O se faamatalaga e uiga ia Fr. Michel Rodrigue - FA'ATAU

Lalo o se tali vitio lautele i aso nei e Fr. Michel Rodrigue i se valoaga na ia faia e leʻi tupu. Na matou aapa vave atu ia Fr. Michel, i lena taimi, ma se imeli e talosagaina ai se faʻamatalaga, ae leʻi maua se tali (pe na te leʻi filifili e tali, pe na te leʻi mauaina). E aunoa ma se faamatalaga a Fr. Michel, na faamalosia i matou e aveese ana valoaga mai la matou upega tafaʻilagi talu ai o se "misi faʻaperofeta," e aofia ai ma nisi o mea moni sese. Matou te leʻi taʻusalaina lava Fr. Michel, i soʻo se itu (e le o la tatou pule ae o le pule), tatou te leʻi fai mai foi o ia o se "perofeta pepelo." Nai lo o lea, o loo faaauau pea ona tatou puipuia le talitonuga o ana aʻoaʻoga ma mafaufau i le tele o isi ana valoaga ua tuuaʻia e ōgatusa ma le “tuufaatasiga faaperofeta.”
 
Sa saunoa Fr. Tali a Michel (kiliki e alu i le vitio):
 
Lalo o le matou faʻamatalaga na tuuina atu ia Ianuari 3, 2023:
 

 

Le au faitau pele,

I le tuumalo o Pope Emeritus Benedict XVI, o se tasi o Fr. E leʻi tupu valoaga a Michel Rodrigue, lea e faasino i le maliu fasia o Benedict ina ua mavae le faatafunaga o Roma:

O le Anetikeriso o loo i ai i le tofi o le Ekalesia i le taimi nei, ma sa ia manao lava e nofo i le Nofoa o Peteru. Pope Falanisisi o le a pei o Peteru, le aposetolo. O le a ia iloaina ana mea sese ma taumafai e toe faapotopotoina le Ekalesia i lalo o le pule a Keriso, ae o le a le mafai ona ia faia. O le a faamaturoina o ia. Pope Emeritus, Benedict XVI, o loo ofuina pea lana mama faapope,[1]o le mama, o le mea moni, na aveese ma "faaleaogaina" e le Vatican; vaai catholicregister.org o le a laa atu e taloina se aufono, ma taumafai e laveai le Ekalesia. Na ou vaai ia te ia, vaivai ma vaivai, o loʻo uuina i itu uma e lua o leoleo Suiselani, sosola ese mai Roma ma le faʻatafunaga i itu uma. Na lafi o ia, ae na maua. Na ou vaai i lona faamaturoina. —Fa. Mika Rodrigue

O se "misa faaperofeta" manino lea. E pei ona ta’ua e Auaunaga Tala Fou Katoliko: [2]Ua matou fa'aopoopoina tala fou ma ata i lenei fa'afouga.

Na taofia e [Penetikito XVI] le ofuina o le mama a le faifaiva, o se tasi o faailoga autu o le tofi pope, ma toe foi i le ofuina o se mama episcopal sa ia ofuina o se katinale. — Mati 7, 2013, catholicregister.org

E mafai ona e vaʻai manino mai i le ata o lena tusitusiga, faʻatusatusa i le mama o loʻo ofuina e Benedict XVI i le taimi o lona maliu, e le tutusa:

CNS ata/Alessia Giuliani, Katoliko Press / Fa'aaloaloga: Christopher Furlong, Images Getty

 

E ui o ia "misi", e oo lava i le au paia, na tupu (ma o le a faaauau pea ona tupu), ae o nei tulaga e tatau lava ona taulimaina ma le faamaoni. E pei ona tusia e St. Hannibal i se tasi taimi:

Faʻatatau i le faʻautauta ma le saʻo ma le saʻo, e le mafai e tagata ona feagai ma faʻaaliga tumaoti e pei lava o ni tusi faʻa-kanoni poʻo ni poloaʻiga a le Holy See… Mo se faʻataʻitaʻiga, o ai e mafai ona faʻamaonia atoatoa vaaiga uma a Catherine Emmerich ma St. Brigitte, o loʻo faʻaalia ai le eseesega? —St. Hannibal, tusi ia Fr. Peter Bergamaschi

