O le vaitau o le filemu o le aʻoaʻoga sese lea a le Millenarianism?

I matou taimi faatulagaina luga o lenei '' upega tafaʻilagi, matou te faʻaalia se lumanaʻi Era o le Filemu poʻo "vaitaimi o le filemu", e pei ona folafola mai e le Tatou Fafine o Fatima ("le Fafine faʻaʻofuina i le la"), ina ua maeʻa tofotofoga o nei taimi. E tusa ai ma le Early Church Fathers, na latou vaʻaia foʻi se vaitaimi o le filemu ma le faʻamasinoga i le lalolagi ina ua mavae o le faaali mai o le Anetikeriso. O lenei, latou aʻoaʻo atu, e tusa ma le Faʻaaliga a Sagato Ioane, maise mataupu 19-20. I le vaʻaiga lenei, na vaʻaia ai e Sagato Ioane le faʻaaliga o le mana o Iesu na faʻaumatia ai le Anetikeriso ma faʻaiʻu ai i se vaitaimi filemu aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o le lalolagi, e pei ona faʻatusalia e le "afe tausaga".

Ona ou vaai lea i le lagi ua matala, ma sa i ai se solofanua paʻepaʻe; o le e tiʻetiʻe ai na [taʻua] o le "Faʻamaoni ma le Moni." Na ia faʻamasino ma faia taua i le amiotonu… Na maua le manu feʻai ma le perofeta pepelo na faia i ona luma faʻailoga na ia faʻasesēina i latou na taliaina le faʻailoga o le manufeʻai ma i latou na ifo i lona faʻatagata. Na lafoa ola le toalua lea i totonu o le vaitafe afi o loo mumu ai le teio. O isi na fasiotia i le pelu na sau mai le gutu o le o tiʻetiʻei le solofanua… Ona ou vaaia lea o le agelu ua alu ifo mai le lagi, o loʻo uuina i lona lima le ki o le to e le gata ma se filifili mamafa. Na ia puʻeina foi le tarako, o le gata tuai, o le Tiapolo po o Satani, ma saisai mo le afe tausaga ma lafo i le lua, lea na ia lokaina ai ma faamaufaailogaina, ina ia le toe mafai ai ona taitaiseseina nuu sei vagana ua atoa le afe tausaga. A maeʻa lea, e faʻasaʻolotoina mo sina taimi puʻupuʻu. Ona ou vaai lea i nofoalii; oi latou na nonofo i luga o latou na tuuina atu i ai le faamasinoga. Na 'ou vaʻai foʻi i agaga o tagata na vavaeʻeseina le ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai, poʻo lona faʻatagata, e leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Rev 19:11, 20-21; 20:1-4); Nota aoga o lenei e manino lava e le o le iʻuga o le lalolagi poʻo le Afio Faʻalua mai o Iesu ua faaiʻuina le taimi ma le talaʻaga; faitau le Faʻaaliga 20: 7-15 e vaʻai pe faʻafefea ona uma, pe alu ia matou taimi faatulagaina.

Ae paga lea, na manatu muamua tagata Iutaia na liliu mai e toe foi Iesu i le tino ma pule mo le afe tausaga. Peitai, na vave ona faasalaina e le Ekalesia lena mea o se aʻoaʻoga sese a “milenarianism. ” O a mea a le Ekalesia aua lava nei Peitai, ua taʻusalaina le manatu o lenei faʻatusa o le "afe tausaga" e mafai ona faʻatusalia se vaitaimi o le "manumalo" i le Ekalesia. O le fesili lea i luga o le faʻavae faʻavae o se vaitaimi iloga ma le lautele o le filemu, e ese mai i le millenarianism, na tuʻuina atu ia Cardinal Ratzinger (Pope Benedict XVI) aʻo avea o ia ma Prefect mo le Faʻapotopotoga o Mataupu o le Faʻatuatua: “In imminente una nuova era di vita cristiana?” (“Ua lata mai se vaitaimi fou o le olaga faa-Kerisiano?”). Na ia tali mai, “La questione è ancora aperta alla libera talanoagae, giacchè la Santa Sede non si è ancora pronunciata i modo definitivo":

O loʻo tatala pea le fesili mo le saʻoloto o talanoaga, ona e leʻi faia e se Paʻia se faʻamatalaga manino i le mea lea. —Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

Ae fai mai le toʻatele, o le faʻauigaina e St. Augustine (tasi o le tolu) o le "afe tausaga" o loʻo faʻatusalia mai le taimi talu mai le Afio aʻe o Keriso i le iʻuga o le lalolagi (amillenialism) o se "aʻoaʻoga." E le saʻo lea mea, pei ona faʻamanino atili mai e Katinale Ratzinger. I se isi itu, aotelega o Ekalesia a Tama ma le faitau saʻo i luma o le Faʻaaliga, 19 senituri eschatologist Fr. Charles Arminjon (1824-1885) na taʻua:

