O ai le Restrainer?

O se savali talu ai nei mai le tagatavaai Kanata, Fr. Michel Rodrigue, na tufatufaina lautele i se tusi na matou mauaina foi mai ia te ia (kiliki iinei e faitau i le pito i lalo o lenei tusiga). Fai mai na ia faia se miti faavaloaga lea na faaalia ai o Sagato Iosefo o le “pule” o le 2 Tesalonia 2 o loo taofia le Anetikeriso, ma o le a aveesea lenei taofi i le faaiuga o le Tausaga o Sagato Iosefa. ia Tesema 8th, 2021.

O le igoa o lenei "tagata taofiofi" na lauiloa i taimi o Sagato Paulo, ae leʻi tusia i lana tusi i Tesalonia. Lenei o le tele o leo i le Ekalesia, e aofia ai Tama a Ekalesia, fai mai e uiga i lenei fuaitau i le tele o seneturi ...

 

O ai le Restrainer?

I le 2 Tesalonia 2, o loʻo tautala ai St. Na ia tusia:

Ma oe iloa le mea o loʻo taofia ai nei ia mafai ona ia faʻaalia i lona taimi. Aua o le mea lilo o le amio leaga ua uma ona galue; na o ia o loʻo taofia nei na te faia faʻapea seʻia oʻo ia i fafo o le ala. Ma o le a faʻaalia le tagata solitulafono ... (2 Thessalonics 2: 6-8)

Na iloa e Sagato Paulo ma lana au faitau, o ai ma le mea o loʻo taofiofia le mea lilo o le soli tulafono, e iʻu i le "soli tulafono" - ae e leʻo taʻu maia ia i tatou. Talu mai lena taimi, Tama a Ekalesia, le au popoto ma le au paia ua masalosalo lava i le mea na iloa e le nuu o Sagato Paulo…

 

O Sagato Mikaele le Agelu Sili

O le mea mautinoa, o Sagato Mikaele le Agelu Sili, o le "puipuiga ma le puipuiga" o le Tagata o le Atua, o se ki taua na muamua atu i le faʻaaliga o le Anetikeriso. Na tusia e le perofeta o Tanielu le vaitaimi o le pulega a le Anetikeriso (Dan 12:11):

I lena taimi o le a tulai mai ai Mikaele, le perenise silisili, o le leoleo o ou tagata; o le a avea ma se taimi le mafaatusalia i mafatiaga talu mai le amataga o le malo seia oo i lena taimi… (Tanielu 12: 1)

Ma ua tatou vaʻaia foʻi, aʻo leʻi oʻo mai le faʻaaliga o le Anetikeriso, o loʻo tau le agelu a Mikaele ma le Lagi ma le tarako ma lana 'au paʻu ua paʻuʻu.

Ona tau ai lea o le taua i le lagi; O Mikaele ma ana agelu na latou tau ma le tarako…. o le gata tuai, o le ua igoa i le tiapolo ma satani, o le na faaseseina le lalolagi uma, na lafoina i lalo i le lalolagi, ma ana agelu na lafoina i lalo faatasi ma ia… Ona ou vaaia lea o le manu feʻai ua sau mai le sami ma ona nifo e sefulu ma ulu e fitu… Na avatu i ai e le tarako lona lava malosi ma lona nofoalii, faatasi ai ma le pule tele. (Faʻaaliga 12: 7-13: 2)

E tusa ai ma le tala faʻasolopito - ma e eseese tala o tala - Na faʻamanatuina e Pope Leo XIII le Misasa i se tasi aso, ae teʻi lava na maua se vaʻaiga i le taimi poʻo le maeʻa ai o le litoria. 

Leo XIII na vaʻaia moni lava, i se faʻaaliga, agaga faʻa temoni o loʻo potopoto i le Eternal City (Roma). - Matua Domenico Pechenino, molimau vaaitino; Ephemerides Liturgicae, lipotia mai i le 1995, i. 58-59

Ina ua maeʻa, sa tusia e le Tama Paʻia le tatalo ia Sagato Mikaele le Agelu Sili. O se faʻamatalaga puʻupuʻu e tatau ona faʻamatalaina pe a maeʻa uma Masini Maualalo i le lalolagi atoa. Ae i le faʻamatalaga umi atu, na tusia ai e Pope Leo lena "tarako" i le Faaaliga Mataupu 12:

Faʻauta, o lenei fili taʻutaʻu ma fasioti tagata ua lototele lava… O lenei tarako leaga na liligi mai, pei o se lolo sili ona le mama, le oona o lona loto leaga i tagata… I le Nofoaga Paia lava ia, lea na faatuina ai le Vaʻai i le mea sili ona paia. O Petelo ma le Nofoa o le Upu Moni mo le malamalama o le lalolagi, ua latou siitiaina le nofoalii o lo latou amio leaga inosia, ma le amioletonu mamanu ina ua lavea le Faifeau, o le a faataapeapeina mamoe…. —Mai le Roman Raccolta o Iulai 23, 1898, ma le faaopoopoga na faamaonia ia Iulai 31, 1902; romancatholicman.com