Matou te faanatinati e matauina, e ui i lea, o lenei "misi" e naʻo nisi o faʻamatalaga saʻo na valoia e Fr. Michel, ae o le tele o mea o loʻo i totonu o ana feʻau (mo se faʻataʻitaʻiga, o le moni ma le lata mai o le Lapataiga, le Anetikeriso, le Era o le Filemu, ma isi. [silasila i le pito i lalo o lenei tusiga]) e fetaui lelei ma mea ua uma ona faʻamaonia. e - ma o loʻo faʻamaonia pea e - le "faʻasalalauga faʻaperofeta".[3]Matou te iloa o nai tagata faʻamatalaga o loʻo faitioina lenei 'upega tafaʻilagi latou te faʻalavelave i le manatu tonu lava o se "tulaga faʻavaloaga", e oʻo lava i le teenaina o se mea faapena. Ua tatou le mautonu lava i lo latou taʻusalaina, lea e le gata ina matua le talafeagai ma e feteenai ma Tu ma Aganuu a le Katoliko, ae ua solia ai foi le valaau a le Magisterium o le Au Faamaoni e “...iloa ma talia i nei [faaaliga] soo se mea e aofia ai se valaau moni a Keriso po o. o lana au paia i le Ekalesia.” (Catechism o le Ekalesia Katoliko, §67) Tatou te matauina le tele o loo faaaogaina i inei e le Ekalesia — “faaaliga”—faapea foi ma lana tautinoga e tatau ona talia uma valaau faalelagi o faaaliga patino. 

I mataupu uma, e le gata i le natura ma le fa'aleagaga, e masani lava ona fautuaina se tasi e saili le maliliega o leo agavaa i luga o fesili faigata ia e le o latou foia atoatoa e Dogmas manino. O lenei faiga, o le mea moni, e matua taua lava i Tu ma Agaifanua a le Katoliko lea ua aʻoaʻo ai e le Ekalesia o soʻo se maliega autasi a Tama o le Ekalesia i mataupu o le Faʻatuatua ma Amiotonu e - e ala i lena lava maliliega - e le mafai ona sese. (Cf. Council of Trente, First Vatican Council, Unanimis Consensus Patrum, DS §1507, §3007) 

Talu ai ona o le natura o mea o le a oo mai i luga o le fogaeleele i se taimi lata mai e leai se mea ae na o se talitonuga maumaututu i ona auiliiliga uma, e na o le tatau lava ona faitau lautele ina ia iloa ai vaega o loo siomia ai e maua ai e se tasi se tuufaatasiga - i totonu o savali a tagatavaai faatuatuaina eseese i le lalolagi atoa. O le mea lea o loʻo matou faia i le Countdown. E mata'ina le mea moni o le mea tonu lava lea tatou te umia mo le maliega faaperofeta na taofia ai i tatou mai le aofia ai, mo se faataitaiga, le maliu fasia o Pope Penitito i la tatou faasologa o taimi. O se mea uiga ese ia Fr. Feau a Michel; e le mafai lava ona faia se finauga faapea o se vaega o se maliega faaperofeta.

O le taʻusalaina o le sailia o le maliega faaperofeta e ui lava, i se tulaga lautele, o le talisapaia o le matafaioi o valoaga ma faaaliga patino, e tutusa lava ma le fai atu e tatau i se tasi ona na o le mauaina o se tagatavaai e toatasi (atonu e oo lava i se tasi o loo soifua), e tuu ai le atoaga o lona talitonuga ma popole i le fe'au a le tagata e to'atasi, ma fa'aauau le le amanaiaina o isi tagata va'ai uma ua filifilia e le Atua e fetalai mai i Ana afioga ia i tatou. O lenei faiga e le gata ina faavalevalea i ona foliga, ma le le faaaloalo i le faatinoga o le lalolagi atoa a le Agaga Paia i le anoanoai o agaga, ma o se fua e foliga mai mo mala ma le faatupulaia o talitonuga e taulai atu i tagatavaai, ae ua feteenai foi ma le agai mai o tagata uma. o mafaufau silisili o le Ekalesia i faaaliga patino. 

