O le Dawn Fou o le Faamoemoe

Ia Aperila o le 2013, na tusia ai e le matou Fesoasoani Mark Mallett se tusi tatala ia Pope Francis o se ituaiga o "lipoti" toe foi i Roma, talu ai na talosagaina e John Paul II le autalavou i le 2002 e avea…

… Leoleo na folafola atu i le lalolagi se taeao fou o le faamoemoe, uso ma le filemu. —POPE JOHN PAUL II, Lauga i le Guanelli Youth Movement, Aperila 20th, 2002, www.vatican.va

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

Mauaina o Tusitusiga Paia, Early Church Fathers, le Catechism o le Ekalesia Katoliko, pope, ma le mulimuli, o se lofituina faamaoniga i le faamaonia "faalilolilo faaaliga" mai le salafa o le lalolagi, Mark toe taʻua le "faamoemoe" o 2000 tausaga o le faa-Kerisiano faamoemoeina, ma e mafai ona aoteleina i upu: le “Manumalo i le Loto Mama.” Lenei, fai mai Benedict XVI…

… E tutusa i le uiga ma le tatou tatalo mo le afio mai o le Malo o le Atua… Ia e mafai la ona e faapea mai o le manumalo o le Atua, le manumalo o Maria, e filemu, e moni lava ... -Malamalama o le Lalolagi, itu. 166, O Se Talanoaga Ma Pita Seewald

E leʻi taʻua e Benedict le iuga o le lalolagi a e o se Sui afio mai o Keriso i le Ekalesia, o le mea lea na faʻailoa mai e St. Faitauga i le Malo, o loo sauni tatou mo.

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE BENEDICT XVI, Malamalama o le Lalolagi, i.182-183, O Se Talanoaga ma Peter Seewald

O le mea lea,

Aisea e le fai ai ia [Keriso] e auina mai ia i matou ni molimau fou o lona i ai i le aso, o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le lautele o le tatalo lea na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: "O lou malo ua o mai!" Afio mai, le Alii Iesu! —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

Lenei afio mai o le Malo ua na o le faʻataunuʻuina o le "Lo Matou Tama", pe a afio mai Lona Malo ma “O le a faia i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” Lenei le afio mai o Keriso e afio i luga o le lalolagi i la le tino, ae o le mea tonu na fai mai ai Benedict XVI: o le afio mai o Keriso totonu o Lona Faletua o le oo mai lea o Lona Malo.

… O le Malo o le Atua o lona uiga o Keriso lava Ia, o ia tatou te manaʻo i ai i aso uma e afio mai ai, ma o Lona afio mai tatou te manaʻo ia faʻaalia vave ia i tatou. Aua o ia o lo tatou toe tu, talu ai ia te ia tatou te tulaʻi i luga, ina ia malamalama foi o ia o le Malo o le Atua, aua ia te ia tatou te pule ai. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 2816

O lenei, fai mai le 'au paʻia e pei o Louis de Montfort ma John Paul II, o le a faʻatupuina ai le paia fou i totonu o le Ekalesia - o le faʻaiʻuga o ana sauniuniga e avea ma se Fafine “Aunoa ma se ila poʻo se maanuminumi poʻo se mea faapena, ina ia paʻia o ia ma aunoa ma se ila” (Efe. 5:27) ina ia sauni ai o ia mo le sau o le Faʻaafaiava i le iʻuga o le taimi.

Na saunia e le Atua lava ia e aumaia lena tulaga “fou ma le paia” o loʻo finagalo le Agaga Paia e faʻatamaola ai Kerisiano i le amataga o le tolu afe tausaga, ina ia "faia Keriso ma fatu o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

O se totonu afio mai o Keriso i totonu o lona Faletua ma o ia lava, avea ma taeao:

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le faiga o le taeao po o le taeao ... O le a atoatoa aso mo ia pe a susulu o ia ma le matagofie atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308  

O lenei foʻi, ua toe faʻamaonia i totonu o aʻoaʻoga a le Ekalesia:

O le a le ogatasi ma le mea moni e malamalama ai i upu, “Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi,” o lona uiga: “i totonu o le Ekalesia e pei ona faia i lo tatou Alii o Iesu Keriso lava ia”; poʻo le "Fafine i le faʻaipoipo, faʻapena foi i le Faʻatoʻafaiava ua faia le finagalo o le Tamā." -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2827

Ae a afea?