Ona ia talosagaina lea o St. Michael:

Tulai ia oe, le Perenise e le mafai ona manumalo… o lo latou puipuiga ma le puipuiga; i le Thee Holy Church mamalu ona o lona puipuiga faasaga i le leaga le mana o seoli; Ia te Oe ua tuuina atu e le Atua i ai agaga o tagata ia faamautuina i le faaeaea faalelagi. Oi, tatalo i le Atua o le filemu na te tuu Satani i lalo oo tatou vae… ma sasaina i lalo le tarako, le gata tuai o le tiapolo ma Satani, ia e toe faia ia faatagataotauaina i le to, ina ia na le toe faʻasesēina le malo. Amene —Mai le Roman Raccolta o Iulai 23, 1898, ma le faaopoopoga na faamaonia ia Iulai 31, 1902; romancatholicman.com

O mea taua e lua… na vaʻaia e Pope Leo le taimi o le a "taʻia" ai le pope i le lumanaʻi ma faʻataʻapeʻapeina mamoe. Talu ai o le fua lea o le "amioletonu mamanu" o Pope Leo XIII lava ia o le a faʻatatau i le Freemason,[1]ff. Aumua Genus pe o le faʻasino lea i le pope na fasiotia pe faʻatafeaina - pe masalo ua leiloa le pule atoatoa o le amio mama, o lona uiga, faʻafoligaina o le lafu ma faʻataʻamilo le ala mo lena Wolf, le "Son of Perdition"? Lona lua, o le Pontiff vaʻai ia Sagato Mikaele o se ituaiga o malosiʻaga faalelagi sasaina le tarako. 

 

O le Emepaea o Roma ma Sisifo

O se manatu e sili ona malosi o le "ia" na te taofia le Emperor o Roma, o se sui o le tulafono ma le faatonuga na faamalosia e le Emepaea o Roma. Ua aoao atu Sagato Paulo o le Aso o le Alii e muamua lava i le liliuese poʻo le fouvale, o se fouvalega, a taʻamilosaga faasaga i le faatuatuaga (atonu na aofia ai i le faa-kerisiano aganuu), lea e faʻaiʻuina i le foliga mai o le Anetikeriso poʻo le "le faʻale-tulafono."

Lenei fouvalega poʻo le pa'ū ese e masani ona malamalama i ai, e Tama anamua, o se fouvalega mai le malo o Roma, lea na muamua faʻaleagaina, ae le i oʻo mai le Anetikeriso. Atonu, atonu, malamalama foi i ai i le fouvalega o le tele o malo mai le Ekalesia Katoliko lea, i se vaega, ua uma ona tupu, e ala i Mahomet, Luteru, ma isi ma atonu e talitonuina, o le a sili atu lautele i aso. o le Anetikeriso. —Faʻamatalaga pito i lalo o le 2 Tesa 2: 3, Douay-Rheims Tusi Paʻia, Baronius Press Limited, 2003; i. 235

Tusia e St.John Henry Newman:

O lenei pule taofi [e] masani ona taʻutino mai o le malo o Roma… Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ai: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i le aso. —St. Katinale John Henry Newman (1801-1890), Advent Sermons on Antichrist, Lauga I

E maitauina o le taʻutaʻua o Katinale Robert Sarah na faamamafaina e faapea o le taimi nei o le pa'ū faaleagaga ma faalelotu o le itu i Sisifo, o se toe vaega o le Emepaea o Roma, o le "mafuaʻaga" o lo tatou pauu atu i se fou ituaiga seoli i le lalolagi:

O le faʻalavelave faʻaleagaga e aofia ai le lalolagi atoa. Ae o lona mafuaʻaga o i Europa. Tagata i Sisifo ua tausalaina i le teenaina o le Atua… O le paʻu faaleagaga ua i ai le uiga lava i Sisifo…. Aua e musu le [tamaloa i Sisifo] e amanaʻia o ia o se suli [o le agaga ma aganuu], e faasalaina le tagata i seoli o le saolotoga o tulaga o le lalolagi lea e fetaiaʻi ai aia a le tagata lava ia e aunoa ma se tulafono e pulea ai i latou e ese mai tupe mama i soo se tau… O Sisifo musu e talia, ma o le a talia naʻo mea na ia fausiaina mo ia lava. Transhumanism o le sili avatar o lenei gaioiga. Talu ai o se meaalofa mai le Atua, o le tagata natura lava ia avea le mafai gafatia mo sisifo tagata. O lenei fouvalega e aʻa faʻaleagaga. -Katoliko Faʻasalalau, Aperila 5th, 2019

Tuuina atu uma faʻailoga o tatou taimi i le seneturi ua tuanaʻi pe sili atu, le Lona fa o pisinisi taʻamilosaga O loʻo tatou ulufale nei o se sui tauva mo lenei fouvalega sili faasaga i le Atua - o se gaioiga faʻasolosolo e teena le fuafuaga a le Atua o le foafoaga ma saili e faʻataunuʻu le faʻaosoosoga i le Faatoʻaga o Etena e ala i le "malamalama" ma tekinolosi. "O le a pupula ou mata, ma o le a avea oe e pei o le Atua, iloa le lelei ma le leaga" (Kenese 3: 5).

