Mau – Liliuese Nei

Mo uluai seneturi e fa o le Ekalesia, sa leai se “tusi Paia” e pei ona tatou iloa i aso nei. Nai lo o lea, o le faa-Kerisiano na faailoa atu i le gutu ma e ala i tusitusiga taape o Evagelia ma tusi i nuu Kerisiano na faatoa fananau mai. O le mea moni, ina ua uma lana lauga e uiga i le liliuese o le a oo mai ma le "tagata solitulafono", le Anetikeriso, na faamautuina ai e St.

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Thessalonics 2: 15)

Mulimuli ane, i le aufono a Karefasi (393, 397, 419 TA) ma Hippo (393 TA), na faamatalaina ai e epikopo le “canon” o le Tusi Paia—o tusitusiga a perofeta, peteriaka, ma tusitala o le Feagaiga Fou ia sa manatu i ai o ni tusi e le sese. Upu a le Atua—o le “Tusi Paia Katoliko” i aso nei. O le mea e faanoanoa ai, na aveesea e le toe fuataʻiga a Porotesano nisi o tusi mai lenei kanona, e pei o le poto a Sirach ma tala faagaeeina a le ʻau Makapaio lea ua amata ona tutusa ma o tatou aso.

O faitauga o le Misasa i aso taitasi i le vaiaso na tea nei o loo toe faamatalaina ai le taimi o tagata Iutaia o Makapaio i lalo o le pulega a le Tupu o Anetioka o ē na uunaʻia i latou e liliuese. "o le matuā teena” o le faatuatua).[1]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2089

O aso ia na aliali mai ai i Isaraelu o tagata solitulafono, ma ua latou faasesēina tagata e toʻatele, ua faapea atu: “Inā tatou ō ia e fai le feagaiga ma tagata o nuu ese o loo siʻomia i tatou; talu ona tatou teʻa ese ma i latou, ua oo mai iā i tatou le leaga e tele.” —Aso Gafua Faitauga muamua

O iinei, tatou te vaai ai i le autu o le faaosoosoga e lafoai le faatuatua: “Talu ai ona tatou o ese ma i latou, ua oo mai ai le tele o mea leaga ia i tatou.” O le faaosoosoina e fa'aoga le lalolagi, ia faatumauina le soifuaga masani tulaga, ia aloese mai le "faʻaosoina o le ulo", e pei ona latou fai mai ai. O le faaosoosoga o le aloese mai le faatiga, faatiga pe faalavelave i soo se tasi i le upumoni. I aso nei, o lenei ituaiga o maliega ma le lalolagi e masani ona paʻu i lalo o le fuʻa lautele o le "saʻo faaupufai."

Ou te manatu o le soifuaga faʻa onapo nei, e aofia ai le olaga i le Ekalesia, e afaina i le le malie o le mafaufau e faʻatiga na mafua mai o le faʻautauta ma amio lelei, ae o le tele lava o taimi o le palaʻai. O tagata ola aitalafu le tasi i le tasi faʻaaloalo ma talafeagai faʻaaloalo. Ae e ao foi ona tatou aitalafu le tasi i le isi i le mea moni-o lona uiga o le moligao. —o lē sa avea muamua ma Archbishop Charles J. Chaput, OFM Cap., “Rendering Unto Caesar: The Catholic Political Vocation”, Fepuari 23, 2009, Toronto, Kanata