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le amataga o se vaitau fou o le a le motusia.-O LE POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

 

Lauga?

O lenei, e i ai nisi e fautua mai o le faʻauigaina o lenei "Era o le Filemu" o le tutusa mea e pei o le Rev 20: 4-6 o se aʻoaʻoga sese. (Manatua: pei ona e vaʻai i upusii i le pito i lalo, na muaʻi vaʻaia e Tama o Uluaʻi Ekalesia lenei Vaitau o le Filemu ina ua mavae o le oti o le Anetikeriso poʻo le "manufeʻai." Lea tuua Rev 20: 4-6 o le mautinoa "taimi o le malo", ie. o le "paia fou fou ma le paia." Vaai Anetikeriso… Ae le i oo i le vaitaimi o le filemu?).

… Na ou vaaia agaga oi latou na vavaeʻeseina le ulu ona o a latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai poʻo lona faʻatagata ma latou te leʻi mauaina le faʻailoga i o latou muaulu poʻo latou lima. Na latou toe ola mai, ma ua latou nofo tupu faʻatasi ma Keriso i tausaga e afe. O ē totoe o ē 'ua oti, e leʻi toe ola i latou, seʻia maeʻa le afe tausaga. O le toe tu muamua lea. Amuia ma paʻia o ia o le na mauaina le uluaʻi toe tu! E leai se pule a le oti faʻalua ia i latou, a e fai latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, latou te pule foʻi faʻatasi ma ia ile afe tausaga. (Faʻaaliga 20: 4-6)

Ioe, i le amataga Ekalesia, sa i ai nisi na faʻamoemoe o le a toe afio mai Keriso i le lalolagi e faʻateʻa Ona fili, faʻatuina se malo faʻalemalo, ma nofotupu mo le "afe tausaga." Peitai na taʻusalaina e le Ekalesia lenei mea o se aʻoaʻoga sese, ma soʻo se lumanaʻi toe taʻua o lenei aʻoaʻoga sese, o le a faamoemoeina a mulimuli faʻataunuuina o le Malo i le lalolagi faaletino. Le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:

O le taufaasese a Anetikeriso ua amata loa ona amata foliga i le lalolagi i taimi uma o le tagi fai mai ia iloa i totonu o le tala faasolopito o le faamoemoe faa-Mesia lea faatoa mafai ona tino mai i tala atu o le tala faasolopito e ala i le faamasinoga eschatological. Ua teena e le Ekalesia o ni suiga o lenei faiga taufaasese o le malo lea na faaigoaina i le igoa o le meleniuma,(577) ae maise le "faalemafaufau leaga faapolokiki" o faiga faapolokiki a le misianisiali.(578) -CCC, n. 676

Na matou tuʻuina ma le loto i ai vaefaʻamatalaga o loʻo i luga, aua e taua tele i le fesoasoani mai ia matou e malamalama i le uiga o le "millenarianism", ma le lona lua, "faʻalelalolagi mesianism" i le Catechism.

Footnote 577 o se faʻasino i le Denzinger-Schonnmetzer's galuega (Enchiridion Symbolorum, definitionum et اعلانum de rebus fidei et morum). Denzinger's galuega sailia le atinaʻe o aʻoaʻoga ma Dogma i le Ekalesia Katoliko mai ona popofou taimi, ma e mautinoa lava vaaia o se talitonuina lava punaoa mo le Catechism e taʻua. O le vaefaamatalaga i le "millenarianism" e taitai atu ai i tatou i le galuega a Denzinger, lea e faapea mai:

… Le faiga o le Millenarianism ua faʻamamaina, o loʻo aʻoaʻo ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o Keriso le Alii aʻo leʻi faia le faʻaiuga o le faʻamasinoga, tusa pe na muamua pe leai foi le toʻatele o le au amiotonu, o le a faʻaalia manino lava e pule i lenei lalolagi. O le tali o le: O le faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻo saogalemu. —DS 2269/3839, Poloaʻiga a le Ofisa Paʻia, Iulai 21, 1944

Millenarianism, tusia Leo J. Trese i Na faamatalaina e le Faʻatuatua, faatatau ia i latou oe taliaina le Faaaliga 20: 6 moni.