O se tuʻufaʻatasia o tatou tino, tatou numera, ma a tatou faʻamaoniga moni. —Pofofoa. Klaus Schwab, o le faauluuluga o le World Economic Forum (WEF) ma o le taitai faamaopoopo o le Fa o Atinae a Alamanuia. Mai O le Tu aʻe o le Anetikeriso, 20: 11, rumble.com

E matua taua lava o Malo Aufaatasi, le Vatican's Pontifical Academy of Science, ma le tele o taitai i Sisifo, e le o le Peresetene Joe Biden, na saini i luga o le WEF o le "Great Reset", e masani ona talosagaina ana faaupuga "Build Back Better". E le mafai ona e "toe setiina" seʻi vagana ua e toe amata; e le mafai ona e "toe faʻaleleia atili" seʻi vagana ua e lepetia mea o loʻo i ai. Faʻapea, a o tatou vaʻai atu i le lalolagi sapalai filifili ua malepelepe ma vailaʻau faʻatonutonu faʻateʻa 'olo puipuia i atunuʻu i Sisifo, e pei o le lautele-fanaina o leoleo, tagata fuimu, ma tagata faigaluega soifua maloloina - o loʻo tatou molimauina le molimauina o se faʻatafunaga fuafuaina o Sisifo, pe a le o le atoa atinae o le lalolagi. 

… O le latou autu lava autu malosiaga ia matamata i ai - e taʻua o le matua soloia o le atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga Kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o o le a aumai ai faavae ma tulafono naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua GenusEncyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

 

O le "papa" Peteru

I leisi itu, o le "papa" o loʻo faʻavae ai le Ekalesia - ma na tuʻufaʻatasia ma malo o Sisifo - o le Tama Paʻia lava ia. Benedict XVI manatu ia Peter o le sui o se ituaiga o restrainer faasaga i le leaga:

O Aperaamo, o le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi, o le lolo o le faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina le foafoaga. O Simona, le tagata muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso… ua avea nei ma ala o lona faatuatua faaAperaamo, lea ua toe faafouina ia Keriso, le papa e tetee atu i le le mama o galu o le le talitonu ma lona faatafunaga o le tagata. —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56)

E fesoʻotaʻi lava i le Tama Paʻia le Tino atoa o Keriso - tamaloa ma fafine paʻia - pe leai foi. Ina ua tatalo Pope Benedict XVI mo le faanatinatiina o le Triumph of the Immaculate Heart, na ia faamatala mulimuli ane:

… O le malosi o le tiapolo e taofiofia lava, ma toe fai foi le mana o le Atua lava ia e faʻaalia i le mana o le Tina ma faʻaolaina. E valaauina pea le Ekalesia ina ia faia le mea na finagalo ai le Atua ia Aperaamo, ina ia mautinoa ia lava tagata amiotonu e taofiofia le leaga ma le faafanoga. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press); i. 166

I o tatou taimi, e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua, o le aseta sili a tagata amio leaga o le palaai ma le vaivai o tagata lelei, ma o le malosi uma o le pulega a Satani e mafua ona o le vaivai o le Katoliko. —POPE ST. PIUS X, Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

I se feau ia St. Faustina, tatou te faʻalogo ai i le faʻatonutonuina o le taulaga:

Ona ou faʻalogo lea i le leo mai le pupula: “Tuʻu le pelu i lona tulaga; o le taulaga e sili atu. ” -Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 394

Fai mai le Navarre Bible Commentary:

E ui lava e leʻo matua manino mai le uiga o le faamatalaga a Sagato Paulo ii (o le aufaʻamatala anamua ma aso nei na ofoina uma ituaiga faʻauigaina), o le tuʻufaʻatasiga o ana saunoaga e foliga manino mai lava: o loʻo ia apoapoaʻi tagata ia tumau i le faia o mea lelei, aua o le sili lena auala e aloese ai mai le faia o mea leaga (leaga o le "mea lilo o le amio leaga"). Peitai, e faigata ona fai saʻo le mea o loʻo aofia ai i lenei mea lilo o le soli tulafono poʻo ai o loʻo taofia. Ua manatu nisi fai faʻamatalaga o le mea lilo o le soli tulafono o le gaioiga a le tagata o le soli tulafono, o loʻo taofiofia e tulafono maʻaʻa na faʻamalosia e le Emepaea o Roma. Fai mai isi o Sagato Mikaele o ia lea o loʻo taofia le soli tulafono (Faʻaaliga 12: 1; Faʻaaliga 12: 7-9; 20: 1-3, 7)… E faʻaali ai ia te ia le teteʻe ia Satani, taofi ia pe faʻasaʻolotoina o ia… o isi e manatu o le taofiofia o le tagata o le amio leaga o le auai malosi o Kerisiano i le lalolagi, o e ala i upu ma faʻataʻitaʻiga e aumaia ai aʻoaʻoga ma le alofa tunoa o Keriso i le toatele. Afai e faʻatagaina e tagata kerisiano lo latou maʻelegā (fai mai lenei faʻauigaina), o lona uiga o le a taofia le taofiofia o mea leaga ma o le a mulimuli mai le fouvalega. - Tesalonia ma Tusi Faifeau, i. 69-70

