foi Le Meaalofa

O lea la, na fetalai ai Iesu i le Evagelia i lenei vaiaso, “Pe a outou vāai ​​i mea ua tutupu, ia outou iloa ua latalata mai le malo o le Atua.”[16]Novema 26th, 2021; Talalelei Ma le isi, “pe a amata ona tutupu nei faailoga, ia outou tutu sa’o ma ea i luga o outou ulu aua ua latalata mai lo outou togiola.”[17]Novema 25th, 2021; Talalelei Ioe, ua lapataia i tatou e le Alii Talalelei aso nei ia aua neʻi tulemoe ma ia “mataala i taimi uma.”[18]ff. Na Ia Valaau Aʻo Tatou Slumber Ae e manino lava, o le Upu a le Atua, ma pope o loʻo faʻamaonia lona faʻamatalaga, e manino: o loʻo i ai le taeao fou e oʻo mai pe a mavae lenei taimi o puapuaga.[19]ff. O Popes ma le Dawning Era

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le amataga o se vaitau fou o le a le motusia. -O LE POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va; ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

O le toe afio mai la, e le o se taimi e faanoanoa ai, ae ia saunia ai; le taimi e faamama ai o tatou loto i mea uma ma soo se mea e le o iai i le Finagalo Paia e Usitai Faigofie ina ia, pe a afio mai Iesu, o le a Ia maua se Malo i o tatou loto e talafeagai mo se Tupu.

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei, ma se tasi e fausiaina Countdown i le Malo


 

Po o le I'uga?

O se tagata masalosalo na te faia le fautua a le tiapolo i lenei faatalanoaga fou ma Mark Mallett:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 ff. Aisea ua le alalaga ai pope?
2, 3 Novo Millennio Inuentee, o le.9
4 Lauga i le Guanelli Youth Movement, Aperila 20th, 2002, www.vatican.va
5 “…o le Anetikeriso o se tagata e toatasi, e le o se malosiaga—e le o se agaga tau amio, po o se faiga faaupufai, e le o se tupuaga, po o se soloaiga o taitai—o le tu masani lea a le Ekalesia anamua.” —St. John Henry Newman, "Taimi o Anetikeriso", Lauga 1
6 Faʻaaliga 13: 17
7 ff. Pope Falanisisi I...
8 ff. O Toloa; POPE BENEDICT XVI, Mafaufauga i le maeʻa ai o le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010
9 “… o au faatauʻoa o tagata sili ia o le lalolagi, ua faasesēina nuu uma i au togafiti faataulāitu.” (Faaaliga 18:23; NAB version o loo faapea mai “togalaau faamaneta”) O le upu Eleni mo le “faataulāitu” po o “mea faataulaitu” o le φαρμακείᾳ (pharmakeia) — “le faaaogāina o vailaau, vailaau po o togafiti” — lea tatou te maua mai ai le upu pharmaceuticals. .
10 ff. Le Itula o le Amioleaga
11 ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa
12 ff. O Toloa
13 projectveritas.com
14 ff. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi ma Le Toe Maua Tele
15 ff. Francis, ma le Vaa Tele ua malepe; ff. Taofi mo Aʻafiaga
16 Novema 26th, 2021; Talalelei
17 Novema 25th, 2021; Talalelei
18 ff. Na Ia Valaau Aʻo Tatou Slumber
19 ff. O Popes ma le Dawning Era
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia, Mau.