O loʻo faamatala e Sagato Ioane le faaaliga vaaia faaperofetaga (Faʻa 20: 1-6), o le tiapolo o le a saisaitia ma falepuipui mo le afe tausaga, lea o le a toe feola mai ai e ua maliliu ma pule faatasi ma Keriso; i le iʻuga o le afe tausaga o le a faʻasaʻolotoina le tiapolo ma iu ai ina faatoilaloina e faavavau, ona oʻo mai ai lea o le toe tu lona lua ... O i latou oe latou te mafaufau loloto i lenei fuaitau ma talitonu e E afio mai Iesu e pule i le lalolagi mo le afe tausaga a o le i oo le iʻuga o le lalolagi ua taʻua o millenarists. —P. 153-154, Sinag-Tala Publishers, Inc. (faʻatasi ai ma le Nihil Obstat ma Le faʻamaonia)

O le tagata lauiloa Katoliko, o Katinale Jean Daniélou, o loo faamatala foi faapea:

Millenarianism, o le talitonuga o le ai ai se faalelalolagi nofoaiga a le Mesia aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o taimi, o le aʻoaʻoga faa-Iutaia-Kerisiano lea na faaosofia ma faaauau ai ona faatupuina nisi finauga nai lo se isi. -O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, itu. 377 (pei ona taʻua i totonu Le Matagofie o Foafoaga, itu. 198-199, Rev. Joseph Iannuzzi)

Na ia taʻua foi, "O le mafuaʻaga o lenei mea, atonu, o le le mafai ona iloa le eseesega i le va o elemene eseese o aʻoaʻoga" -o le mea lea o loo tatou faia iinei. Ma i le aotelega, Millenarianism i lona aʻa faʻavae o le talitonuga lea o Iesu o le a toe afio mai i le tino i le lalolagi ma nofotupu mo le a moni afe tausaga ae le i oʻo i le iʻuga o taimi, o se mea sese na amataina muamua lava e tagata Iutaia liliu mai muamua. Na sau mai lenei aʻoaʻoga sese ni nai lala e pei o "tuinanau o le meleniuma" na faailoa mai e St. Augustine oi latou e talitonu e…

… Oi latou e toe tutulai mai o le a fiafia i le malologa o le feololo o taumafataga faʻaletino, saunia ma le aofaʻi o aano o manu ma meainu e pei e le gata e faʻateʻia ai lagona o le agamalu, ae oʻo lava i le fuataga o le talitonuina… O i latou e talitonu ia i latou ua valaauina e le Chiliasts faʻaleagaga, lea e mafai ona tatou toe gaosia i le igoa o le Millenarians…”—Mai i Tu Civitate Dei, Tusi 10, Ch. 7

Mai lea ituaiga o Meleniuma na sau ai faʻavae o fetuunai, faʻaitiitia ma faaleagaga Millenarianism i lalo o ituaiga eseese lea na faʻateʻese ai tuʻinanauga i le tino ae o se ituaiga o Keriso toe afio mai i le lalolagi e nofotupu ma faʻatuina se mulimuli malo sa taofia pea. I nei tulaga uma, ua faʻamatala manino mai ai e le Ekalesia, o lenei “faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻoina saogalemu.” Le toe afio mai o Iesu ile mamalu ma mulimuli faʻatuina o le Malo e na o le taimi e tupu mai ai i le taimi mulimuli.

I le Aso Faʻamasino i le iʻuga o le lalolagi, o le a afio mai Keriso i lona mamalu e maua le manumalo ma le manumalo o le leaga e pei o le saito ma le titania, na tutupu aʻe faʻatasi i le gasologa o talaʻaga. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 681

Mulimuli ane, vaefaamatalaga 578 aumai i tatou i le pepa aloaia Divini Togiolaina, Pope Pius XI's Encyclical faasaga i le Atheistic Communism. E ui o le mileniuma na taofia i nisi ituaiga o le utopian lalolagi-faʻalelalolagi malo, faifeau faalelalolagi taofi mau i malo faaupufai.