 

O le Eucharist Paia

Pe o le mea o loʻo taofia ai, o Iesu lava ia i le Eukalesitia Paʻia - mulimuli ane "aveʻesea" mai maota o a tatou ekalesia ina ia maua ai se avanoa mo le "mea inosia"?

… O taulaga faalauaitele [o le Misasa] o le a muta atoa… —St. Robert Bellarmine, Tomus Primus, Liber Tertius, i. 431

Mai i se tasi o latou sa sau se tamai nifo [Anetikeriso] lea na tupu ma ola agaʻi i saute, sasaʻe, ma le laueleele matagofie. Na tupu aʻe e oʻo lava i 'au o le lagi, ma na lafo ifo i le lalolagi nisi o' au ma nisi o fetu ma solia o latou (Faaa. Ina ua pau Fuga). Na tupu e oʻo lava i le Aloalii o le talimalo [le Pope?], mai ia te ia na aveʻesea ai taulaga i aso uma, ma lona malumalu sa lafo i lalo [le Vatikana?]. O le talimalo na aveina faʻatasi ma taulaga i aso uma i le taimi o le solitulafono. Na ia lafoaʻi le upu moni i le eleele, ma manuia ai ana galuega… Talu mai le taimi na soloia ai taulaga i aso uma ma faatuina ai le mea inosia faatafunaina, e tasi le afe lua selau ivagafulu aso. (Daniel 8:9-12, 12:11)

A e vaʻaia le mea inosia faʻatafunaina na tautala ai e ala ia Tanielu le perofeta o tu i le mea paʻia (ia malamalama le tagata faitau), ona sosola lea o i latou i Iutaia i mauga… (Mata 24: 25-16)

O le taua o le Misasa o se taofiofi o ituaiga na faʻamamafaina e le lua sili Au Paia i le Ekalesia:

A aunoa ma le Misasa Paia, o le a le mea o le a tupu i tatou? Uma ii lalo o le a fano, aua na o lena e mafai ona taofia le aao o le Atua. —St. Teresa o Avila, Iesu, Lo Tatou Alofa Eucharistic, saunia e Fr. Stefano M. Manelli, FI; i. 15 

E faigofie lava i le lalolagi ona ola e aunoa ma le la nai lo le faia e aunoa ma le Paʻu Misasa. —St. Pio, Ibid.

 

Ua uma ona siʻi le mea taofi?

Ole mea lea e mulimuli mai, o se mea na tupu ia te aʻu, na taua tele i laʻu auaunaga mo le malamalama ile itula ua tatou ulufale atu ai nei. Na fesiligia aʻu e le epikopo Kanata Katoliko e tusi lenei mea i lalo ma faʻalauiloa, ma o le a ou toe faia foi iinei. [2]ff. Aveesea le Restrainer 

I le 2005, sa ou alu naʻo laʻu taʻavale i British Columbia, Kanata i le konaseti taamilosaga na ou alu ai i laʻu nofoaga na sosoʻo ai, ma fiafia i le vaʻaiga, faʻasolosolo solo mafaufauga ... ae faʻafuaseʻi lava ona ou faʻalogo i totonu o loʻu fatu upu:

Ua ou siiina le taofi.

Na ou lagonaina se mea i loʻu agaga e faigata ona faamatala. E peiseai o se galulolo faateʻia na ui atu i le lalolagi — e peiseai se mea i le lalolagi faʻaleagaga na faʻasaʻolotoina. I lena po i loʻu potu malolo, sa ou fesili ai i le Alii pe o le mea na ou lagonaina o i Tusitusiga Paia, talu ai o le upu "restrainer" sa ou le masani ai. Na ou tago i laʻu Tusi Paia na tatala saʻo i le 2 Tesalonia 2: 3-8, lea na e faitauina i luga. E leai se tala, na ou teʻi ina ua ou faitau i le upu "restrainer" i le uliuli ma le paʻepaʻe.

O le mea na mulimuli ane mulimuli ane i lena tausaga o le amataga o le toe faauigaina o le tulafono faʻanatura i Kanata, i lenei tulaga faʻaipoipoga - lea na sosolo vave i isi atunuʻu. Ona sosoʻo ai lea ma le "itupa faʻavae" ma le aia tatau e foafoa ai mai manifinifi ea o se tasi itupa. Ma le mea moni, o le mafaufauina faʻafitia o le avea ma tagata e leʻi fananau mai o loʻo faʻaauauina pea i le lalolagi atoa pepe pei o lea e leʻi vaʻaia lava e le lalolagi.  