O le mea moni, o le manatu o se “malamalamaga autasi” e leʻi faia e le Countdown to the Kingdom. E tau le mafai ona matou amata lisi uma tusitala Katoliko na galulue i le galuega lava e tasi o loʻo matou faia i lenei upega tafaʻilagi. (Na o le pau lava le eseesega o se mea papaʻu: latou te tusia tusi, aʻo matou faʻaaogaina se faʻailoga numera.) O le mea moni, o le "tuufaatasiga faʻaperofeta" na sailia ma faʻalauiloa e, mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata tuai. Katoliko Encyclopedia (o lana tusiga i luga o le "Valoga" e oʻo lava i le tolopoina o mea "ua malilie uma i ai tagatavaʻai" i le tuʻuina atu o le mautinoa o le Era o le Filemu), o le tele o galuega a le tagata tomai faapitoa i mea lilo ma faʻaaliga patino, o le toʻatele o Fr. Rene Laurentin, o le tele o galuega a le faifeau ma le polofesa Fr. Edward O'Connor, Yves Dupont (Faʻaaliga Katoliko), Fr. Charles Arminjon (o lana tusi e uiga i valoaga St. Therese o Lisieux na viia o se "tasi o meaalofa silisili o loʻu olaga), Fr. R Gerard Culletin (O Perofeta ma O Tatou Taimi), Fr. Pellegrino (O le Pu faa-Kerisiano), faʻapea foʻi ma le tele o tusitala faʻaonapo nei e pei o Dan Lynch, Michael Brown, Ted Flynn, Maureen Flynn, Dr. Thomas Petrisko, ma le anoanoai o isi e lisiina—o i latou uma na sailia ni feʻau eseese mai tagata vaʻai moni e iloatino ma mai. lea e ao mai ai se vaega tuufaatasi o aoaoga faaperofeta.

O le mea lea, po o ai lava na te taʻusalaina le mea o loo tatou taumafai e fai iinei, i le tuufaatasia o se “malamalamaga faaperofeta,” ua faapena foi ona tausalaina le anoanoai o leo e sili atu ona pule nai lo o tatou.
O ia mea la, e matua le fesiligia lava e lenei atinae.

Talu ai o se iloiloga faʻamoemoe a Fr. O feʻau a Michel ua faʻaalia nei e le mafai ona faʻamoemoeina o latou tulaga faʻperofeta, ua matou filifili e aveese ana mea mai lenei upega tafaʻilagi. O se mea e faanoanoa ai talu ai tatou te iloa foi le le mafaitaulia o le liua ma le faʻalolotoina o le faʻatuatua na tupu i le tele o a tatou au faitau e ala i aʻoaʻoga faavae a Fr. Michel Rodrigue. O lana savali, mulimuli ane, e le o faatatau i valoaga. O le mea na sili ona faamamafaina e ana lauga o le itu faaleagaga - salamo, Rosario, Ta'uta'u atu, le Eucharist, Faapaiaina i le Aiga Paia, ma isi. Matou te faʻafetai i le Atua mo nei fua ma faʻamalosia i latou uma ua oʻo i ai ina ia faʻaauau pea ona faʻaleleia: o lo latou taua e le faʻalagolago pe leai Fr. O valoaga a Michel e uiga i mea o le a tutupu i le lumanaʻi. (O le mea moni, matou te toe faamamafaina iinei o le Faaaliga Lautele a Iesu na tuufaasolo mai e ala i le Sacred Tradition and Scriptures ua saunia ai mea uma e tatau ai mo lo tatou faaolataga.) Ae ui i lea, o lenei upega tafaʻilagi e sili ona taua o se "laina muamua" o le iloatino o tagata vaʻai talitonuina. O lea la, e tatau ona tatou tumau i le usiusitai i le Tusi Paia e “tofotofo ai valoaga” ma “tausia le mea lelei”, ma tuuese isi mea. (O tusitusiga a Fr. Michel Rodrigue mai ana lauga i le 2019, ma sili atu, e mafai lava ona maua iinei, ma ana lauga vitiō iinei.