Na fetalai Iesu “Amuia ē faatupuina le filemu”, ae lē o le “Amuia ē e saʻo i faiga faapolotiki.” Ae o le mea e faanoanoa ai, o le toatele o tagata o le Ekalesia i aso nei ua faia se sootaga ma le lalolagi, pe afai e le o aloaia, ona o lo latou le leoa, palaʻai, ma le mailei o le faamafanafanaga. E faigofie lava, sa'o? Ae e le aunoa ma ni taunuuga leaga. O faipule faʻapolokiki ma faʻamasino, aemaise lava i Sisifo, ua mafai ona faʻataʻavale solo i luga o le tulafono faʻale-natura - toe faʻamalamalamaina le natura o le e leʻi fanau mai, o le faaipoipoga, itupa, saienisi ma le taimi nei, saolotoga. E ese mai i le "fa'amatalaga" uiga ese o lo'o fa'asalalauina i luga o se upega tafa'ilagi e tau le masani ai, o le fa'aupuga e matua leoa ma le fa'afeagai ma se fa'alavelave lea e fa'ato'a fa'asagatau sa'o ma le Tala Lelei. Na mātauina e St. Pius X lenei faiga o loo faagasolo i le silia i le senituri ua mavae!

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i ai, Le au Paʻia e, o le a lenei faʻamaʻi - liliuʻese mai le Atua ... A mafaufau i nei mea uma e iai se mafuaʻaga lelei e te fefe ai neʻi avea lenei faiga leaga tele e pei o se muaʻi matata, ma masalo o le amataga o mea leaga na faʻapolopolo mo le aso mulimuli; ma ia atonu ua i ai i le lalolagi le “Atalii o le Malaia” o loʻo talanoa i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

O loo faamatalaina e Pope Falanisisi lenei faamai faapea fa'alelalolagi:

… O mea faʻalelalolagi o le pogai o mea leaga ma e mafai ona taʻitaʻia ai i tatou e lafoai a tatou tu ma aga ma talanoa i lo tatou faʻamaoni i le Atua e faʻamaoni i taimi uma. O lenei… ua taʻua o le liliuese, lea… o se ituaiga o "mulilua" lea e tupu pe a tatou fetuutuunai le aano o lo tatou tagata: faamaoni i le Alii. —POPE FRANCIS mai se aiga, Vatikana Radio, Novema 18th, 2013

Pe o tatou savavali ea i le Ekalesia, tautala, ma amio e pei o le lalolagi? Pe tatou te tu ese mai le motu o tagata pe tatou te fefiloi faatasi? Pe o tauaveina ea faailoga o le Talalelei i o tatou olaga ma molimau ina ia iloa ai e tagata le mea e maua ai le au Kerisiano… o fea e maua ai tatou?

Lenei seneturi fiainu mo le moni ... O le lalolagi faamoemoe mai ia tatou faigofie o le olaga, o le agaga o le tatalo, usitai, lotomaualalo, vavae ese ma le manatu faapito. —POPE PAULO VI, Faʻaevagelia i le Lalolagi Nei, 22, 76

E i ai se mea e sese pe a foliga mai o le Ekalesia e pei o se NGO (faalapotopotoga tumaoti) nai lo se faailoga mumu o le feteenai.[2]ff. O pope ma le Poloaiga Fou a le Lalolagi - Vaega II

E faapea foi ona pupula atu lo outou malamalama i luma o isi, ina ia latou iloa a outou amio lelei, latou te vivii atu ai i lo outou Tama o i le lagi… e le pona ma le le pona, o le fanau a le Atua e le pona i totonu o le tupulaga faapiopio ma le faapiopio, tou te susulu atu ai ia te i latou e pei o le malamalama i le lagi. lalolagi, a o outou taofimau i le upu o le ola. . . . ( Mataio 5:16; Fili 2:14-16 ).

Na faapea mai se tasi, "O i latou e filifili e faaipoipo i le agaga o le lalolagi i lenei vaitau, o le a teteʻa i le isi." I aso nei, e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava pe ona o le fefe, pipii atu i le agasala, po o le palaai, pe o tatou fetuunaia ea lo tatou faamaoni i le Alii? Pe tatou te mā i le suafa o Iesu? Pe tatou te fefefe ea e faafetaiaʻia mea ua tatou iloa e sesē pe lē tonu ona o le fefefe neʻi aveesea lo tatou talaaga, tulaga, po o galuega?