… O lo tatou lalolagi i le taimi lava e tasi faʻafitauli e le lagona o le amiosaʻo maliliega ua paʻuʻu, maliliega a aunoa ma le faʻamasino ma faʻaupufai faʻapolokiki… Seʻi vagana ua i ai se maliega autasi i luga o le taua mafai faʻavae ma tulafono faʻagaioiga. O lenei maliega autasi na aumai mai le tofi tuufaasolo a le au Kerisiano ua i se tulaga lamatia… O le mea moni, o lenei mea ua mafua ai mafuaaga tauaso i le mea e taua. O le teteʻe i lenei gasetoto o mafuaʻaga ma ia faʻatumauina lona agavaʻa mo le vaʻaia o mea taua, mo le vaʻaia o le Atua ma tagata, mo le vaʻaia o le mea lelei ma le mea moni, o le fiafia masani e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma o le loto lelei. O le lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010

I se upu, ua tatou molimauina moni "le faʻatulafonoina," lea e faʻaauau pea i lenei taimi ona o tulafono o le faʻasaienisi ua uma ona lafoai ina ia mafai ai ona faʻatosina tagata i Sisifo i lalo i lalo o pou e lua o le Great Reset: "COVID- 19 "ma le" suiga o le tau. "[3]Le Toe Maua Tele ma O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

O le faʻasologa i tua o le Covid pseudo-fomaʻi faʻatonuga e le gata na faʻaumatia le faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi na ou faʻatinoina ma le faʻamaoni o se fomaʻi i le tausaga ua teʻa… liliu ese ai. leai Ou te le iloa le malo faʻaaliga i loʻu moni faʻafomaʻi. O le manava-manava saosaoa ma le le faʻamalieina lelei faatasi ai ma le aufaasālalau-alamanuia laʻasaga ua galulue faʻatasi i ai tatou poto faafomai, temokalasi ma le malo e amata ai lenei faʻatonuga fou faʻafomaʻi o se fouvale galue. —O se fomaʻi Egelani le faʻailoaina ua taʻua "O le Fomaʻi o Covid"

O le mea lea, e foliga mai tatou te faʻamalieina i saosaoa Warp upu taua a le Ekalesia Tama, Lactantius:

O le a faʻamasiasiina le faʻamasinoga uma, ma o le a faʻatafeaina tulafono… O le taimi lena o le a lafo ai le amiotonu i fafo, ma inosia le taʻumamaina; o le a faaumatia ai e le amioleaga tagata lelei o ni fili; e leai se tulafono, poʻo se faʻatonuga, poʻo se aʻoaʻiga faamiliteli e faasaoina… o mea uma o le a faafememeaiina ma palu faatasi faasaga i le saʻo, ma faasaga i tulafono o le natura. Ma o le a faʻatafunaina le lalolagi, e peiseai e tasi le gaoi masani (Faaa. O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi). A faʻapea ona tupu o nei mea, ona vavaeʻese ai lea o e ua amiotonu ma e ua mulimuli i le upu moni mai ia i latou ua amioleaga, ma sosola i tuulafoaʻiga. —Church Father, Lactantius (pe tusa o le 250 -c. 325), Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 15, 17

I le vaitaimi lena o le a fanau mai ai le Anetikeriso, o le a tele taua ma o le a saʻo le faʻatafunaga i le lalolagi. O le a salalau solo aʻoaʻoga sese ma o le a folafola faalauaʻiteleina e le aufailotu se mea sese e aunoa ma le taofiofia. E oʻo lava i tagata kerisiano masalosalo ma le masalosalo o le a faʻamalieina e uiga i talitonuga o le Katoliko. —St. Hildegard, Auiliiliga concering le Anetikeriso, E tusa ma Tusitusiga Paia, Uputuu ma faaaliga tumaoti, Prof. Franz Spirago

Pau lava lea o le mea na fai mai e tele mea na taofiofia le Anetikeriso, e le taumateina, ua le o toe faia. Ma faʻatasi ai ma lena, matou te lagona o lenei fautuaga e le mafai ona sili atu lona taua nai lo lenei itula:

Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua; ua ia taʻu atu ia te oe mea e uiga ia Anetikeriso ae leʻi taunuu. Pe o le a tupu i lou taimi tatou te le iloa, pe o le a tupu i tua ia te oe tatou te le iloa; ae o le mea e lelei ai, ona e iloa nei mea, e tatau ona e faʻamalosia oe lava muamua. —St. Cyril o Ierusalema (c. 315-386) Fomaʻi o le Ekalesia, Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.9

 

—Mark Mallett o le tusitala o Le Fetauiga Mulimuli ma Le Upu Nei, ma se tasi e fausiaina Countdown i le Malo