… Afai tatou te suʻesuʻe ae o sina taimi o faʻailoga o le taimi nei, le faʻamataʻu mai faʻailoga o lo tatou tulaga faʻapolokiki ma fouvalega, faʻapea foi ma le alualu i luma o faʻaoga ma le faʻasolosolo o agai i luma o mea leaga, e fetaui ma le alualu i luma o faʻa-aganuʻu ma mea e maua i mea. faʻatulagaina, tatou te le mafai ona faʻatamala e vaʻai i le latalata mai o le afio mai o le tagata o le agasala, ma le aso tuʻufua na valoia mai e Keriso ... O le faʻatulagaina sili ona mata, ma le tasi e foliga e sili ona le talafeagai ma le Tusi Paʻia, o le, ina ua paʻu le Anetikeriso, o le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale i luga o le a vaitaimi o le manuia ma le manumalo.   - Le Iuga o le Lalolagi Nei ma Mea Lilo o le Olaga Lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-58; Sophia Initaneti Press

O mea moni lava, St. Augustine malilie- i le umi e le aʻoaʻoina ai le aʻoaʻoina o le meleniuma (o se nofoaiga moni a Iesu i le lalolagi):

… E peiseai o se mea saʻo e tatau i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi [o le “afe tausaga”]… Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a talitonu o le a fiafia ai le au paia , i lena Sapati, e tatau faaleagaga, ma mulimuli mai i le afio ai o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

O lea la, o le faifeau o Peter Bannister, o se tasi o saofaga i le Countdown to the Kingdom, fai mai o le amillennialism e matua le mafai lava.

… Ua ou matua talitonuina o le amillennialism e le gata e faʻatatau i le faʻatonutonuina ae o le mea moni lava o se mea sese tele (pei o le tele o taumafaiga i le tala faasolopito e lagolagoina faʻalelotu finauga, tusa lava pe lavelave, e lele i le feagai ai ma se faitauga malamalama o le Mau, i lenei tulaga Faaaliga 19 ma le 20). Atonu o le fesili na leʻi matua taua tele i seneturi ua mavae, ae e mautinoa lava ua i ai nei… E le mafai ona ou tusi atu i se tusi faʻatuatuaina [faaperofeta] lea e lagolagoina le Augustch's eschatology. Soo se mea e sili atu le faʻamautuina o le mea o loʻo tatou feagai nei i se taimi vave ae le o le Afio mai ole Aliʻi (malamalama i le uiga o se faʻaaliga uiga ese a Keriso, e leʻo le uiga ole milenala taʻusalaina o se faaletino toe afio mai o Iesu e pule faʻaletino i le malo faʻaletino) mo le toe faʻafouina o le lalolagi - ae le mo le Faʻaiuga Mulimuli / le iʻuga o le paneta…. O le manatu talafeagai i luga o le faʻavae o le Mau e faʻapea o le 'Afio Mai o le Aliʻi' ua lata mai, o le toe afio mai foʻi le Alo o le Malaia. Ou te le o vaʻai i se isi auala i lenei mea. Ma le isi, o lenei mea ua faʻamautuina i se faʻaopoopoga numera o mamafa mamafa faʻamatalaga faʻapitoa 

le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai:

O le taufaasese a Anetikeriso ua amata loa ona amata foliga i le lalolagi i taimi uma o le tagi fai mai ia iloa i totonu o le tala faasolopito o le faamoemoe faa-Mesia lea faatoa mafai ona tino mai i tala atu o le tala faasolopito e ala i le faamasinoga eschatological. Ua teena e le Ekalesia o ni suiga o lenei faiga taufaasese o le malo lea na faaigoaina i le igoa o le meleniuma,577 ae maise le "faalemafaufau leaga faapolokiki" o faiga faapolokiki a le misianisiali.578 —N. 676

O vaefaamatalaga faasino numera. 577, 578 e taua tele i le fesoasoani ia i matou ia malamalama i le uiga o le "millenarianism", ma le lona lua, "faʻalelalolagi mesianism" i le Catechism. Footnote 577 o se faʻasino i le Denzinger-Schonnmetzer's galuega (Enchiridion Symbolorum, definitionum et اعلانum de rebus fidei et morum). Denzinger's galuega sailia le atinaeina o aʻoaʻoga ma dogma i le Ekalesia Katoliko mai ona popofou taimi, ma e mautinoa lava vaaia o se talitonuina lava punaoa mo le Catechism e taʻua. O le vaefaamatalaga i le "millenarianism" e taitai atu ai i tatou i le galuega a Denzinger, lea e faapea mai:

… Le faiga o le Millenarianism ua faʻamamaina, o loʻo aʻoaʻo ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o Keriso le Alii aʻo leʻi faia le faʻaiuga o le faʻamasinoga, tusa pe na muamua pe leai foi le toʻatele o le au amiotonu, o le a faʻaalia manino lava e pule i lenei lalolagi. O le tali o le: O le faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻo saogalemu. —DS 2269/3839, Poloaʻiga a le Ofisa Paʻia, Iulai 21, 1944

I le faaiuga, Fr. Leo J. Trese i totonu Na faamatala e le Faʻatuatua aotelega:

O e latou te ave le [Faʻaaliga 20: 1-6] moni ma talitonu o le a afio mai Iesu nofotupu i le lalolagi mo le afe tausaga a o lei oo i le iʻuga o le lalolagi ua taʻua o millenarists. —P. 153-154, Sinag-Tala Publishers, Inc. (faʻatasi ai ma le Nihil Obstat ma Le faʻamaonia)

O le tagata lauiloa Katoliko, o Katinale Jean Daniélou, o loo faamatala foi faapea:

Millenarianism, o le talitonuga o le ai ai se faalelalolagi nofoaiga a le Mesia aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o taimi, o le aʻoaʻoga faa-Iutaia-Kerisiano lea na faaosofia ma faaauau ai ona faatupuina nisi finauga nai lo se isi. -O Se Talafaʻasolopito o Uluaʻi Mataupu Faavae Kerisiano, i. 377

Na ia taʻua foi, "O le mafuaʻaga o lenei mea, atonu, o le le mafai ona iloa le eseesega i le va o elemene eseese o aʻoaʻoga," --o le mea lea o loo tatou faia iinei.

Faʻamatalaga pito i lalo 578 aumaia tatou i le pepa Divini Togiolaina, Pope Pius XI's Encyclical faasaga i le Atheistic Communism. E ui o le mileniuma na taofia i nisi ituaiga o le utopian lalolagi-faʻalelalolagi malo, faifeau faalelalolagi taofi i se tamaititi faaupufai malo.

O le faʻaupuga Communism o aso nei, e sili atu le malosi nai lo gaioiga faʻapena i aso ua tuanaʻi, o lo o nana ai lava se manatu faʻagaoi pepelo. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, l. 8, www.vatican.va

O le mea lea, matou te faʻatatau i luga o lenei 'upega tafaʻilagi, i a matou webcast, tusitusiga, ma tusi, e le o le faʻailoga o le millenarianism, ae o le mea tonu lava lea na faʻapea mai le faifeau o le itu a Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II:

Ioe, o se vavega na folafolaina ia Fatima, o le vavega sili sili i le talaʻaga o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma taimi o le filemu, e matua leai lava se mea na avatua i le lalolagi. —Kardinal Mario Luigi Ciappi, Oketopa 9th, 1994; mai le Aiga Catechism, itu. 35, na ia taʻua o se "punaoa mautinoa mo le moni aʻoaʻoga Katoliko" (Setema 9th, 1993)

Faʻaliga: Tusi a Mark Mallett Le Fetauiga Mulimuli, lea e faʻamatalaina le Era o le Filemu ma eseʻese mai le talitonuga sese anamua o le millenarianism, na mauaina Nihil Obstat mai lona epikopo.[1]ff. Nihil Obstat E moni


Mo se loloto نظر i aʻoaʻoga a le Catechism ma isi faʻamatalaga faʻavae o le aʻoaʻoga e uiga i lenei mataupu, vaʻai Millenarianism - O le a le mea ma le leai saunia e Mark Mallett i Le Upu Nei. Tagaʻi foʻi i le manino ma le manino o finauga a le Prof. Daniel O 'Connor e faʻasaga ia i latou o loʻo molia lenei aʻoaʻoga sesē e faasaga i Tama o le Ekalesia, pope ma talafaʻasolopito a le Ekalesia o e na valoia uma le taimi o le Filemu. Faitau O le Tupu o le Mamalu downloadina fua i luga ole Kindle iinei.

 

O le sili ona taʻutaʻua o valoʻaga o lo o tauaveina i “taimi mulimuli”
foliga mai e tasi lo latou iuga masani,
le faʻasalalau atu mala tetele e oʻo mai i tagata,
le manumalo o le Ekalesia,
ma le toe faʻafouina o le lalolagi.

-Katoliko EncyclopediaValoaga, www.newadvent.org

 

Matamata i le Daniel O'Connor's webcast o loʻo faʻafitia e i latou o loʻo fai mai
le Era of Peace e leʻo mautu aʻoaʻoga Katoliko:

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 ff. Nihil Obstat E moni
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia, Le Era o le Filemu.