O le faʻaupuga Communism o aso nei, e sili atu le malosi nai lo gaioiga faʻapena i aso ua tuanaʻi, o lo o nana ai lava se manatu faʻagaoi pepelo. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, l. 8, www.vatican.va

 

O le a le Era E Leʻo

Ina ia mautinoa, e le o Mark Mallett poʻo tagata o loʻo fesoasoani i lenei 'upega tafaʻilagi fuafuaina se Era o le Filemu o se utopia e faʻapea ai le leaga pe saoloto o le a le toe i ai. E manino lava, i le iʻuga o taimi, e leʻi tatalaina Satani mai le to e le gata ina ia faʻaosoosoina ma le manuia ia atunuʻu e fouvale i le taimi mulimuli lava e tetee ai, o le mea ua taʻua nei, o le "toagalauapi a le au paia" (Faʻaliga 20: 9). E ui lava la, tusa lava pe oʻo atu le maualuga i le taimi o le Filemu, na lapataʻi mai lava John Paul II, e le o se avanoa lenei "e faʻamalosia ai i le meleniuma fou"…

… Faatasi ai ma le faʻaosoosoga e vavalo ni suiga taua i totonu i le olaga o sosaiete atoa ma uma taʻitasi. Ole a faaauau pea le ola tagata, o tagata o le a faaauau pea ona aʻoaʻo e uiga i manuia ma toilalo, o taimi o le mamalu ma tulaga o pala, ma o Keriso lo tatou Alii o le a tupu pea, seʻia oʻo i le iʻuga o taimi, ua na o le pau lea o le faʻaolataga o le faʻaolataga. —POPE JOHN PAUL II, Konafesi Aoao a Epikopo, Ianuari 29th, 1996; www.vatican.va

Ae, o lenei "vaitaimi o le filemu" e na o lena; a vaitaimi, a malolo, Ma a mapu mo le Ekalesia.

Na faamanino mai e St. Augustine, ana leai le talitonuga o le au Chiliast e fesoʻotaʻi ma le meleniuma, o se vaitaimi o le filemu poʻo le "malologa sapati" o se mea moni lava. faʻamatalaina faʻamatalaga o Faaaliga 20. O le mea lea na aʻoaʻoina e Tama o le Ekalesia ma na toe faʻamaonia mai e le Theological Commission i le 1952. [1]I le tulaga o iai le galuega taua, o loʻo iai faʻamaufaʻailoga a le Ekalesia, faʻapea, o le imprimatur ma le leai se puipuiga, o se faʻamalositino o le Magisterium. A faʻatagaina e le epikopo taʻitasi le tulaga aloaia a le Ekalesia, ma e le teteʻe le Pope poʻo le vaega o epikopo i le faʻaeeina atu o lenei faʻamaufaʻailoga, o se faʻatinoga a le Magisterium masani. 

… E peiseai o se mea talafeagai le tatau i le au paia ona fiafia i le ituaiga malologa o le Sapati i lena vaitaimi [o le "afe tausaga"], o se malologa paia pe a maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… [ma] e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, e pei o le ono aso, o se ituaiga o le Sapati aso fitu i le isi afe tausaga.. Sapati, o le a faʻaleagaga, ma o le a faʻatatau i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Katoliko Iunivesite a Amerika Presss

O mea tutupu faapena e le aofia ai, e le mafai, e le mautinoa uma e leai se vaitaimi faʻaumiumi o le faʻaKerisiano manumalo aʻo leʻi oʻo i le iʻuga… A o leʻi oʻo i lena iʻuga mulimuli e i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi le umi, o le manumalo manumalo, o sea iʻuga o le a aumaia e le ala mai i le faʻaaliga o le tagata. o Keriso i le Mamalu ae e ala i le faʻagaioia o na mana o le faʻapaʻiaina o loʻo galue nei, le Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko, Lonetona Burns Oates & Washbourne, i. 1140, mai le Theological Commission o le 1952, o le Magisterial document.

Ma le isi, Faaaliga 20 o lea e le tatau ona faʻamatalaina o le moni toe foi mai o Keriso i le tino mo a moni afe tausaga, ae pei ona fautua mai Benedict, o le "moni" afio mai o Keriso i totonu le Ekalesia.

O le millenarianism o le mafaufauga lena e afua mai i se faauigaina saʻo, le saʻo, ma le sese o le Mataupu 20 o le Tusi o Faaaliga…. Faatoa mafai ona malamalama i le a faaleagaga lagona. -Catholic Encyclopedia Toe Iloiloina, Thomas Nelson, i. 387

O le mea tonu lava lea o le faʻauigaina o le "vaitaimi o le filemu" e leʻo faʻamasinoina e le Ekalesia i se pepa, ma o le mea moni, ua faʻamaonia mai o se mautinoa avanoa.