 

Mo nisi iloiloga…

Archangel St. Gabriel ia Fr. Michel Rodrigue i le po o Mati 17th, (vaveao o Mati 18), 2021:

I le po o Mati 17, 2021, le Agelu a le Alii (mulimuli ane, na ou malamalama o le Saint Gabriel le Archangel) na sau i le 2:30 i le po e taʻu mai ia te aʻu e uiga i le paia ma le tele faitalia.[4]faitalia: o le agavaʻa poʻo le paoa e iloa ai le mea e faʻatuatuaina pe talafeagai i le va fealoai. o Saint Joseph ma le Aiga Pa’ia ma lana matafaioi i le iuga o taimi leaga. Ou te fai atu "iʻuga o taimi leaga" e faʻailoa ai se vaitaimi e ese mai le toe afio mai o Keriso i le iʻuga o taimi.

Lenei poto masani, lea o le a ou faʻamatalaina… Ou te taʻua o se miti faʻaperofetaga. Na muamua faʻaalia e Kaperielu o ia lava o se susulu matagofie tele. Na faasolosolo lava, ona ou faia le foliga o se tagata o le malamalama ma le mea e pei o apaʻau o le malamalama. Na afua mai i lona avea o se susulu na aumaia uma le olioli ma le matua loloto filemu i le Atua. Na pei o le laa i totonu o se vaega o le lagi, vaʻai atu i ai. Ona lagonaina ai lea o lona leo:

Na ou sau e faʻaalia le faʻautauta o Sagato Iosefa mai le taimi na ou talanoa ai ia te ia seʻia oʻo i le aso na te tuua ai le lalolagi. O lana matafaioi o le puipuia ma le puipuia o le Aiga Paʻia o se tasi o le toafilemu ma le talitonuina tele i le Atua, le Tama Faavavau. O ia, e pei foi o le Maria Sili Ona Paia, na tuuina atu i ai le muamua, sili ona paia malamalama o le mea lilo o le Tolutasi o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia. O le taliaina fua o le avea o le Taupou Maria ma ana faato'ānofotane na maua ai e ia le fiafia o se aʻoaʻoga totoina faʻatasi ma le ola ma le tama faʻatasi ma Iesu, lona Foafoa, lona Tupu, ma lona Alofa-lenei malamalama na mauaina e Iosefa mai le alofa sa ia te ia mo Maria , lona faʻaipoipo, ma mai le finagalo o le Tama Silisiliese. Mai lava i lena taimi, na ave ai e Iosefa Maria, lona toʻalua, i lona fale, ma faʻamaonia le galuega a lona alofa mo Maria ma le Tama.

O le tala na tupu i le taimi na soifua mai ai le Faʻaola na atili ai ona mafaufau loloto i lana pule silisili, lea na mafai ai ona faʻasaoina le Tamaititi-Atua ma Lona Tina mai soʻo se faʻailoga e ono lamatia ai le faʻailoga o le Tamaititi - o lea la, o le E mafai e le tiapolo ma ana uo ona faʻaleaga ia Iesu ma Lona Tina. O lona malosi ma lona alofa na taofia ai le tiapolo ma ana mea faʻalelotu. Seʻia oʻo i le aso na fanau ai le Tamaititi Tupu, e oʻo lava ia Herota ma lana au malaga, latou te leʻi iloa se mea e uiga i ai. A o le faʻailoga sa i le lagi; o Magi ua leva ona savavali e feiloaʻi ma le Tama-Atua, ma leoleo mamoe, o le laʻititi o tagata, na aʻoaʻoina e leo o agelu!

I le taimi na manaʻo ai Herota e fasioti le Tama-Atua, na ou lapataʻia Iosefa i se miti, e ala i le finagalo o le Tama Faavavau, e ave le Tamaititi ma Lona Tina ma sosola i Aikupito. Na nofo ai pea o ia iina seʻia oʻo ina maliu le aliʻi saua. I tua i Nasareta, na tumau ai le Aiga Paʻia i tausaga uma o le tuputupu aʻe o Iesu. Leai se tasi e masalomia o ai Iesu ma Lona Tina. O le faitalia a Iosefa na lelei atoatoa ina ia aua neʻi tosina mai ai mata o le tiapolo ma taofia ai le fuafuaga a le Atua, lo tatou Tama. O le tulaga faʻatama tama a Iosefa na faʻamalumalu ai le Tamaititi ma Lona Tina i se auala sili atu na le mafai ai e seisi ona faʻamatalaina pe faʻalatalata atu i ai. O le agamalu o Iosefa e pei o le ana o le Papa, puipuia le Tamaititi ma Lona Tina mai le le masani ai uiga o lenei lalolagi. O lenei faitalia na faaauau pea i le le leoa ma tatalo, i galuega i aso uma, ma e oo lava i taimi o malologa, ina ia aloese ai mai le masalosalo i le i ai o le Mesia a le Atua. O le usitaʻi o Iosefa i le faia o le finagalo o le Tama Faavavau ma le lotomaualalo ma le loto mama na avea ai o ia ma tamaʻi sui sili ona maoaʻe i le lalolagi, i le ogatotonu o le Aiga Paʻia. O lona tama ma lona tamaloa sa tali tutusa lava ma le manaʻoga o le Atua mai le amataga o mea uma. Ma, pei ona puipuia e le Sagato Iosefa Iosefa le Tamaititi ma Lona Tina, na ia puipuia foi le Ekalesia i lona tuputupu aʻe faʻasolopito i se sili atu paia auala i nei taimi o ou taimi.