Faamolemole ia malamalama tatou te le o fai mai pe faʻaalia foi o Fr. O Michel o se “perofeta pepelo.” O lea ua manino mai o ia o se tasi ua tuuaia o se tagatavaai na ia tuuina mai se valoaga ua le manuia. O se perofeta "toilalo" ma se "perofeta pepelo" o ni mea e lua e matua ese lava, ma matou te tumau i le mautinoa ia Fr. O fa'amoemoe lelei o Michel. O loʻo tumau pea o ia, i lo matou iloa, o se patele i se tulaga lelei ma o le Faʻavae ma le Pule Sili o le The Apostolic Fraternity of St. Benedict Joseph Labre i Quebec, Kanata.

Matou te mananao foi e toe faamanatu atu lo matou usiusitai i le Ekalesia. E ui lava e moni o Fr. O le epikopo a Michel na ia "teena" ana feʻau, na matou tausia a latou mea i luga o lenei saite e oʻo lava i lena taimi, ona o le mea moni faigofie o lenei "teena" e leʻo - pe i totonu poʻo se faʻamoemoe - o se taʻusalaina aloaʻia o Fr. O fa'aaliga fa'apitoa na tu'ua'ia e Michel. I se isi faaupuga, e le o se “fa'atumau le fa'aleagaga.” Ana faapea na tuuina mai sea poloaiga, semanu tatou te aveesea loa ana mea mai lenei saite.

Ma le mea mulimuli, o le mea ua fuafuaina e le Atua mo le lalolagi e le faalagolago i le tagata e toatasi, e le mafai foi ona aveesea fuafuaga a le Atua e se tagata e toatasi po o se mea sese; ma le toatele o Fr. O valoaga a Rodrigue e tutusa lelei ma le autasi faaperofeta, o le mea lea e sili ona popole i ai le Countdown to the Kingdom. E oʻo lava i se suʻesuʻega puupuu o mea o loʻo i totonu o lenei upega tafaʻilagi o le a faʻaalia ai le tagata faitau o loʻo sailia le mea moni, e oʻo lava ia Fr. O valoaga a Michel "e le o taʻaloga," o lona uiga, o lenei "tuufaatasiga faʻaperofeta" e tumau pea le mausali ma le faʻatuatuaina. Faataitaiga:

 

O le Lapataiga, O le Faamalamalamaina o Lotofuatiaifo Uma 

(Vaai Christine Watkins' lomiga toe teuteu ma faʻalauteleina o le O Le Lapataiga: Molimau ma Valoaga o le Malamalama o le Lotofuatiaifo, lea e fa'aopoopo atili ai le maliliega i le Lapata'iga fa'atasi ai ma isi perofeta fa'atuatuaina e to'a 6 o lenei fa'alavelave fa'avaomalo. Kiliki iinei.)

O isi perofeta o e na saunoa e uiga i Le Lapataiga: O Faaaliga ua faamaonia e le Ekalesia i Heede, Siamani; St. Faustina Kowalska; Auauna a le Atua, Maria Esperanza o le Ekalesia ua faamaonia faaaliga i Betania, Venesuela; Sagato Edmund Campion, Amuia Ana María Taigi, Amuia Pope Pius XI, Elizabeth Kindelmann o le Epikopo-faamaonia le Afi o le alofa i totonu o le Ekalesia; Friar Agustín del Divion Corazon, Fa'avaeina le Legión de San José ma le fa'avaeina o Los Siervos Reparadores de los Sagrados Corazones Imprimatur, ma isi. 

O se vaeluaga ma le faalauiloaina o se Ekalesia sese

O isi perofeta na saunoa e uiga i lenei mea: St. Francis of Assisi, Archbishop Fulton Sheen, Marie-Julie Jahenny, Luz de María de Bonilla Le faʻamaonia; Amuia Ann Catherine Emmerich, Pedro Regis

Le taimi o sulufaiga

St. Francis de Sales; Lactantius (Tama o le Ekalesia); Amuia Elisabetta Canori Mora; Luz de Maria de Bonilla Imprimatur; Sa saunoa Fr. Stefano Gobbi (Imprimatur); ma Abbé Souffrant, Fr. Constant Louis Marie Pel ma Marie-Julie Jahenny (e uiga i se vaega o Farani); Faamuamua i le Tusi Paia: O le Vaa o Noa; 1 Makapaio 2; Faaaliga 12:6

ff. E I Ai Sulufaʻi Faaletino?

ff. Le sulufaiga mo o tatou taimi

Taua Lona Tolu a le Lalolagi

Amuia Elena Aiello; Sa saunoa Fr. Stefano Gobbi o le Marian Movement of Priests; Garabandal; Luz de María de Bonilla Le faʻamaonia

ff. Pe a oo mai le Lapataiga

ff. Pe na tupu le faapaiaina o le gagana Rusia?

