“Maria, lou malamalama moni” ia Valeria Copponi i le aso Fepuari 23, 2022:
“E manino lava o ia o le tinā o tagata o Keriso’ . . . talu ai ona o lona alofa ua auai i le aumaia o le fanau mai o tagata talitonu i le Ekalesia, o tagata o lona ao.” —CCC, n. 963
“O lea ua avea ai o ia ma se “silisili ma . . . tagata tulaga ese atoatoa o le Ekalesia”; e moni lava, o ia o le “faia o le iloaina… O lenei tulaga faatina o Maria i le faatulagaga o le alofa tunoa e faaauau pea e le motusia mai le maliega na ia tuuina atu ma le faamaoni i le Folafolaga ma sa ia lagolagoina e aunoa ma le masalosalo i lalo o le satauro, seia oo i le faataunuuina e faavavau o le au filifilia uma. Na aveina a'e i le lagi na te le'i lafoaia lenei tofi faaola ae o lana puluvaga uigaese o loo faaauau pea ona aumaia ia i tatou meaalofa o le faaolataga e faavavau. . . . O le mea lea ua valaauina ai le Taupou Paia i totonu o le Ekalesia i lalo o suafa o le Fautua, Fesoasoani, Fesoasoani, ma le Mediatrix… Matou te talitonu o le Tina Paia o le Atua, le Eva fou, Tina o le Ekalesia, o loo faaauau pea i le lagi e faatino lana matafaioi faatina e fai ma sui. o itutino o Keriso” (Paulo VI, CPG § 15). —CCC, n. 967, 969, 975
“O le galuega a Maria o se tina o tagata e le mafai ona faanenefu pe faaitiitia ai lenei puluvaga tulaga ese a Keriso, ae ua faaalia ai lona mana. Ae o le aafiaga alofa a le Taupou Amuia i alii . . . e tafe mai i le silisiliese o galuega a Keriso, e faalagolago i lana puluvaga, e faalagolago atoatoa i ai, ma e toso mai ai lona mana uma mai ai.” —CCC, n.970 Ua faapuupuu o outou aso faalelalolagi, ma ua avea moni lava Satani ma manumalo i le toatele o outou; ala mai i lenei moe, faalatalata i le fata faitaulaga ma tatalo i luma o le fale fetafai, le malumalu faalelalolagi o le Atua. Ou te toe apoapoai atu ia te oe - ae taumafai e mulimuli i oʻu tulagavae, lea e taʻitaʻia ai oe i loʻu Alo. Ou te faamanuia ia te oe ma puipuia oe; ‘aua ne‘i galo ‘ua fa‘apu‘upu‘u ou aso.
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | "O le tatalo e faʻatatau i le alofa tunoa tatou te manaʻomia mo galuega faʻamaoni." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, CCC, n. 2010 |
---|---|
↑2 | ie. o e “e tapuai i le Tama i le Agaga ma le upumoni; e moni, o loo saili le Tamā i tagata faapea e tapuai ia te ia.” cf. Na saunoa foi Jn. 4:23 |
↑3 | ie. O lo tatou Fafine o loo fautua pea ma o faatasi ma a tatou tatalo i le Tama o le tina o le Ekalesia. Mai le Catechism a le Ekalesia Katoliko:
“E manino lava o ia o le tinā o tagata o Keriso’ . . . talu ai ona o lona alofa ua auai i le aumaia o le fanau mai o tagata talitonu i le Ekalesia, o tagata o lona ao.” —CCC, n. 963 “O lea ua avea ai o ia ma se “silisili ma . . . tagata tulaga ese atoatoa o le Ekalesia”; e moni lava, o ia o le “faia o le iloaina… O lenei tulaga faatina o Maria i le faatulagaga o le alofa tunoa e faaauau pea e le motusia mai le maliega na ia tuuina atu ma le faamaoni i le Folafolaga ma sa ia lagolagoina e aunoa ma le masalosalo i lalo o le satauro, seia oo i le faataunuuina e faavavau o le au filifilia uma. Na aveina a'e i le lagi na te le'i lafoaia lenei tofi faaola ae o lana puluvaga uigaese o loo faaauau pea ona aumaia ia i tatou meaalofa o le faaolataga e faavavau. . . . O le mea lea ua valaauina ai le Taupou Paia i totonu o le Ekalesia i lalo o suafa o le Fautua, Fesoasoani, Fesoasoani, ma le Mediatrix… Matou te talitonu o le Tina Paia o le Atua, le Eva fou, Tina o le Ekalesia, o loo faaauau pea i le lagi e faatino lana matafaioi faatina e fai ma sui. o itutino o Keriso” (Paulo VI, CPG § 15). —CCC, n. 967, 969, 975 “O le galuega a Maria o se tina o tagata e le mafai ona faanenefu pe faaitiitia ai lenei puluvaga tulaga ese a Keriso, ae ua faaalia ai lona mana. Ae o le aafiaga alofa a le Taupou Amuia i alii . . . e tafe mai i le silisiliese o galuega a Keriso, e faalagolago i lana puluvaga, e faalagolago atoatoa i ai, ma e toso mai ai lona mana uma mai ai.” —CCC, n.970 |