O taimi nei e manaʻomia le siʻiina o le ie puipui o le meaalofa a le Atua o le faʻautautafa mo Sagato Iosefa i lana matafaioi mo le Ekalesia a Keriso. O le taimi lenei e faʻaalia ai upu o le tusi lona lua i Tesalonia, natia mai le amataga o le Ekalesia. O le mea moni, o le tagata lilo lea e taofi pe taofi le faʻaalia o le anetikeriso ma lana pule faʻamalosi, e tatau ona faʻaali nei ina ia malamalama tagata amiotonu uma i mea na tutupu. E tatau ona e tu sauni ma teu pea au lamepa mo le faʻaaliga o le Atalii o le Tagata. O le tusitusiga paia lenei a le tusi lona lua a Sagato Paulo i Tesalonia, mataupu 2 (1-13):

Uso e, matou te fai atu 'iā te' outou, e uiga i le afio mai o lo tatou Aliʻio Iesu Keriso, ma lo tatou potopoto faʻatasi ma ia, 'aua neʻi luluina faafuaseʻi o' outou mafaufau, pe faʻamataʻuina foʻi 'outou i le agaga, poʻo le tuʻuina atu e se gutu, poʻo i se tusi fai mai mai ia i matou i le aafiaga o le aso o le Alii ua latalata mai. Aua neʻi faʻaseseina oe e seisi i soo se auala. Aua seʻi vagana ua muamua le liliuese ma faʻaalia le tagata solitulafono, o le tasi o le a malaia i le malaia, o le na tetee ma faʻamaualuga o ia lava i luga o soʻo se mea e taʻu o atua ma mea e tapuaʻi ai, ina ia nofo ai o ia i le malumalu o le Atua, fai mai o ia o Se atua — e te lē manatua 'ea na ou taʻu atu' iā te oe nei mea a o tatou i ai ma oe? Ma o lenei ua e iloa le mea o taofi, ina ia mafai ona ia faʻaalia i lona taimi.

Aua o le mea lilo o le soli tulafono ua uma ona galue. Ae o le tagata e taofi na te faia na o mo le taimi nei, seʻia ia aveʻesea mai le vaaiga. Ma o le a faʻaalia ai le tagata amioleaga, o le a fasiotia e le Aliʻi [Iesu] ma le mānava o lona gutu ma le faia leai se malosi e ala i le faʻaalia o lona afio mai, o le tasi o lona sau e puna mai i le mana o Satani i galuega mamana uma ma faʻailoga. ma mea ofoofogia e pepelo, ma i mea leaga uma pepelo mo i latou ua fano ona latou te leʻi taliaina le alofa o le upu moni ina ia mafai ona latou faʻaolaina.

O le mea lea, ua auina mai e le Atua ia i latou le pule taufaasese ina ia latou talitonu ai i le pepelo, ina ia i latou uma oe le talitonu i le upu moni ae ua faamaonia mea sese e mafai ona faasalaina.

Le uso e, e tatau 'ona matou faʻafetai i le Atua mo' outou e le aunoa, le 'au uso e,' ua alofagia e le Aliʻi;

Ioe, "o le mea lilo o le amioletonu ua amata ona galue"; tuu ia lava ia "o le na te taofiofia" ia nei tiaʻi. Lenei aso, ou te fai atu ia te oe: O le tasi e taofia ia o Sagato Iosefa! E ala i lana tatalo ma lana faʻatoga, na fesoasoani ai Sagato Iosefa i tagata talitonu i se tauiviga faʻaleagaga mo le puipuiga o le faʻatuatua o le Militant Church, ma tatalo a le 'au paʻia ma agaga i purgatory. O lona uiga, o le Ekalesia Manumalo ma le Ekalesia Puapuagatia, o le fesoasoani mai a Sagato Iosefa ma le Taupou Maria, o loʻo avea ma talipupuni o le faʻatuatua na taofia le anetikeriso e oʻo mai i le taimi nei.