Ioe, na folafolaina se vavega ia Fatima, le vavega sili na tupu i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu e leʻi i ai se faʻatagaina muamua i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, Oketopa 9th, 1994; na ia tuuina atu foi lana faailoga tusi o le faamaonia i se isi tusi aloaia aloaia le Aiga Catechism “O se punavai mautinoa mo le moni aʻoaʻoga Katoliko” (Setema 9th, 1993); itu. 35.

Mafaufau i le aʻoaʻoga sese a le Millenarianism o se laau olive ma faʻafouina pe toe faʻafouina Millenarianism o se teuteuina olive. O le "vaitau o le filemu" o le mea moni o se eseʻese laʻau faatasi. O le faʻafitauli o nei laʻau na tutupu aʻe i autafa o seneturi, ma le le lelei aʻoaʻoga, leaga sikolasipi, ma manatu sese. [2]vaʻai Le Auala na Leiloa ai le Era ua manatu o lala e kolosi mai luga o le tasi laʻau i le isi o le mea moni laʻau tutusa. E naʻo le tasi le mea e tutusa uma ai le manatu o le crossover: Faʻa 20: 6. A leai, e eseʻese laʻau laʻau pei o le faʻauiga a le Porotesano o le Eukalesitia e ese mai le Uputuu a le Katoliko.

O lea, o le faaleagaga nofoaiga o le Malo o le Atua i le Ekalesia sosolo atu i luga o le lalolagi atoa, sosoo ai ma le mana o le Agaga Paʻia ma le Faʻamanatuga.

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mataio 24:14

E pei ona taʻua, le Theological Commission i le 1952 na gaosia The Teachings of the Catholic Church: O se Aotelega o le Katoliko Mataupu Faʻamaonia o le Era o le Filemu 'e le mafai, e leʻo mautinoa uma e leai se taimi faʻaumiumi o le manumalo faʻaKerisiano aʻo leʻi oʻo i le iʻuga.' O lenei avanoa tatala na faʻamaonia mulimuli ane e le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faʻatuatua. Na talanoa Padre Martino Penasa ia Msgr. S. Garofalo (Faufautua i le Faʻapotopotoga mo le Mafuaʻaga o le Au Paʻia) i luga o le faʻavae faʻavae [Faʻaaliga 20: 4-6] o se taimi iloga ma le lautele o le lalolagi vaitaimi o le filemu, e ese mai i le millenarianism. Msgr. Na fautuaina e tuʻu saʻo atu le mataupu i le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faatuatua. Fr. O le fesili la a Martino: “Min le taimimua lelei, faʻamanuia mamao?"(Ua lata mai se vaitaimi fou o le olaga faa-Kerisiano?"). O le Peresetene i lena taimi, Cardinal Joseph Ratzinger tali atu, “La questione è ancora aperta alla libera talanoagae, giacchè la Santa Sede non si è ancora pronunciata i modo definitivo":

O loʻo tatala pea le fesili mo le saʻoloto o talanoaga, ona e leʻi faia e se Paʻia se faʻamatalaga manino i le mea lea. —Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

 

Le a le umi?

Ua fesili tagata pe o le "afe tausaga" vaitaimi o le filemu o se moni afe tausaga pe leai. Na manino lelei Tama o le Ekalesia i lenei:

O lenei… ua tatou malamalama o se vaitaimi o le afe tausaga ua faʻaalia i gagana faʻatusa. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

Na faamatala e Katinale Jean Daniélou i luga o mau mai le vaitaimi o le filemu, faapea:

O lona uiga o se vaitaimi, o lona umi e le iloa e tagata… O le taua o le faamaoniga i le va o le vaitaimi o loʻo i ai pea le au paia tuʻu mai i luga o le fogaʻeleʻele ma e leʻi oʻo lava i le latou laʻasaga mulimuli, aua o se tasi lenei o itu o le mea lilo o aso amuli e leʻi faʻaalia.-O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, itu. 377-378 (pei ona taʻua i totonu Le Matagofie o Foafoaga, itu. 198-199, Rev Iosefa Iannuzzi

Sa faamatala e St. Thomas Aquinas:

Pei ona fai mai o Augustine, o le tausaga mulimuli o le lalolagi e tutusa ma le vaega mulimuli o le soifua o le tagata, e le umi le umi o le tausaga e pei ona iai isi tulaga, ae e i ai taimi e pei o isi, ma umi atu. O le mea lea e le mafai ona tofia i le matua tausaga o le lalolagi se numera tumau o tausaga po o augatupulaga. —St. Faʻapea Thomas Aquinas, Quaestiones Disputate, Vol. II De Potentia, Q.5, n.5; www.dhspriory.org

O le mea lea, o le "afe tausaga" e tatau ona malamalama faʻatusa. O le mea e mautinoa o le "vaitaimi o le filemu" na valoʻia e Our Lady, le "fou tausaga" tautala e Pope Benedict, ma le "tolu meleniuma" o le lotogatasi fuafuaina e John Paul II e le tatau ona malamalama o se ituaiga utopia i le lalolagi e faʻatoʻilaloina ai pea le agasala ma le oti (pe o le Keriso e nofotupu i le lalolagi i Lona tino toetu!). Ae, e tatau ona malamalama i latou o le faʻataunuʻuina o le poloaʻiga a lo tatou Aliʻi e aumaia le Tala Lelei i tuluʻiga o le lalolagi (faʻaa. Mat 24:14; Isa 11: 9) ma le sauniuniga a le Ekalesia e talia o Ia i le mamalu. O talafaʻasolopito a le ekalesia i le 20 seneturi ma pope talu ai nei, ua taʻu mai ai ia i tatou, o le a avea ma vaitaimi e le mafaatusalia le paia i totonu o le Ekalesia, ma o se manumalo o le alofa tunoa o le Atua i le lalolagi.

 

O Le Leo Le Fofoga a le Ekalesia

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. —Fa. Charles Arminjon (1824-1885), Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, i. 56-57; Sophia Institute Press

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

… O taumafaiga a Satani ma tagata amioleaga ua nutililiia ma faaleaogaina. E ui lava i le ita o Satani, o le Alofa Mutimutivale Paia o le a manumalo i le lalolagi atoa ma o le a tapuaʻiina e agaga uma. -Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Faʻamaumauga a St. Faustina, n. 1789

Ua oʻo mai le taimi e faʻaeaina ai le Agaga Paʻia i le lalolagi. Ou te manaʻo ia faapaiaina lenei vaitaimi mulimuli i se auala faʻapitoa i lenei Agaga Paia. O lona taimi lenei, o lona taimi, o le manumalo o le alofa i laʻu Ekalesia. , i le atulaulau uma.—Le Iesu i Le Faʻaaloalo ia María Concepción Cabrera de Armida; Fr. Marie-Michel Filipo, Conchita: O Se Tina Faʻaagaga Faʻaagaga, itu. 195-196

Ou te alu atu! O lea ua ou tu i le faitotoʻa! O loʻu alofa na fuafuaina lenei gaioiga aʻo leʻi foafoaina le lalolagi ... O loʻo taoto le lalolagi i le pogisa tele. O lenei augatupulaga ua tatau ona tafiesea; ae ou te manaʻo e faaali atu loʻu alofa mutimutivale… ua ou sau lava aʻu ma ia ou faailoa atu loʻu loto ... O mea o le a oʻo mai o le a sili mamao atu i le mea na tupu. O le Tina a le Atua, O loʻu tina, ma Agelu o le a auai i ai. O le mea lea, ua talitonu nei seoli e pei o le manumalo, ae o le a ou 'aveʻesea ... ua ou sau, ma ia te aʻu, e oʻo mai ai le filemu. O le a ou fausia loʻu Malo ma se vaega toaitiiti o le au filifilia. O lenei Malo o le a sau faʻafuaseʻi, vave nai lo le mea e manatu i ai se tasi. O le a ou faasusulu Lou malamalama, lea e avea ai isi ma faʻamanuiaga ma isi pogisa. O le a iloa e le tagata lou alofa ma loʻu mana. -faamaonia foliga vaaia i Heede, Siamani, 1945; ff. “Heede - o lea ou te sau! O lea ua ou i le faitotoʻa! ”

