Nihil Obstat Fesoasoani

O le tusi, luga o le taimi faatulagaina iinei i Countdown to the Kingdom e faʻavae, maua tulaga aloaia i lenei vaiaso. O Le Fonotaga Mulimuli: O Le Tofotofoga ma Le Afio Mai Faʻamasinoga na talia e Mark Mallett Nihil Obstat e lona epikopo, Le Susuga a le Faifeʻau Sili Mark A. Hagemoen o le Diocese o Saskatoon, Saskatchewan. O le Timeline o mea na tutupu, faʻamatala auiliili i le Le Fetauiga Mulimulie faʻavae i luga o le vaʻaiga a le Aposetolo o St. John, faʻalauteleina e le Uluai Tama o le Ekalesia, toe taʻua i aoaoga faapope, ma faamauina i totonu tele faaaliga tumaʻoti mai le salafa o le lalolagi.

O le vaʻaiga a le "finauga mulimuli" i le iʻuga o lenei tausaga, e pei ona aoteleina e Pope John Paul II aʻo avea o ia ma Katinale.

O lea ua tatou tutu atu nei i le feagai ai ma le finauga tele o tala faasolopito o tagata ... Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma aneti-Ekalesia, o le Tala Lelei ma le aneti-Evagelia, a Keriso ma le aneti-Keriso… O se faamasinoga… o le 2,000 tausaga o aganuu ma faa-Kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le mamalu faaletagata, aia tatau a le tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976; cf. Katoliko Online (faʻamaonia e Deacon Keith Fournier na auai)

I le avea ai o Pope, na ia valoʻia mea o le a sosoʻo mai ai - e le o le iuga o le lalolagi - ae o se vaitaimi o le filemu e faailogaina i le afio mai o Keriso. totonu o le Ekalesia ina ia faapaiaina ai o ia:

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le amataga o se vaitau fou o le a le motusia. —POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

O lenei ua taʻua o le "afio mai ogatotonu" o Keriso (e faatea ese ai Satani, "le pule o lenei lalolagi," ma faamaonia le mau) sa taua foi e le sui o John Paul II:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, p.182-183, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

O le "tusi saʻo" o lenei "vaʻavaalua sau," fai mai St. Bernard, "o se natia; e naʻo le 'au filifilia lava e vaʻai i le Aliʻi totonu o latou lava tagata, ma e faʻaolaina latou. ”[1]Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169 O le mea lea, o le a le mea na faʻamatalaina i totonu Le Fetauiga Mulimuli e ogatasi ma le Early Church Fathers ma le Magisterium o le Ekalesia e uiga i taimi o Anetikeriso mulimuli e le Era o le Filemu poʻo le "malologa sapati" pei ona tuʻuina e Tama Ekalesia (faʻaa. Faʻaaliga 19: 20-20: 6):

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu! —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

… Pe a faʻatamaʻia e le Anetikeriso mea uma i lenei lalolagi, o le a ia nofotupu mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai ai lea o le Aliʻi mai le Lagi i ao… ua auina mai lenei tagata ma i latou e mulimuli atu ia te ia i le lepa afi; ae aumai mo e amiotonu taimi o le malo, o lona uiga, o mea totoe, o le aso fitu paʻia… O mea ia e faia i taimi o le malo, o lona uiga, i le aso fitu ... le sapati moni a e amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

O le mea lea, o se malologa sapati o loʻo tumau pea mo tagata o le Atua. (Eperu 4: 9)

Lenei "malo" afio mai o le na o le faʻataunuʻuina o le "Lo Matou Tama" pe a fai o le Malo o le Finagalo Atua o le a nofotupu i le lalolagi “Pei ona faia i le lagi” ina ia mafai ona faapaia ma tapena le Ekalesia e avea o se tamaitai faaipoipo e aunoa ma le mama mo le tausamaʻaga a le tamaʻi mamoe.[2]cf. Efe 5:27

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

O le a le ogatasi ma le mea moni e malamalama ai i upu, “Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi,” o lona uiga: “i totonu o le Ekalesia e pei ona faia i lo tatou Alii o Iesu Keriso lava ia”; poʻo le "Fafine i le faʻaipoipo, faʻapena foi i le Faʻatoʻafaiava ua faia le finagalo o le Tamā." -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2827

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi I. 3, itu. 342-343)

Lenei Era o le Filemu poʻo le "aso fitu" o le a avea ma laʻasaga mulimuli o le Ekalesia malaga a o leʻi oʻo i le tatalaina mulimuli o le leaga i le iʻuga o taimi, lea o le a aumaia talaʻaga i lona faʻaiuga ma amataina le "valu" ma faavavau aso. 

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

Mo nisi faamatalaga i Le Fetauiga Mulimuli ma e faitau le Nihil Obstat, alu i le Le Upu Nei.

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169
2 cf. Efe 5:27
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Le Era o le Filemu.