Tolu Aso o le Pogisa

Amuia Elisabetta Canori Mora; Amuia Ana-Maria Taïgi; Amuia Elena Aiello; Marie-Julie Jahenny, Luz de María de Bonilla Le faʻamaonia

Le Era o le Filemu

Lo matou Fafine o Fatima; Auauna a le Atua Luisa Piccarreta; St. Catherine Labouré; Sagato Faustina Kowalska, Amuia Conchita; O faaaliga ua faamaonia e le Ekalesia i Heede, Siamani; Auauna a le Atua Cora Evans; Sa saunoa Fr. Ottavio Michelini, Sr. Natalia o Hanikeri; Elizabeth Kindlemann o le gaoioiga a le Epikopo o le Flame of Love; Gisella Cardia; Luz de María de Bonilla Le faʻamaonia; Auauna a le Atua, Maria Esperanza; Sa saunoa Fr. Stefano Gobbi Imprimatur; Katinale Mario Luigi Ciappi, o le pope a le pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, Ioane Paulo I, ma Ioane Paulo II.

ff. Le Vaitaimi o le Filemu – Snippets from Private Revelation

ff. Le Afe Tausaga

E tusa ai ma faʻamaoniga i le va o Fr. O upu a Michel Rodrigue ma mea tutupu i le taimi nei i le lalolagi, e mafai, i le taimi nei, ona faasino atu i mea nei: faʻalavelave faʻaagafesootai, faʻateleina sauaga o Kerisiano ma tulaga faʻa-Kerisiano, "tui" matautia,[4]ff. Pe a Faatasia Tagata Vaʻai ma Saienisi le tula'i mai o "mea'ai pepelo",[5]ff. I luga o aano o manufasi ma mamanu o le New World Order. 

 

- Le Countdown Team:
Polofesa Daniel O'Connor, MTh
Christine Watkins, MTS, LCSW
Mark Mallett, 8 KIDS

 

mau faasino

Sa saunoa Fr. E mafai lava ona maua ata YouTube a Michel iinei.

O tala muamua e uiga ia Fr. E mafai ona maua Michel iinei.

Faitau: Valoaga i Vaaiga

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga

1 o le mama, o le mea moni, na aveese ma "faaleaogaina" e le Vatican; vaai catholicregister.org
2 Ua matou fa'aopoopoina tala fou ma ata i lenei fa'afouga.
3 Matou te iloa o nai tagata faʻamatalaga o loʻo faitioina lenei 'upega tafaʻilagi latou te faʻalavelave i le manatu tonu lava o se "tulaga faʻavaloaga", e oʻo lava i le teenaina o se mea faapena. Ua tatou le mautonu lava i lo latou taʻusalaina, lea e le gata ina matua le talafeagai ma e feteenai ma Tu ma Aganuu a le Katoliko, ae ua solia ai foi le valaau a le Magisterium o le Au Faamaoni e “...iloa ma talia i nei [faaaliga] soo se mea e aofia ai se valaau moni a Keriso po o. o lana au paia i le Ekalesia.” (Catechism o le Ekalesia Katoliko, §67) Tatou te matauina le tele o loo faaaogaina i inei e le Ekalesia — “faaaliga”—faapea foi ma lana tautinoga e tatau ona talia uma valaau faalelagi o faaaliga patino. 

I mataupu uma, e le gata i le natura ma le fa'aleagaga, e masani lava ona fautuaina se tasi e saili le maliliega o leo agavaa i luga o fesili faigata ia e le o latou foia atoatoa e Dogmas manino. O lenei faiga, o le mea moni, e matua taua lava i Tu ma Agaifanua a le Katoliko lea ua aʻoaʻo ai e le Ekalesia o soʻo se maliega autasi a Tama o le Ekalesia i mataupu o le Faʻatuatua ma Amiotonu e - e ala i lena lava maliliega - e le mafai ona sese. (Cf. Council of Trente, First Vatican Council, Unanimis Consensus Patrum, DS §1507, §3007) 