O le tausaga na tea nei, na tatou vaaia ai le tuuina atu e le Ekalesia o le pule e le masani ai i le Malo, ua oo ai ina aveesea e tagata le Faamanatuga. Ua pulea ea le aso o le fefe po o le faatuatua? O lea la, o le Ekalesia o loo i luga o se tofe matautia. O le taimi lava na faagutugutulua ai tagata Iutaia aposetate ma le tupu o Atioko, na ia leʻi faia se filemu: na ia manaʻo atili.

‘Ona tusi atu lea o le tupu i lona mālō ‘atoa, ‘ia tasi le nu‘u uma, ‘ia ta‘itasi ma lafoa‘i lona lava tu. —Aso Gafua Faitauga muamua

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu ai i tamaloloa se vaifofo io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le taufaasese silisili faalelotu o le Anetikeriso, o se pepelo seseese lea e faamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i le tino. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 675

E manaia a ea? Ia tasi i tatou uma ma tau lava ina fegalegaleai. E faʻapea foʻi, ona o le "lelei lautele", ua tatou vaʻavaʻai atu i le Setete i le 2020-2021 o loʻo solia atoa aia tatau ma saolotoga a le tagata lava ia aʻo folafola atu: "O loʻo tatou i ai uma i lenei mea." Ae o lenei? Pe o tui se tasi pe leai, saʻolotoga ua mou atu: Afai e te le'i faia se tui, e tatau ona tuliesea oe mai le sosaiete;[3]ff. Faatali se Minute – Ae faapefea le puipuiga faanatura? afai e tuiina oe, e le o toe umi ae faamalosia oe e fai “fa’aola fa’amalosi” i taimi uma e ta’u atu ai ia te oe—pe leiloa lou tulaga taua.[4]cnbc.com Ma e tusa ai ma le tele o tekinolosi a le lalolagi i le galulue faatasi ma Malo Aufaatasi,[5]id2020.org e le o toe umi ae le toe mafai e i tatou uma ona “faatau pe faatau atu” e aunoa ma se ID numera e noatia i le tulaga o le tui[6]biometricupdate.com; ff. Faatali se Minute – Ae faapefea le puipuiga faanatura? e mafai ona fa'ailoga ma teu sa'o i lalo o lou pa'u.[7]freewestmedia.com/2021/11/15/introducing-subcutaneous-vaccine-passports/ Aiseā ua aumaia ai e lenei mea i tatou i le tumutumuga o le liliuese ua faifai malie ona ʻai i tagata i lenei senituri ua mavae? Seʻi manatu i upu a Sagato Paulo:

O lenei o le Alii o le Agaga, ma o fea oi ai le Agaga o le Alii, ei ai le saolotoga. (2 Korinito 3: 17)

O le mea e i ai le agaga o anetikeriso, o i ai pulea... ma o le faaosoosoga e lafoai le upumoni ma le amiotonu ina ia na ona ola, ai, ma ola ai, o le a toetoe lava a le mafai ona tetee atu i aso a sau—sei vagana ai na o le alofa tunoa. O le mafuaaga lea ua tuuina atu ai lo tatou Fafine o se “vaa” mo nei taimi, e fesoasoani ai i lana fanau ina ia sao mai le lolo faasatani ua amata ona lofia i auvai o le saolotoga.

O lenei taua o loʻo tatou i ai… [faasaga i] malosiʻaga na faʻatamaʻia le lalolagi, o loʻo taʻua i le Mataupu 12 o le Faʻaaliga… Fai mai o le tarako na faʻataʻitaʻia se vaitafe tele e faasaga i le fafine sola, e tafiesea o ia… Ou te manatu e faigofie e faʻamatalaina le uiga o le vaitafe mo: o nei āu e puleaina tagata uma, ma manaʻo e faʻateʻa le faʻatuatuaga o le Ekalesia, lea e foliga mai e leai se mea e tu ai i luma o le malosiʻaga o nei āu o loʻo faʻaosoina latou lava auala. o mafaufauga, na o le pau le auala o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

O le loto faauliuli foi lena o le Tupu o Atioko. Ma o so o se tasi e le ifo i luma o lana faatonuga “mo le manuia lautele” e fasiotia, e pei ona tatou faitau i ai i aso nei. faitauga muamua.