Faʻalogo lelei aʻu upu. Ua tumu le ipu o amioletonu, ma e le o toe umi ae oʻo mai le taimi mo le Ekalesia e faʻasauāina ai le au amiotonu. O le finagalo o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paʻia o lenei tausaga, 2021, na folafolaina e Pope Francis le tausaga o Sagato Iosefa. O se faʻamanuiaga sili o le puipuiga ua ofoina atu ia te oe. I lenei tausaga, o le a faʻamalosia oe e faia se filifiliga. O le mea e faʻaalia o ia o se tui-faʻaola, ua naʻo se mea sese. E le o toe mamao, o le Mark of the Beast o le a faʻaee atu ia te oe ina ia mafai ai ona faʻatau, e 'ai, pe malaga. O le tausaga 2021 o le tausaga o le iloatino mo i latou e mananaʻo ia faʻamaoni ia Keriso. Ia i latou uma e fia mulimuli ia Keriso, o le a fesoasoani le Sagato Iosefa ia te oe. Ae tatau ona alu ese ma le faʻaeteete ia Tesema 8.

E oʻo mai i le taimi lena, ma ua amataina lava, o i latou uma e teʻena Keriso o le a mauaina i latou lava i totonu o se malosiaga o le faʻaseseeina o le a latou talitonu ai i le pepelo - o le lautele ma lalolagi paneta pepelo faʻamaopoopoina ma saunia e le acolytes o le anetikeriso. O loʻo latou fausiaina se Ekalesia pepelo, o le mea moni o le vafealoai tino o le anetikeriso. O i latou ia e pule i le fefe, pule faʻamalosi, o mafaufauga faʻa-komunisi ma agafesoʻotaʻi. O loʻo latou fausiaina se pepelo, uso faaleuso. Ua latou ofi atu i totonu o le Ekalesia a Keriso ma le manatu e faʻaleagaina ma faʻaleagaina ana faʻamanatuga. O mea uma ua paʻuʻu i le tulaga. Le taʻitaʻi atu ia Tesema 8, o nei leaga acolytes o loʻo faʻatulagaina latou lava e ala i ala o faʻasalalauga ma fausia ai se tulaga o masalosaloga, fefe, ma faitioga.

E tatau ona latou sauniuni mo le afio mai o le Le Paʻatasi e ala i le faʻatulagaina o se lalolagi faʻavasega ai fevaevaeaʻiga ma le le mautonu o le a nofotupu e afaina ai le Moni o le aʻoaʻoga a le Ekalesia. O le a taia le Ekalesia i soo se mea i mea taufaaleaga ma tuuaiga. O gaioiga e faʻafitia tamaloloa ma fafine o le a avea ma faamasino fou o lenei pepelo lautele. O le a tulaʻi mai feteʻenaʻiga i aiga finau i le manaʻomia o tui ma le Faʻailoga o le Manu Feʻai. O feeseeseaiga i le va o malo o le a oʻo mai i se tulaga o mea uma o le a foliga mai ua leai se faamoemoe. E maalili loto, o loto fuatiaifo e fusifusia ma pogisa e le agasala ua salalau solo i mea uma.

E ui lava o vao a le anetikeriso na foliga mai na mapuna aʻe ai le au amiotonu ma le au paia, ma aumaia ai le lagona o le maliu o le Atua ma le iʻuga o le Ekalesia Katoliko, o nei mea uma ua na o ni foliga vaaia. Pe a litaea le Sagato Iosefa, o le Immaculate Heart of Mary o le a amataina le amataga o le Manumalo o lona Immaculate Heart mo lana fanau ma mo le Ekalesia. O le Ekalesia o le a feagai ma tiga o le faʻamamaina lea o le a faʻatasi ai le Taupou Maria ma ia o le Tina o Faʻanoanoa. O nisi o lana fanau o le a avea ma maturo; o le a latou ofuina le alofilima o le Manumalo o Keriso i le aso o le Manumalo o le Immaculate Loto o Maria. I le taimi o le a tulaʻi ai le anetikeriso, o le taimi o le sulufaʻi saunia e le Paia Loto o Iesu ma Maria ma le mama aʻiaʻi o le Au Paia o Iosefa o le a leo. O le sulufaʻi o le galuega a le tolu ma le afa tausaga na faʻasalalau i le Tusi o Faʻaaliga. O galuega a le Atua.

Lafu povi, aua le fefefe. Vaʻai ma mata o le faʻatuatua, faʻamoemoe, ma le alofa. O fale puipui o loʻo i lalo o le puipuiga faʻapitoa a le tatou Lady of Mount Carmel. Ole ala lea na manaʻomia e lona Immaculate Heart. Ua le mafai nei ona e vaʻai i galuega a le Aiga Paʻia o Iesu, Maria, ma Iosefa? Mea uma e tatau ona e iloa na fai mai. Ola i le talitonuina e faʻataunuʻuina le Finagalo Paia, ma fai pea lenei tatalo: Iesu e, ou te faʻatuatua ia te oe!

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 ff. Aumua Genus
2 ff. Aveesea le Restrainer
3 Le Toe Maua Tele ma O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi
4 faitalia: o le agavaʻa poʻo le paoa e iloa ai le mea e faʻatuatuaina pe talafeagai i le va fealoai.
lafoina i Feau Tusitusia.