... o le tagata lava ia o le a faʻatupuina le feteʻenaʻiga lata mai, ma o Aʻu Lava o le a faʻaumatia le malosi o le leaga e maua mai ai le lelei mai nei mea uma, ma o le Tina, o le Maria sili paia, o le na te nutipalaina le ulu o le. o le gata, ua amata ai se vaitau fou o le filemu; O LE A FAʻAVAVAU O LEVEʻI O LAʻU MALO I LUGA O LE LALOLAGI. O le toe foʻi mai o le Agaga Paia mo le Penetekoso fou. O loʻu alofa faʻamaoni na te faʻatoilaloina le inoino a Satani. O le a avea ma upu moni ma le faamasinoga tonu o le a manumalo i luga o aʻoaʻoga sese ma luga o faiga le tonu; O le malamalama mama lea e faʻaumatia le pogisa o seoli. -Iesu e o i le Fr. Ottavio Michelini, patele, fai togafiti, ma sui o le faamasinoga a le malo o le pope St.Paul VI (o se tasi o mamalu sili na tuuina atu e se Pope i luga o se tagata ola); Tesema 9, 1976

Oe vaʻai e le mafai ona faʻaauau le lalolagi nei i se tulaga. Ua faʻatupulaʻia le faʻatupuina o mea leaga i ona gataaga i mea uma. Ua oo le tumutumuga o le malo o Satani. Ua oʻo mai le taimi o le faʻamamaina: o le fanau mai o le olaga i Loʻu malo o le alofa… Mulimuli ane e naʻo le tiga o le faʻamamāina ma le suiga, ma o le a faʻasaoina lea. Ona o le pupula o loʻu manumalo i le lalolagi o le a susulu ai, ma e faʻatali mai loʻu lima alofa i laʻu fanau. Aua le fefe i lenei taimi. O le osofaʻiga mulimuli a le leaga o le taimi o loʻu afio mai… O le taimi o le atoaga o lou faʻatasi i totonu ia te aʻu ma aʻu ua amata. Olioli, faatali le afio mai o le Faatoafaiava, aua faauta, o le taimi o le tausamaaga o le Tamai Mamoe o le a oo mai. O se taimi o faʻamanatuga, malamalama ma faʻamafanafanaga… O loʻu malamalama i totonu ia te oe o le oʻo mai o se vaitau fou o le alofa mama - le vaitaimi o le malo o le alofa. Ia e lototele ma faamaoni i lou valaauga. -talanoaga a lo tatou Aliʻi ma Alicja Lenczewska igoa , Novema 30, 1987, (mau, n ° 753). Alicja's lua-volume spiritual journal (mau (1985-1989) ma Fautuaga (1989-2010) lomia faasalalau i se taimi maliu, faʻafetai i taumafaiga a le Archbishop o Szczecin, Andrzej Dzięga, o le na faatuina se komiti faʻafomai mo le iloiloina o ana tusitusiga, na tuuina atu le Imprimatur e Epikopo Henryk Wejman. 

O laʻu tama teine, i loʻu Toetu, na maua e agaga aia tatau o le toe tu mai ia te aʻu i le ola fou. O le faʻamautinoaina lea ma le faʻamaufaʻailoga o loʻu olaga atoa, o aʻu galuega ma aʻu upu. Afai ou te sau i le lalolagi o le mea lea e mafai ai e agaga taʻitasi ona maua loʻu Toetu e fai ma latou - tuu atu ia i latou le ola ma toe faʻatuina mai i latou i loʻu lava Toetu. Ma e te fia iloa le taimi e tupu ai le toetu o le agaga? E le i le iuga o aso, ae a o loʻo ola pea i le lalolagi. O se tagata o loʻo nofo i loʻu loto, e toe tu i le malamalama ma faʻapea: 'Ua maeʻa loʻu po.' O sea agaga toe tu aʻe i le alofa o Le na faia mea ma e le toe iai se malamalama i le malulu o le taumalulu, ae fiafia i le 'ataʻata o Loʻu tautotogo faalelagi. O sea agaga e toe tu aʻe i le paia, lea e faanatinati ona faʻataʻapeina vaivaiga uma, faanoanoaga ma tuinanauga; e feololo lava i mea uma faalelagi. —Iesu e Luisa Piccarreta Aperila 20th, 1938