‘Ona pu‘ea ai lea e le tupu o uso e to‘afitu ma lo latou tinā, ma fa‘asauāina i sasa ma sasa. malosi latou te aai i puaa e solia ai le tulafono a le Atua.

E foliga masani i la tatou aganuu fou o “faatonuga”? E leai se tasi o atalii na liliuese a o aioi atu lo latou tina ia i latou ia tumau faamaoni i le tulafono a le Atua—ae le o tulafono le tonu a le tupu (tagai Le Itula o le Le Usita’i o Tagata).

E faapena foi i le toeaina o Eleasaro. Sa ia musu foi faʻatagā e tuu atu i le tupu. Ma o lea, na leiloa lona saolotoga ma lona ola. Ae o loo tumau pea lana molimau e oo mai i aso nei…

“Ua silafia lelei e le Alii i lona malamalama paia, e ui lava sa mafai ona ou sao mai le oti, e le gata ina ou onosaia le tiga matautia o lo’u tino mai lenei sasa, ae o loo ou mafatia foi ma le olioli i lo’u agaga ona o lo’u tuuto atu ia te Ia.” O le ala lea na maliu ai o ia, ma tuua ai i lona maliu se faataitaiga o le lototele ma se faataitaiga e le mafaagaloina o le mama e le gata mo talavou ae mo le atunuu atoa. —Aso Lua faitauga muamua

 

O le liliuese sili talu mai le fanau mai o le Ekalesia
o lo'o manino lava le mamao i luma o lo'o si'omia ai i tatou.
— Dr. Ralph Martin, Faufautua i le Fono Pontifical
mo le Faalauiloaina o le Faaevagelia Fou
Le Ekalesia Katoliko i le iʻuga o tausaga: O le a le Tala a le Agaga? i. 292

Ua oʻo mai taimi na valoia mai Fatima -
e leai se tasi e mafai ona faapea mai ou te lei tuuina atu ni lapataiga.
E toatele na avea ma perofeta ma tagatavaai
filifilia e folafola atu le upumoni ma le matautia o lenei lalolagi,
a ‘ua to‘atele ‘ua lē fa‘alogo ma lē fa‘alogo mai lava.
Ou te tagi ona o nei tamaiti ua leiloloa;
ua faateleina le manino o le liliuese o le Ekalesia—
o oʻu atalii pele (ositaulaga) ua teena laʻu puipuiga...
Tamaiti, aisea ua outou le malamalama ai pea?…
faitau le Apocalypse ma i totonu o le a e maua ai le mea moni mo nei taimi.
—Lo matou Fafine ia Gisella Cardia, Ianuari 26th, 2021; cf. countdowntothekingdom.com

Aua ua e tausia laʻu savali o le tumau,
O le a ou tausia outou saogalemu i le taimi o tofotofoga
o le a oo mai lena mea i le lalolagi atoa
e tofotofoina ai e o nonofo i le lalolagi. Ou te vave sau.
Pipii mau i mea ua e maua,
ina ia leai se tasi mafai ona avea lou pale. (Faʻaaliga 3: 10-11)

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei, ma se tasi e fausiaina Countdown i le Malo

 

Faʻatau Fesootai

Faʻamaoni Faʻapolokiki ma le Liliuese Tele

Fetuutuunai ma le Liliuese Tele

Maasiasi ia Iesu

Le Nofoaga mo Fefe

Pulea! Pulea! 

Le Agaga o le Pulea

Fatima ma le Faʻaaliga 

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Mau.