Talu ai ona o le natura o mea o le a oo mai i luga o le fogaeleele i se taimi lata mai e leai se mea ae na o se talitonuga maumaututu i ona auiliiliga uma, e na o le tatau lava ona faitau lautele ina ia iloa ai vaega o loo siomia ai e maua ai e se tasi se tuufaatasiga - i totonu o savali a tagatavaai faatuatuaina eseese i le lalolagi atoa. O le mea lea o loʻo matou faia i le Countdown. E mata'ina le mea moni o le mea tonu lava lea tatou te umia mo le maliega faaperofeta na taofia ai i tatou mai le aofia ai, mo se faataitaiga, le maliu fasia o Pope Penitito i la tatou faasologa o taimi. O se mea uiga ese ia Fr. Feau a Michel; e le mafai lava ona faia se finauga faapea o se vaega o se maliega faaperofeta.

O le taʻusalaina o le sailia o le maliega faaperofeta e ui lava, i se tulaga lautele, o le talisapaia o le matafaioi o valoaga ma faaaliga patino, e tutusa lava ma le fai atu e tatau i se tasi ona na o le mauaina o se tagatavaai e toatasi (atonu e oo lava i se tasi o loo soifua), e tuu ai le atoaga o lona talitonuga ma popole i le fe'au a le tagata e to'atasi, ma fa'aauau le le amanaiaina o isi tagata va'ai uma ua filifilia e le Atua e fetalai mai i Ana afioga ia i tatou. O lenei faiga e le gata ina faavalevalea i ona foliga, ma le le faaaloalo i le faatinoga o le lalolagi atoa a le Agaga Paia i le anoanoai o agaga, ma o se fua e foliga mai mo mala ma le faatupulaia o talitonuga e taulai atu i tagatavaai, ae ua feteenai foi ma le agai mai o tagata uma. o mafaufau silisili o le Ekalesia i faaaliga patino. 

O le mea moni, o le manatu o se “malamalamaga autasi” e leʻi faia e le Countdown to the Kingdom. E tau le mafai ona matou amata lisi uma tusitala Katoliko na galulue i le galuega lava e tasi o loʻo matou faia i lenei upega tafaʻilagi. (Na o le pau lava le eseesega o se mea papaʻu: latou te tusia tusi, aʻo matou faʻaaogaina se faʻailoga numera.) O le mea moni, o le "tuufaatasiga faʻaperofeta" na sailia ma faʻalauiloa e, mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata tuai. Katoliko Encyclopedia (o lana tusiga i luga o le "Valoga" e oʻo lava i le tolopoina o mea "ua malilie uma i ai tagatavaʻai" i le tuʻuina atu o le mautinoa o le Era o le Filemu), o le tele o galuega a le tagata tomai faapitoa i mea lilo ma faʻaaliga patino, o le toʻatele o Fr. Rene Laurentin, o le tele o galuega a le faifeau ma le polofesa Fr. Edward O'Connor, Yves Dupont (Faʻaaliga Katoliko), Fr. Charles Arminjon (o lana tusi e uiga i valoaga St. Therese o Lisieux na viia o se "tasi o meaalofa silisili o loʻu olaga), Fr. R Gerard Culletin (O Perofeta ma O Tatou Taimi), Fr. Pellegrino (O le Pu faa-Kerisiano), faʻapea foʻi ma le tele o tusitala faʻaonapo nei e pei o Dan Lynch, Michael Brown, Ted Flynn, Maureen Flynn, Dr. Thomas Petrisko, ma le anoanoai o isi e lisiina—o i latou uma na sailia ni feʻau eseese mai tagata vaʻai moni e iloatino ma mai. lea e ao mai ai se vaega tuufaatasi o aoaoga faaperofeta.

O le mea lea, po o ai lava na te taʻusalaina le mea o loo tatou taumafai e fai iinei, i le tuufaatasia o se “malamalamaga faaperofeta,” ua faapena foi ona tausalaina le anoanoai o leo e sili atu ona pule nai lo o tatou.

4 ff. Pe a Faatasia Tagata Vaʻai ma Saienisi
5 ff. I luga o aano o manufasi
lafoina i Mai a matou tagata fai sao, Feau Tusitusia.