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Ah, laʻu tama teine, e masani ona tietie pea le tagata i le leaga. E fia masini o le malaia latou te sauniaina! O le a latou agaʻi i luma e faʻaumatia i latou lava i le leaga. Peitai, aʻo latou nofoia o latou lava e o i lo latou ala, o le a oʻu nofoia oʻu Lava ma le faʻatumuina ma le faʻataunuʻuina o LaʻU Fiat Voluntas Tua  (“Ia faia Lou finagalo”) ina ia nofotupu Lou Finagalo i le lalolagi — ae i se tulaga fou. Ioe ioe, ou te fia maasiasi le tagata i le Alofa! O lea, ia mataala. Ou te manao ia te Oe e sauniuni lenei Era o Selesitila ma le Alofa Paia ...—Iesu i Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta, 8 Fepuari, 1921

“Latou te faalogo foi i loʻu leo, ma e tasi le lafu ma tasi le leoleo mamoe.” Talosia ia Atua faʻatoa uma ona faʻataunuuina Lana valoaga mo le liliuina o lenei faʻamafanafanaga o le lumanaʻi i le taimi nei ... O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma ... A taunuu, o le a avea o se itula taua, tasi tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo o le faatoʻilalo o… le lalolagi. Tatou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapena foi i isi e tatalo mo lenei faʻamoemoe e manaʻomia tele. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

O le galuega a Pope Ioane e faʻamaualalo o le "saunia mo le Alii o tagata lelei atoatoa," lea e tutusa lelei lava ma le galuega a le Papatiso, o ia o lona lagolago ma le na ia taʻuina lona suafa. Ma e le mafai foi ona tatou mafaufau i se tulaga maualuga ma sili atu lona taua i lo le manumalo o le filemu faa-Kerisiano, o le filemu o le loto, filemu i le fegalegaleaiga lautele, i le ola, soifua lelei, i le va fealoaloai, ma i le usoga o malo . —POPE ST. IOANE XXIII, Le Manuia Moni a Kerisiano, Tesema 23rd, 1959; www.catholiccultural.org

Ua faamalosia e le Agaga, ma maua le vaai mamao a le faatuatua, ua valaauina le augatupulaga fou o Kerisiano e fesoasoani e fausia se lalolagi lea o loo talia ai, faaaloalogia ma faapelepele i ai le meaalofa a le Atua o le ola - e le teena, fefe i ai, ma faaumatia. Se vaitau fou lea e le matapeʻapeʻa ai le alofa pe naʻo le sailia o lou tagata, ae e mama, faʻamaoni ma moni le saʻoloto, tatala i isi, faʻaaloalo i lo latou mamalu, saili lo latou lelei, faʻaalia fiafia ma matagofie. Se vaitau fou lea o le faʻamoemoe e faasaolotoina i tatou mai le papaʻu, le faʻamaoni, ma le faʻamalieina o ia lava lea na fasiotia o tatou agaga ma afaina ai a tatou mafutaga. Le au uo talavou pele, o loo finagalo le Alii ia avea outou ma perofeta o lenei vaitau fou. —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

E alofa le Atua i tamaloloa ma fafine uma i le lalolagi ma foaʻi ia i latou le faamoemoe mo se vaitau fou, o se vaitau o le filemu. Lona alofa, atoatoa faʻaalia i le Alo liutino tagata, o le faavae o le filemu lalolagi ... Le Sili o le Iupeli e le mafai ona tuueseesea i lenei feʻau o le alofa ma le leleiga, o se feʻau o loʻo aumaia ai le leo i faʻamaoni i manaʻoga o tagata i aso nei.  —POPE JOHN PAUL II, Savali a Pope Ioane Paulo II mo le Faʻamanatuina o le Lalolagi Aso o le Filemu, Ianuari 1, 2000


Alu mai tusitusiga a Mark Mallett i Le Upu Nei:

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Afio Mai Le

Le Auala na Leiloa ai le Era

Millenarianism — O le a le mea ma o le a

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 I le tulaga o iai le galuega taua, o loʻo iai faʻamaufaʻailoga a le Ekalesia, faʻapea, o le imprimatur ma le leai se puipuiga, o se faʻamalositino o le Magisterium. A faʻatagaina e le epikopo taʻitasi le tulaga aloaia a le Ekalesia, ma e le teteʻe le Pope poʻo le vaega o epikopo i le faʻaeeina atu o lenei faʻamaufaʻailoga, o se faʻatinoga a le Magisterium masani.
2 vaʻai Le Auala na Leiloa ai le Era
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia, Le Era o le Filemu.